Moforaja (http://moforaja.com/index.php)
- NAUKA I DRUŠTVO (http://moforaja.com/board.php?boardid=14)
-- OLIMPOVE PRIČE (http://moforaja.com/board.php?boardid=75)
--- Svemirski lutalica u Hra (http://moforaja.com/threadid.php?threadid=30913)

  Svemirski lutalica u Hrašæini

Ja, rijeèni lutalica, na svojim putevima susretao sam puno razlièitih i zanimljivih stvari, doživljavao razne zgode i nezgode, upoznavao razne ljude. Uvijek mi je bilo lijepo, pa i onda kada je situacija bila napeta, neizvjesna i opasna. Nekako se uvijek našao povoljni izlaz iz nje i zadovoljstvo je bilo ogromno jer je izlaz pronaðen.

U putovanju sam susretao rijeène lutalice, ljude koji su plovili morima, bicikliste koji su na kotaèima prošli pola svijeta, motoriste koji poznaju veæinu cesta svijeta, planinare sa mnogih planina, alpiniste koji su i na Everestu bili . . .






Viðao sam i mnoge spomenike posveæene ljudima koji su prirodu pohodili, otkrivali nepoznata prostranstva, svojim životom i radom prikazali i pokazali svijetu mnoge nepoznate predjele koji postoje na zemlji. Ljudi koji su komfor civilizacije zamjenili improviziranom stilu života u divljini, èesto riskirajuæi svoj život i zdravlje da bi u svojim namjerama uspjeli i nama približili nepoznato.





Vjerovali ili ne, ali susreo sam i spomenik posveæen „Svemirskom lutalici“ . Kamenu izbaèenom iz tokova „nebeskih rijeka“ koji je lutao svemirom. Kamenu koji je lutao tko zna kojim svemirskim putevima i tko zna koliko dugo. Kamenu koji je vidio i doživio Svemir.





Gledajuæi njegovu repliku na spomeniku podignutim u njegov spomen ukljuèio sam maštu. Pokušao sam si zamisliti ta nepregledna prostranstva kojima je kamen prošao, sve te zvijezde koje su ga iz dubina svemira osvjetljavale svojom treperavom svjetlošæu, planete pored kojih je prošao, zvijezde repatice koje je susreo.





Nekako sam mu i zavidio na putovima kojima je prolazio, na tajanstvenim svemirskim stazama kojima je prošao, na miru dubine svemira koji je osjetio. U mašti sam ga pratio kroz daleke galaktike, zvjezdane maglice kroz koje je prošao, zvjezdane sisteme pored kojih je prohujao.





Sa jezom u leðima zamišljao sam kako mu je bilo pri sudaru sa zemljinom atmosferom, prolaskom kroz nju i udarom u zemljinu površinu. Koju je snagu donio do površine zemlje i ispustio je sudarivši se sa njom. Koja je fantasntièna brzina zaustavljene u trenutku kraæem nego treptaj oka?

___________________________________________________________________

Kako je do toga došlo i kada? Što se dogodilo kada je meteorit, svemirski lutalica, pogodio tlo zemlje nedaleko od mjesta Hrašæina u Hrvatskom zagorju? Da vam i taj dio prièe isprièam, jer je vjerojatno zanimljiv gotovo kao i samo putovanje kroz svemir.





Svemirska prièa završava 26. maja daleke nam 1751. godine kada se u popodnevnim satima iz smjera istoka pojavila vatrena kugla nad nebom iznad mjesta Hrašæina. Malo prije nego je udarila u tlo, raspala se u dva dijela. Udar je bio strahovit.

Ljudi su pohrlili na mjesta udara i pronašli dva komada meteorita.. Saèinjen je i zapisnik o tome uz koji je veæi dio meteora proslijeðen u Bratislawu vodeæim vladarima carevine kojoj je pripadala Hrašæina.







Meteorit je najveæim djelom sastavljen od legure željeza i nikla Spada u red oktaedrita , a prema kemijskoj specifikaciji spada u grupu HD meteorita u svijetu poznatom pod imenom Zagrebaèko željezo.

Manji komad meteorita je doživio drugaèiju sudbinu. Razdjeljen je i od njega su se iskovali èavli (ekseri).





Kako to uvijek biva iz svega se izvlaèi pouka i znaèaj. Tako se i iz pada ovoga meteorita izveo zakljuèak.

Pad ovoga meteorita je prvi pad stranoga tijela na zemlju koji je dokumentiran zapisnikom u koji su ušle i izjave svjedoka, oèevidaca dogaðaja. Obzirom na godinu naše povijesti u kojoj se to dogodilo, ta svjedoèanstva su pridonijela formiranju stavova o vanzemaljskom porijeklu naðenih komada meteorita.





Znanstvena istraživanja meteorita koji je kod Hrašæine prizemljio promjenila su tadašnju astronomsku znanost.

Posebnan znaèaj daje, hrašæanskom meteoritu, èinjenica da je beèki metalurg Aloys von Widmanstatten na njemu zapazio neobiène lamele koje su po njemu dobile naziv Widmanstattenove figure.

Te neobiène šare zapažene su samo na pojedinim vrstama željeznih meteorita. Mogu poslužiti za razlikovanje meteorita od terestièkog željeza.





Susret sa spomenikom svoga „kolege“ svemirskoga lutalice me oduševio. Nije mi bila poznata èinjenica da je tako blizu mjesta gdje stanujem pao jedan meteor.

Na svojim putovanjima i boravcima u prirodi, za noænih vedrih veèeri dugo sam znao promatrati zvjezdano nebo. Ponekada bi crnilo noæi presjekla pruga svjetla nastala od meteora koji je ušao u zemljinu atmosferu i sagorio. Trag svjetla koji se iznenada pojavljivao i ubrzo nestajao davao je èarobni sadržaj zvjezdanom nebu. Davao mu je život, živost kretnje, naspram tihim žmiravim svjetlima zvijezda koje su sjale.

Volio sam to gledati, a sada upoznat sa ovim meteorom koji je kod Hrašæine završio svoj nebeski put, još æu pažljivije osmatrati zvjezdama obasuto nebo i svijetlom obasjene tragove svemirskih lutalica. Možda me misli ponovo povedu stazama kojima je taj meteorit prolazio.

___________________________________________________________________