Moforaja (http://moforaja.com/index.php)
- NAUKA I DRUŠTVO (http://moforaja.com/board.php?boardid=14)
-- ISTORIJA / POVIJEST (http://moforaja.com/board.php?boardid=18)
--- ** Mostar i njegove mahale ** (http://moforaja.com/threadid.php?threadid=31163)

Herceg Stjepan Vukcic Kosaca i njegov pogled na vjeru

Najkrupniji bosanski velikasi su zavisno od okolnosti i politickih prilika cesto " imali" po dvije,pa i
tri vjere.Slika i prilika takvih velikasa bili su vojvoda Sandalj Hranic i njegov nasljednik Herceg
Stjepan Vukcic Kosaca
Vojvoda Sandalj je zavisno od prilika predstavljao sebe kao bosanskog krstjanina i kao pravoslavca
Herceg Stjepan je kao bosanski krstjanin istovremeno stitio i pomagao pravoslavlje Koje je masovno
bilo zahvatilo Humsku zemlju.Zu sve to Papa Eugen IV je 1451 godine objavio da ga je primio u
milost katolicke crkve.Iste godine papa ga je izopcio iz crkve posto je napao katolicki Dubrovnik
Na dvoru hercega Stjepana sluzili su kao njegovi savjetnici pripadnici sve tri vjere
Sinovima hercega Stjepana je takodzer tesko utvrditi vjersku pripadnost,oni su kao otac odrzavali
neku vrstu vjerske ravnoteze,uvjeravajuci preko svojih izaslanika papu o svom najboljem raspoloze
nju prema katolickoj vjeri i Svetoj stolici

Stecak Radivoja Krinonosica

Stecak starog Bogumila uslikali su mnogi turisti i ozarena lica posmatrale generacije mostaraca u
muzejskoj avliji.Rahmetli Husaga Cisic je zabiljezio kazivanje svojih predaka da je pomenuti Stecak
nekad bio ugradzen u avlijski zid Husein-havadzine dzamije koja se nekad nalazila pri vrhu Gornje
carsije
Radionom za proizvodnju cunjeva upravljala je familija Mehic i ista je bila smjestena u prizemlju
mekteba Mahmut-efendije Cisica.Generacijama su Mehici na spravu pritezali lucev balvan i vrtili
ga pomocu ogromnih svrdlova i pretvarali u vlakno na stecku Radivoja Krinonosica
Postoje osnovane pretpostavke da je na lokalitetu gdje je podignuta jedna od najstarijih mostarskih
dzamija nekad bilo groblje sa steccima i natpisima ispisanih bosancicom

Humska zemlja i mostarski hriscani

U osmanskim dokumentima Mostar se prvi put spominje 1474 godine kada je izvjesni subasha Skender na vakufskoj osnovi podigao nekoliko javnih objekata .Godine 1479 Mostar broji 17 musli
manskih i 76 hrishcanskih kuca.Nije tesko zakljuciti da su prvi mostarski muslimani naseljeni kao
vjerski sluzbenici iz raznih pokrajina Otomanskog carstva.Posto nam rahmetli Husaga Cisic iznosi
cinjenice da su sve do kraja XVIII vijeka domaci hriscani-pravoslavci predstavljali vecinu u zanatsko
trgovackim poslovima,da se zakljuchiti da su Sotrici,Bilici,Kujici,Okolishi,Dzonlezi,Margete,Kujkuri
Slome i drugi potomci starih Humljana koji su prestavljali trgovacku sponu izmedzu tada mocne
drzave Bosne i Dubrovnika

ima li ko knjigu "Porijeklo hercegovaèkih prezimena"?
kako mi je žao, bila je prošlih godina online, svako prezime objašnjeno gdje žive i odakle su porijeklom
ulazio sam na tu E-knjigu èesto, sve dok jednom nije pobrisan sajt, èini mi se zbog autorskih prava izbrisano.

