Moforaja (http://moforaja.com/index.php)
- RAZNO (http://moforaja.com/board.php?boardid=29)
-- MALI OGLASI (http://moforaja.com/board.php?boardid=38)
--- Godisnji odmor (http://moforaja.com/threadid.php?threadid=28263)

Droljo da vam nije naseg naroda od Makarske do neuma nebi ljudi iz Lijepe Nase imali sta da jedu.Ja sam bio 1 dan u Zaostrogu i iskreno da vam kazem izdrzo sam 2 i po sata.Prvo kad sam doso trazim mjesto za parkiranje i kad sam se parkiro trci decko prema meni i kaze 50 kuna ili nemores odje parkirat.Ja ga gledam kaze on meni hajda hajde ili idi odavde . Ja mu kazem dobar dan mestre u cemu je problem a on ce ti meni nema problema ili plati ili ce ti auto odslepat.Ja nisam htjeo konflikt pa sam platio nosi govna reko . haj nasli jedno pola metra slobodnog da stavimo peskire i da se napokon brcnem u nasem ljepom jadradu pogleda iza kad onaj isti mestar stoji i gleda u nas.Reko gluho bilo sta je ovo .kad smo izisli iz vode ja sjeo u plicak i poso da zabijem u pjesak suncobran kad eto ti oped onoga kaza gospodine 5 kuna ja mu kazem zasto bolan on meni veli za suncobran gospodine ja mu kazem pa bolan nebio ovo je mij suncobran on me mlako gleda i kaze tako vam je ako vam se ne svidja onda idite , ja ga gledam pa mi puce film pokupih prnje pa u mostar kod mog Fide na bazen .I tad sam se zareko nikad vise moja guzica nece na njihovu plazu.Mamicu im njihovu 2 dana sam bio bihuzur .

___________________________________________________________________
MOSTAR U SRCU VELEZ DO GROBA A POSLJE CEMO VIDJET

Zato momcino idi U Egipat,Tunis,Maroko i niko te nece zahebavati.
Sperci bi da im platis a nedodjes.
Ali sve dok ima ovaca oni ce ih derati.

___________________________________________________________________
nema vise ni tepe

DEPO | FRONT
DEPO POGLEDI - SLAVO KUKIÆ: Kako je Dijana Èuljak ujedinila Bosance i Hercegovce
Srijeda | 25.08.2010.
Gospoða urednica je, svojim „lapsusom“ izazvala uèinak o kojem nije razmišljala. Umjesto uobièajene etnièke homogenizacije, koju svojim „novinarstvom“ želi stimulirati, gospoða je, pa makar i za samo koji dan, djelovala kao faktor integracije bh. društva

Piše: Slavo KUKIÆ

Zaokupljenost intelektualnim poslom ponekada može biti razlog i neugodama. Prije samo koji sat me, primjerice, priupitaše za mišljenje u vezi s najnovijim ekscesom urednice Dnevnika Hrvatske televizije, gospoðom Èuljak Šelebaj. O èemu se radi? Pojma nemam. Kako na pitanje reagirati? Izvlaèim se na sve naèine kako ne bih ostavio dojam neinformirana èovjeka. Ali zato se, tik nakon okonèana razgovora, umjesto da pažnju zadržim na materijalu o problemima na podruèju socioloških istraživanja u BiH danas, kojeg pripremam za jedan znanstveni skup, radije odluèim prosurfati po elektronièkim izdanjima dnevnih listova i internet portalima. I imam što vidjeti. Iskreno, bio bih sretniji da me je èitava ova prièa zaobišla. Uostalom, zašto bih morao baš sve i upratiti. Ali, ako sam veæ u prièu uletio, izdržati ne mogu a da u vezi s njom ne iznesem i osobni stav.

Ukratko, dakle, gospoða Èuljak Šelebaj se, da li i namjerno, izletjela pitanjem omiškome gradonaèelniku ne predstavljaju li Omišu i uopæe južnom Jadranu, probleme jednodnevni gosti koji se spuste iz Bosne i Hercegovine, ništa ne troše, a zauzimaju mjesto na plaži, koje i ne plaæaju. Zastrašujuæe, dakako. I nièeg èudnog da je, iako ni odgovor gradonaèelnika nije za specijalnu pohvalu, gospoða izazvala rijetko zabilježene reakcije. Reagirali su bh. kolege gospoðe urednice. Njezin je „lapsus“, primjerice, predsjednica Udruženja bosanskohercegovaèkih novinara okvalificirala diskriminatorskim odnosom prema graðanima BiH, ali i kršenje temeljnih odredbi novinarskog etièkog kodeksa koji bi trebao u Hrvatskoj vrijediti jednako kao i drugdje u svijetu. Reagirali su, meðutim, i mnogi drugi – i s jednu i s drugu stranu granice....