___________________________________________________________________

Familija Temim

Porodicno predanje kaze da je predak Temima vuce porijeklo od starog nomadskog arapskog
plemena iz Tunisa i da su se polovinom XVII stoljeca Temimi iz Herceg Novog naselili u Mostar
Stanovali su u Hadzi-Balinoj mahali.Sadasnja ulica Riste Milicevica se do 1946 godine zvala
Temimov sokak
Temimi su bili vrlo bogati i posjedovali su kulu i veliko imanje u Ilicima
Muhamed Temim je 1866 godine bez naknade ustupio dio svog zemljista u svrhu podizanja
katolicke crkve u Podhumu

citat od green:

ima li ko knjigu "Porijeklo hercegovaèkih prezimena"?
kako mi je žao, bila je prošlih godina online, svako prezime objašnjeno gdje žive i odakle su porijeklom
ulazio sam na tu E-knjigu èesto, sve dok jednom nije pobrisan sajt, èini mi se zbog autorskih prava izbrisano.

___________________________________________________________________
Moj Mostare ko ti lomi grane,
ko zavadi mostarske jarane,
ko to tebi istoriju piše,
ko to želi da te nejma više.

hvala puno, mšèini to je to

___________________________________________________________________

Hvala Sarajlija ba
U knjizi Riste Milicevica ima puno interesantnih narodnih predanja iz Hercegovine i Mostara

Hrnjicici i Halimici

Hrnjicici su stara mostarska familija koja se polovinom XVIII vijeka naselila u Mostar Jedan sokak
u Donjoj mahali nosi naziv po pomenutoj familiji
Halimici su stara mostarska familija koja se krajem XVIII vjeka naselila u Mostar
Sokak u Ricini iza hotela Bristol nosi naziv Halimica

Chejvan Chehajina vakufnama

Chejvan Chehajin Testament je pisan 1552 godine i iz njega se vidi da je dobrotvor izgradio 67
ducana unutar gradskih zidina.Rijec je o nizu ducana u carsiji Velika tepa,Kujundziliku,Prickoj
carsiji i niz ducana zu gradske zidine sve do Bascina.Izgradio je han izvan gradskih zidina na prostoru
izmedu Cordina i Balica sokaka.Rijec je o velikoj zgradi koju su drzali mostarski trgovci,braca
Picete

Familije Kavga i Pipo

Stare izumrle mostarske familije Koje su od pocetka XVIII stoljeca zivjeli u Sharica mahali u
Podharemima
Sokaci koji vode iz ulice brace Puzica prema Neretvi i danas nose nazive po pomenutim familijama

Nesuh-aga Vucjakovic i mahala Kapetanovina

Nesuh-aga Vucjakovic se polovinom XVI stoljeca iz Ljubuskog naselio u Mostar na SHemovac i podigao vise vrijednih zaduzbina.Pored dzamije na Gradu u LJubuskom vakif je u Mostaru na uglu
Glavne i Sahat-kule ulice podigao dzamiju sa mektebom i odredio da se iz sredstava njegovog vakufa
odrzaje najstariji most u Mostaru nazvan Kriva cuprija
Mahala u kojoj se Nasuh-aga Vucjakovic nastanio nalazila se na Semovcu pod Humom,nedaleko od
Krive cuprije i prozvana je KAPETANOVINOM po velikoj stambenoj zgradi koja je bila poplocana
i zidovima visokim 5 metara opasana.Ovu zgradu su krajem XVII stoljeca sagradili Vucjakovici koji
su godinama obavljali duznost mostarskih kapetana
Mostarske familije Fazil i Kapetanovic vuku korijene od izumrle porodice Vucjakovic

Osmanlije podizu Mostar na lokalitetu koji je bio naseljen starim dobrim Bosnjanima-Bogumilima

Krenemo li od cinjenice da je preko 80% Stecaka,nadgrobnih spomenika bosanskih kristjana pronadzeno u Hercegovini i da su Osmanlije na lokalitetu danasnjeg Mostara zatekle naselje
Koje je podigao gost Radivoj,jedan od starjesina Crkve bosanske u sluzbi hercega Stjepana,odnosno
da se Mostar kao naselje pominje prvi put 1452 godine kada je jedan od sinova hercegovih preoteo
ocu viseci drveni most koji se nalazio otprilike na lokalitetu sadasnjeg Titovog mosta u narednim
javljanjima pokusacu da iznesem narodnja predanja o starom slavenskom narodu dobrim Bosnjanjima i tragovima koje su ostavili na nasim prostorima prije nego sto su postali pravoslavci
katolici i muslimani,odnosno Srbi,Hrvati i Bosnjaci