Nije to imidž za kojeg bi se uhvatila svjetska novinarska profesija. Potpuno suprotno. U pitanju je imidž društveno-politièkog radnika jedne nacionalistièke ideologije. Daleko od njega sirotica, zagrebe li se ispod površine, otišla nije ni nakon rata.

Buduæi se pod udarom našla i HRT kao kuæa, reagirati je naknadno – jer je, oèito, od vlastitoga poslovodstva i sama bila pritisnuta – morala i gospoða urednica. Isprièala se gospoða graðanima BiH ako ih je, iako to nije željela, uvrijedila. Nije ona, pojašnjava, mislila ono što je rekla. I ne samo to. Sirota gospoða nije ni rekla to što joj je stavljeno u usta. Potpuno suprotno, zloèesti deèki su joj svu tu ujdurmu, èupajuæi rijeèi iz konteksta, namjestili. A stvarnost je sasvim drugaèija. Ni na kraj joj pameti, naime, nije bilo diskriminacijski se, kamo li šovinistièki, odnositi prema narodu kojem sama pripada. Uostalom, zbog vlastitog je podrijetla, a sirotica je podrijetlom takoðer iz BiH, i sama na stotine puta diskriminirana. Zbog njega su joj, dodaje, godinama lijepljene i politièke etikete. Prema tome, imputirati joj takvo što u odnosu na vlastiti narod krajnje je zloèesto. A ona je, jadnica, doduše malo nezgrapno, samo govorila o turistima kao ekonomskoj kategoriji, kao onima koji dolaze na jedan dan i ništa ne troše. Mogla je, veli, i priznaje da je u tome napravila grešku, uz turiste iz BiH spomenuti i domaæe, hrvatske turiste s onu stranu Biokova kao one koji ne troše ništa.

E sad, problem nije samo u prvom urednièinom „lapsusu“. Njega bi èovjek, nakon silnih pojašnjenja i isprika, nekako i progutao. Problem je, meðutim, i u naknadnom objašnjenju koje je uz ispriku išlo. Gospoða je, prevedeno na narodski žargon, samo rekla kako turisti iz BiH ne troše lovu na hrvatskom primorju. I kako tamo besplatno ljetuju. A time je, bi'æe opet nezgrapno, uletjela u nove probleme. Buduæi je mislila na bh. besplatno zaposjedanje južnog Jadrana, „zloèesti“ su deèki posegnuli za podacima koji imaju sasvim suprotno znaèenje. Jedan hrvatski portal je, primjerice, analizirao podatke o broju noæenja gostiju iz BiH i drugih zemalja na južnom Jadranu, koje je hrvatskom Državnom zavodu za statistiku proslijedila Turistièka zajednica Splitsko-dalmatinske županije za srpanj 2010. godine. A prema njima, bh. turisti po broju noæenja treæi su po redu najuèestaliji gosti u toj županiji – odmah iza Èeha i Poljaka. Puno drugaèije, potom, nije ni u Dubrovaèko-neretvanskoj županiji. U kojoj su „bosanèerosi“ takoðer uz bok najbrojnijima – Francuzima, Nijemcima, Poljacima, Slovencima i Britancima. Neæe, dakle, biti da, kako gospoða urednica ustvrdi, turisti iz BiH kao ekonomska kategorija ne donose novac u hrvatski proraèun. Daleko je, istina, od istine i tvrdnja gradonaèelnika kako, eto, ti jadnici ponešto i potroše – ako ni za što drugo, ono barem za parking pet kuna po satu. Istina je poprilièno drugaèija. Troše ti, ako je statistici vjerovati, više od mnogih drugih. I stoga bi im gospoða urednica, ali i hrvatska država, trebali biti zahvalni – a ne pljuvati ih, pa makar i samo kao ekonomsku kategoriju.

Istina je poprilièno drugaèija. Troše ti, ako je statistici vjerovati, više od mnogih drugih. I stoga bi im gospoða urednica, ali i hrvatska država, trebali biti zahvalni – a ne pljuvati ih, pa makar i samo kao ekonomsku kategoriju.

Istina, na èitavu ovu prièu se može gledati i iz nešto drugaèije, recimo veselije, perspektive o kojoj, tako barem mislim, gospoða Èuljak ni u snu nije razmišljala. Ova je novinarka, naime, vlastit imidž gradila tijekom posljednjega krvavog rata u BiH. I usput, nije to imidž za kojeg bi se uhvatila svjetska novinarska profesija. Potpuno suprotno. U pitanju je imidž društveno-politièkog radnika jedne nacionalistièke ideologije. Daleko od njega sirotica, zagrebe li se ispod površine, otišla nije ni nakon rata. Oni, recimo, koji joj rad intenzivnije prate složit æe se kako je na poziciji tog istog radnika, HDZ jurišnika, ostala i sve godine do danas.

No, gospoða urednica je, svojim „lapsusom“ izazvala uèinak o kojem nije razmišljala. Umjesto uobièajene etnièke homogenizacije, koju svojim „novinarstvom“ želi stimulirati, gospoða je, pa makar i za samo koji dan, djelovala kao faktor integracije bh. društva. Ili još konkretnije, na osudu i otpor nije naišla samo kod Bošnjaka – na koje bi se kritika, po svemu sudeæi, prvenstveno i mogla odnositi. Po sirotoj urednici, potpuno suprotno, jednako gnjevno udaraju i hercegovaèki portali – tekstovima, ali i komentarima èitatelja koji ih prate. Na jednom od njih, primjerice, piše kako smo u moguænosti svjedoèiti „kako je jedan 'mali' gaf voditeljice s HTV-a u izuzetno kratkom vremenu uspio u BiH ujediniti Hrvate, Srbe i Bošnjake što nije pošlo za rukom ni jednom visokom predstavniku ni cijelom meðunarodnom establishmentu“. I kako nam je otvorila oèi „i imati æemo na umu slijedeæe godine kada budemo odluèivali gdje æemo ljetovati... NEÆEMO im zauzimati plaže.“ A takvih je ovih dana koliko vam drago. I baš mi gode. Vrijeme je, hoæu reæi, da poènemo misliti kao normalni, ljudi s vlastitim interesima. A naši su, valjda, s ovu stranu državne granice –

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

Datum: 25.08.2010 21:30
Autor: Boris Dežuloviæ



Kako æe Hrvati postati Bosanci


- Koliki vam problem u Omišu i opæenito na južnom Jadranu predstavljaju jednodnevni gosti koji se spuste iz Bosne i Hercegovine, ništa ne troše, ne zauzimanju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje pritom nisu niti platili?

Dijana Èuljak-Šelebaj, urednica i voditeljica Dnevnika Hrvatske televizije, postavila je to pitanje niti ne trepnuvši svojim umjetnim trepavicama. Èak je i HDZ-ovom gradonaèelniku Omiša bilo upadljivo neugodno.

- Paaa... moje mišljenje je da oni nisu tolika šteta za hrvatski turizam kako ih neki žele predstaviti - mucao je Ivan Škarièiæ. - Naime, oni ipak nešto troše. I plaæaju parking.

Na Dijanu Èuljak se nakon ovog klasiènog malog ljetnog skandala nadigla kuka i motika, a njoj sirotoj ni dva dana kasnije nije bilo jasno zašto. Mutavo se branila kako joj nije bila namjera uvrijediti graðane Bosne i Hercegovine, pa im se na kraju i javno isprièala, napominjuæi kako je tehnièki zapravo neizvodivo da diskriminira Bosance, jer je i sama rodom iz Bosne i Hercegovine.