Stari mostarci su Bogumile zvali Babunima

U Ilicima,na zapadnoj periferiji Mostara nalazi se dzamija poznata pod nazivom ;Dzamija na Babunu
Postoji narodno predanje da je dzamija nikla na mjestu bogumilske bogomolje koja se nalazila na
jednom malo uzdignutom platou,nedaleko od izvora Babun.Dzamija je bila gradzena od polomljenog
kamena vezanog krecom i bila je pokrivena cetverostresnim krovom pod plocom i bez munare
Generacije mostaraca,svih konfesija su dolazili na Babun da teferice,vjerujuci u ljekovitost vode
u kojoj su se kupali
Posto je dzamija na Babunu jedina od 36 mostarskih dzamija za koju se nezna cija je zaduzbina
postoji narodno predanje da su je podigli bogumili,odnosno bosanski kristjani prilikom prelaska
na Islam
Dugo su mostarci za bogumile koristili naziv Babuni

Priopæenje HKD Napredak Mostar
Petak, 17. travnja 2009.

U mostarskim novinama Dnevnomu listu, od 14. travnja 2009., str. 11., objelodanjen je èlanak s fotografijama pod naslovom: Obnavlja se treæa džamija u zapadnom dijelu Mostara. Radi se o džamiji hadži Ali-bega Lafe, na Pijesku, u naselju Zahumu, i najava ponovne gradnje džamije hadži Saliha Temima, na Babunu, u Iliæima, koja je sagraðena nad srušenom crkvom sv. Ruže Viterbijske. Džamija je na Pijesku sagraðena prije 1631. godine. Ona je uvrštena na popis spomenika pod zaštitom države i ubraja se meðu najvrjednije graditeljsko nasljeðe iz osmanskoga razdoblja. Èudno je da predstavnici Medžlisa Islamske zajednice u Mostaru ne pokazuju izvadak iz zemljišnika niti podatak kada je i od koje kršæanske obitelji muslimanski darovatelj Ali-beg Lafo kupio zemljište za gradnju spomenute džamije.

Uime Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, koje se, osim drugoga, brine za zaštitu hrvatskih i katolièkih kulturnih spomenika, upozoravao sam javnost i mjerodavne ustanove na muslimansko rušenje katolièkih i franjevaèkih svetih gradnja u Mostaru, u Hercegovini i Bosni, i gradnju džamija na njima. Pisao sam i Zavodu za zaštitu spomenika kulture Županije Hercegovaèko-neretvanske u Mostaru, sa zamolbom za arheološko iskapanje temeljâ zdanja na Pijesku u Mostaru. Pisani odgovor još nisam dobio. Nakon što sam vidio da se užurbano radi na ponovnoj gradnji spomenute džamije, pisao sam im ponovno, 11. travnja ove godine, i dobio odgovor da je ponovna gradnja spomenute džamije izuzeta od njihove mjerodavnosti. Za 'utjehu', preporuèili su mi javiti se Povjerenstvu za zaštitu nacionalnih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Napisao sam i poslao dopis mjerodavnomu Povjerestvu u Sarajevo.

U dopisu, koji sam im poslao faksom, 11. travnja o. g., napisao sam i: „ (...) predlažem Naslovu kao nadležnoj instituciji na podruèju BiH da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak u Mostaru izvrše arheološka iskapanja, te se ustanove temelji porušenoga franjevaèkog zdanja, a potom da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagraðena mlaða džamija. Želimo saznati istinu o ovom lokalitetu. Predlažem da se ne gradi džamija na crkvi jer to je 'kamen mali velike smutnje' jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na raèun Katolièke crkve nego, ako se želi da na ovim stranama bude mira onda neka se reizgradi džamija pokraj crkve a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje povijesnih zloèina.". Odgovor iz Sarajeva još nisam dobio. Dobivam dojam da se s njime oteže dok se ne obnovi bespravno graðena džamija na katolièkoj crkvi. Da ne bi bilo zabune, Mostarski zavod mjerodavan je skrb o staroj šumi(!).