Zanimljiva je svakako ta teorija, po kojoj bosanskohercegovaèko porijeklo amnestira svakog šovinizma i ksenofobije prema Bosancima. To je ono simpatièno obraæanje voljenim zemljacima kakvo Hrvati imaju prilike èuti kad, primjerice, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Markoviæ za namještanja utakmica optužuje "one moje Bosanèerose". Hrvati, jasno, te stvari ne rade, oni niti namještaju utakmice, niti beskorisno zauzimaju dalmatinske plaže, niti - što je najvažnije - o tome naglas govore. Stoga može izgledati kao mali, simpatièni nesporazum kad o tome govori Dijana Èuljak-Šelebaj, koja je - sad znamo - i sama Bosanka. Gospoða Èuljak-Šelebaj, skromna, kakvu je veæ Bog dao, svoje æe bosanstvo pokazati tako tek kao obranu od vlastitog šovinizma: ostatak života, naime, ona je ipak samo Hrvatica.

Prije sedamnaest godina, recimo, u svibnju 1993, mlada se Hrvatica Dijana kao ratna reporterka HTV-a zatekla u Mostaru i snimila pred zgradom Ministarstva obrane HR Herceg Bosne dolazak grupe od trinaest bosanskih turista iz obližnje Vranice. "Ova je zgrada meðu Mostarcima poznata kao Vranica, inaèe, sjedište Zapovjedništva Armije BiH, i u njoj muslimanski ekstremisti drže zatoèene hrvatske civile", objasnila je u svom zanimljivom prilogu, nakon kojega je trinaest jednodnevnih gostiju iz Vranice netragom nestalo.

Istog ljeta, mlada je reporterka snimila i sjajan prilog o hotelskom naselju Heliodrom, u koji su se te vrele turistièke sezone spuštale hiljade gostiju iz zapadnog Mostara i cijele Hercegovine. Kako je zemljacima bilo u tom atraktivnom turistièkom naselju, govori i njen zakljuèak kako "mnogi nisu htjeli napustiti taj, ako ne udoban, a ono siguran smještaj".

- Koliki vam problem u Heliodromu, Gabeli, Dretelju i opæenito u zapadnoj Hercegovini predstavljaju jednodnevni gosti koji se spuste iz Bosne i Hercegovine - pitala bi gospoðica Èuljak - koji ništa ne troše, a zapravo zauzimaju mjesto na Heliodromu koje pritom nisu niti platili?

- Paaa... moje mišljenje je da oni nisu tolika šteta za turizam Herceg Bosne kako ih neki žele predstaviti - mucao bi Jadranko Prliæ. - Naime, oni ipak nešto troše. I plaæaju puštanje iz logora.

Sedamnaest godina kasnije, eto, preživjeli jednodnevni gosti iz Heliodroma i Dretelja otkrili su i omiške plaže, zauzimaju tamo mjesta koja pritom nisu ni platili, i mnogi ne žele napustiti taj, ako ne udoban, a ono siguran smještaj.

Šovinizam Dijane Èuljak-Šelebaj ne bi, naravno, bio toliki problem da je samo njen. Kljuèni razlog njene mutave zbunjenosti nije, naime, samo njeno bosanskohercegovaèko porijeklo, veæ i èinjenica da ona tek naglas govori ono što hrvatski turistièki neimari naglas misle. "Jednodnevni gosti iz Bosne i Hercegovine", naime, ipak "predstavljaju problem": oni zaista ne troše, zaista ne zauzimaju skupe apartmane i zaista zauzimaju besplatne plaže.

U hrvatskoj struènoj terminologiji za takvog gosta postoji izraz "nekvalitetni gost". Takozvani nekvalitetni gosti najveæi su problem hrvatskog turizma, oni - shvatili ste - ništa ne troše, samo zauzimaju mjesta na plažama i pri tome su Bosanci, ali i Èesi, Poljaci ili, recimo, Maðari.

Taj je šovinizam izravno izveden iz ratnog, pri èemu je primjer Dijane Èuljak-Šelebaj i njene iskrene brige za "zatoèene hrvatske civile" zatoèene od "muslimanskih ekstremista", razvijene i usavršene u iskrenu brigu za hrvatske turistièke kapacitete zauzete od jalovih jednodnevnih gostiju iz Bosne i Hercegovine - upravo laboratorijski precizan primjer. U osnovi se, naime, radi o istim antropološkim parametrima kakvim se izvan turistièke sezone mjere opæenito "nekvalitetni ljudi", oni, dakle, koji imaju drugaèije porijeklo ili boju kože, pa onim "kvalitetnima" jednako zauzimaju plaže kao i radna mjesta, braène krevete ili hrvatsku državu.

Da nije tako, vidjeli bismo valjda Dijanu Èuljak iskreno zabrinutu i za turistièke perspektive, na primjer, Dubrovnika.

- Koliki vam problem u Dubrovniku predstavljaju jednodnevni gosti koji se spuste iz luksuznih cruisera, ništa ne troše, ne zauzimanju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje pritom nisu niti platili?

To pitanje, meðutim, nismo èuli, niti je dubrovaèki gradonaèelnik morao mucati odgovarajuæi kako "gosti s luksuznih cruisera nisu tolika šteta za hrvatski turizam kako ih neki žele predstaviti": ne samo da "ipak nešto troše", odnosno "plaæaju parking" - pardon, vez u luci - veæ su, naprotiv, sâm strateški cilj dubrovaèkog i hrvatskog turizma. Iako znamo odgovor, pravit æemo se glupi i za potrebe eksperimenta tvrdoglavo inzistirati: nisu li i oni samo "jednodnevni gosti" koji - molim lijepo, postoje precizni podaci - ništa ne troše i samo zauzimaju mjesto na Stradunu, kojega pri tome nisu ni platili?

Toèno, ali oni su Amerikanci, Francuzi, Englezi, Japanci, Nijemci, Šveðani, fini gosti u ukusnim havajskim košuljama koji ne mirišu na luk, naši prijatelji sa Zapada, ukratko - "kvalitetni turisti". Kvalitetni gost, shvatili ste, u najkraæemu je onaj koji se iskrca iz cruisera, ništa ne potroši, ne zauzima apartman, zauzima zapravo samo mjesto na plaži koje pritom nije ni platio, i istog dana napusti "taj, ako ne udoban, a ono siguran smještaj".

Eh, da, i najvažnije: nije Bosanac.

Hrvatski turistièki šovinizam, nije mudro sumnjati, razbit æe se na kraju - kao i svaki drugi - o istu glavu u kojoj kvasa. Jedna od karakteristika šovenske glave jest i ta da uvijek i bez greške prekasno shvati kako i sama lijepo uliježe u vlastitu definiciju "nekvalitetnog". Rekao bi pastor Martin Niemöller, da je danas živ i da je Hrvat: "Kada su došli po muslimane, ja sam šutio jer nisam bio musliman; kada su došli po Bosance, ja sam šutio jer nisam bio Bosanac; kada su došli po nekvalitetne goste, ja sam šutio jer nisam bio gost; kada su došli po mene, nije bilo više nikog da se buni."

Prema službenim podacima, naime, "nekvalitetni gosti" iz Bosne i Hercegovine ove æe godine ostvariti u Dalmaciji nekih pola milijuna noæenja. Zna li se pak da u Dalmaciji živi milijun stanovnika, jednostavna matematika kaže da æe ih oni u isto vrijeme ostvariti èak trista šezdeset pet milijuna, znaèi punih sedamsto puta više.

- Koliki vam problem u Omišu i opæenito na južnom Jadranu predstavljaju sami Omišani i graðani dalmatinskih gradova koji se samo spuste iz svojih stanova, ništa ne troše, ne zauzimanju apartmane, a zapravo zauzimaju mjesto na plaži koje pritom nisu niti platili - pitat æe u ovo doba sljedeæe godine Dijana Èuljak-Šelebaj.

- Paaa... moje mišljenje je da Hrvati nisu tolika šteta za hrvatski turizam kako ih neki žele predstaviti - mucat æe gradonaèelnik. - Naime, oni ipak nešto troše. Plaæaju porez.

___________________________________________________________________

  c/p bh-news

"Da je barem bilo više milosti kad veæ nije bilo pameti i da se nismo, svi zajedno, našli prognani iz vlastitog života, možda bi jednog dana neki studenti pisali diplomske radove na temu: "Kako su ljetovale stare Sarajlije". Ali od toga, naravno, neæe biti nista. Sva naša priznata prošlost dogodila se prije našega roðenja, a starim Sarajlijama nazivaju se samo oni koji su živjeli i umrli u Bašeskijino vrijeme ili oni koji su živjeli u jednako davna vremena iz kojih ljudi što su sasvim oglodali našu pravu prošlost crpe svoje razloge. Stoga diplomski rad na temu "Kako su ljetovale stare Sarajlije" nikada neæe biti napisan.

A da je bilo drukèije i da smo nastavili živjeti ono što smo zapoèeli, mogao se uzeti primjer S.V.-a. Taj šesnaestogodisnjak je poèetkom jula 1981. krenuo na more sa cenerom u džepu. Ostat æe minimum tri sedmice, iako se za te pare ne može kupiti ni autobusna karta do Ploèa. Iz kafane "Pošta" ispraæaju ga podsmješljivi pogledi onih koji su imali više para a manje hrabrosti, pa su to ljeto odluèili zapiti na sarajevskom asfaltu, uvjereni da æe ljeta i mora biti još bezbroj, pa zašto da se èovjek bezveze zlopati. Za razliku od S.V.-a oni nisu vjerovali da je svaki dan u životu posljednji i da se izgubljeno vrijeme nikada ne nadoknadi.

Poèetkom osamdesetih išlo se u Makarsku, Ston ili Trpanj. Pola Sarajeva preselilo bi se u ta mjesta u kojima je bilo na stotine naših vikendica koje su uz plaže i divlje kampove bile glavna meta S.V.-a i njemu srodnih adolescenata i pubertetlija. Naðes vikendicu cure iz razreda, recimo u Brocama kod Stona, svratiš onako ko fol bezveze, napneš sav svoj šarm, iskoristiš sve šanerske potencijale, prodaješ prièu koja ide te sezone, a ona se ne može živim èudom naèuditi kako si samo bezvezan bio u Sarajevu, a sad si tako super. Ostaneš kod nje sto duže, po moguænosti do duboko u noæ, a onda pogledaš na sat, uhvatiš se za glavu i lafo se izbezumiš jer si, eto, zakasnio na sve. Tako te ona pozove da tu prespavaš, vidi koliko ima mjesta, malo se neækaš, kažes - mogu ja i na plaži, ali si veæ izvan sebe od radosti, jer ako zanoæis jednom, zanoæit æes još barem deset puta, a onda put pod noge do sljedeæe žrtve.

Puno veæi problem nije bio ni s ishranom. Opet se uvališ nekome ili kupiš pola hljeba, Zdenka sir i Carnex paštetu ili naletiš na neku ribarsku noæ na kojoj se besplatno dijele pržene srdele. Istini za volju, znalo je biti i drugaèije i nigdje se nije gladovalo kao sto se znalo gladovati na moru. Ali o tome niko nije prièao jer bi takva prièa bila ispod èasti. Valja spomenuti samo jednu od tipiènih, vjerovatno lažnih, ali ilustrativnih prièa s ljetovanja: "Došo ja u Zaostrog, kad tako, okupila se grupa hašišara na molu, bilo ih je sigurno dvadeset, ako ne i više. Kupili hljeb, za drugo nemaju para, pa ga umaèu u more i jedu. Brata mi, baš umaèu u more i jedu."

Eto, i tako su ljetovale stare Sarajlije! Tuðini i blagostanju uèili su se na moru, ne znajuæi da æe im ta znanja trebati u životu. Ali bili su to dostojanstveni ljudi koji su vjerovali da su u julu i augustu bolji od ostatka svijeta i nikakav im problem nije bio maznuti Beograðanku, a još im je manji problem bio izmisliti da su maznuli Beograðanku. Ako vjeruju u Boga, danas ga mole da im vrati ono bez èega su ostali. Ali Bog nikada ne daje ono èega se èovjek sam odrekao. Bog ne èuva ljudima uspomene."

http://www.radiosarajevo.ba/novost/57133

___________________________________________________________________

šta bi ovaj tekst trebao znaèiti??

zašto idete tamo gdje se ne osjeèate dobro došli i ugodno.

___________________________________________________________________

citat od taxi:

ma ti mi smješan sa tim komentarom

sigurno nisi èuo,ili èitao šta je dotièna izjavila lani na HTV

___________________________________________________________________

___________________________________________________________________

citat od taxi:

ma ti mi smješan sa tim komentarom

sigurno nisi èuo,ili èitao šta je dotièna izjavila lani na HTV

citat od Viribus:


citat od taxi:

ma ti mi smješan sa tim komentarom

sigurno nisi èuo,ili èitao šta je dotièna izjavila lani na HTV


èitao jesam ali Dijana Èuljak nije republika Hrvatska, nego drugorazredna novinarka, pa što joj poklanjate svoju pažnju, kad istu izjavu da ministar turizma onda je to vrijedno spominjanja.

___________________________________________________________________

citat od taxi:


citat od Viribus:


citat od taxi:

ma ti mi smješan sa tim komentarom

sigurno nisi èuo,ili èitao šta je dotièna izjavila lani na HTV


èitao jesam ali Dijana Èuljak nije republika Hrvatska, nego drugorazredna novinarka, pa što joj poklanjate svoju pažnju, kad istu izjavu da ministar turizma onda je to vrijedno spominjanja.


Nije ni Esmir Salihoviæ cijela Bosna (ponosna) i Hercegovina,pa što tebe "pogodi" ovaj text???

hrvatska je po meni preskupa a ne nudi nesto vele...ljudi su ustogljeni i nepristupacni...crna gora, barem herceg novi....susta suprotnost....ljudi pristupacni, uvijek nasmijani, zeljni i voljni da ugode turistima....imas zabavu za mlade istare, rockere, pankere, turbo-folkere....za sve....

jedino su more i plaze bolje u hrvatskoj....mada i u crnoj gori ima mjesta s prelijepim plazama...

u hrvatsku idem preko vikenda ono subota i nedelja
crna gora bas na odmor....

komentari neke napuhane novinarke me bas ne tangiraju...sa svojim novcem se osjecam ugodno gdje god odem...s tim da nabijem na nos svima koji su nekulturni i bez volje da te usluze kako treba....mozda sto sam i sama u toj bransi pa takve stvari primjecujem...

___________________________________________________________________

Svaki put jedno te isto ...samo što ljudi nisu više mahniti pa ne vjeruju u sve što èuju. Eno u Grèkoj protestiraju i mlate se pa ne opada interes za ljetovanja kod njih.

___________________________________________________________________

Èovjek koji može pobijediti druge - jak je; èovjek koji pobijedi sebe - svemoæan je.

citat od Carmela:

Svaki put jedno te isto ...samo što ljudi nisu više mahniti pa ne vjeruju u sve što èuju. Eno u Grèkoj protestiraju i mlate se pa ne opada interes za ljetovanja kod njih.

___________________________________________________________________

citat od Viribus:


citat od taxi:


citat od Viribus:


citat od taxi:

ma ti mi smješan sa tim komentarom

sigurno nisi èuo,ili èitao šta je dotièna izjavila lani na HTV


èitao jesam ali Dijana Èuljak nije republika Hrvatska, nego drugorazredna novinarka, pa što joj poklanjate svoju pažnju, kad istu izjavu da ministar turizma onda je to vrijedno spominjanja.


Nije ni Esmir Salihoviæ cijela Bosna (ponosna) i Hercegovina,pa što tebe "pogodi" ovaj text???

zašto bi mene pogodilo? nego se èudim što idete dole gdje vam nije dobro, ima 100ine drugi mjesta pa proberi brate za svoj novac da se ugodno osjeæaš.

___________________________________________________________________

po èemu ti shvataš da ja bilo što branim od navedenog, Ja samo kažem za svoj novac ideš tamo gdje misliš da ti je lijepo. Ja u Splitu imam sve pa ne znam kad sam otišao, jedino kad moram, jer se ne osjeèam lijepo, i upoæe nemam namjeru braniti bilo koga, a pogotovo sa politièke strane.

citat od refleksija:

hrvatska je po meni preskupa a ne nudi nesto vele...ljudi su ustogljeni i nepristupacni...crna gora, barem herceg novi....susta suprotnost....ljudi pristupacni, uvijek nasmijani, zeljni i voljni da ugode turistima....imas zabavu za mlade istare, rockere, pankere, turbo-folkere....za sve....

jedino su more i plaze bolje u hrvatskoj....mada i u crnoj gori ima mjesta s prelijepim plazama...

u hrvatsku idem preko vikenda ono subota i nedelja
crna gora bas na odmor....

komentari neke napuhane novinarke me bas ne tangiraju...sa svojim novcem se osjecam ugodno gdje god odem...s tim da nabijem na nos svima koji su nekulturni i bez volje da te usluze kako treba....mozda sto sam i sama u toj bransi pa takve stvari primjecujem...

potpisujem

___________________________________________________________________