Uime Hrvatskoga kulturnog društva Napretka, pitam: tko je u Bosni i Hercegovini uèinio da su katolièke crkve postale naš 'arhiv' pod zemljom, koji nam još uvijek nije dopušteno otvoriti, njihove temelje vidjeti i pokušati ih obnoviti. U našemu radu mogu nam i drugi pomoæi. Primjerice, neka nam odgovore potomci onih koji su naslijedili predaju o spomenutomu kulturo- i narodozatoru s toènim podatcima tko je i kada je to uèinio i da pokažu izvadke iz zemljišnika o podrijetlu zemlje i iznosu novca koje su 'velikodušni' muslimanski darovatelji isplatili prijašnjem kršæanskom vlasniku zemljišta da bi na tom terenu sagradili islamsku vjersku graðevinu. Stoga poruèujem, Zakonom mjerodavnim ustanovama, u Gradovima, Županijama i u Federaciji, da nam pomognu obnoviti starija zdanja nad kojima su sagraðene mlaðe džamije.

Pretvaranje crkve, u Sjevernomu (vojnom) logoru, u Mostaru, nakon Obrambenoga rata, u džamiju, suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije a na što se nitko od spomenutih i mjerodavnih ustanova a ni meðunarodnih dužnosnika i njezine vlasti nije osvrnuo. Bojim se da meðunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata-katolika želi naplatiti neke azijske dugove. To što se radi na Cipru nije daleka prošlost. Ondje je i prvostolna crkva pretvorena u džamiju, a kršæanske se svetinje nezaustavljivo uništavaju na razlièite naèine. Više je nego oèito da osmanlijska osvajanja nisu završila ili su samo pritajenija, tananija i uèinkovitija? Pitam sebe, kršæansku, uljudbenu javnost, Katolièku Crkvu i 'pravnu državu': - Što nam je èiniti dok nam nasilnici i zloslutnici uništavaju i potiru naše samobitno i narodnosno korijenje, danas u Mostaru a sutra možda na drugomu mjestu?

Koga i kako zamoliti za pomoæ u ovomu bezakonju i narodozatoru naših hrvatskih i katolièkih svetinja, na našoj hrvatskoj baštini i našemu plemenitomu, drugi i tko zna koji put, kao 'predziðe kršæanstva', pred osmanlijskim osvajaèima i narodozatornicima? Kada æe to jedom prestati i kada æe se zaustaviti? – Ovaj prosvjed upuæujem javnosti, jer joj ovo moradoh reæi, radi svoje duše i povijesne ljudske, hrvatske i katolièke odgovornosti, i èekam njezino oèitovanje.



Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar,
prof. dr. fra Andrija Nikiæ

___________________________________________________________________

Osmanlijska osvajanja nisu jos zavrsena i nece biti zavrsena dok se i posljednja crkva u Vatikanu
ne preobrazi u dzamiju i dok u Rimu svi ne budu osuneceni i presli na Islam .
Tko to "krade" i sakriva katolicku povijest barem na prostoru grada Mostara mogli smo se uvjeriti iz ne tako daleke proslosti.
Naime na mjestu gdje se danas kurci novoizgradjena , goropadna ljepotica od betona , sazidana od cistog sibenskog cementa po nabavnoj cijeni u ulici Zahumkoj,Matije Gupca, pa na kraju Franjevackoj izvila se nebu pod oblake(kazu) za nekih nekoliko "konjskih nokata"veca i od one u Zagrebu -katolicka crkva.
Nekada ,ne tako davno na tom istom mjestu postojala je ,predivna skromna katolicka crkva normalnih
dimenzija i predivnih ornamenata.Srusise je barbari koji su dosli sa istoka i koji neimase nikakve veze sa islamom vec zacudo nosise i oni kriz .
Da li ce se neke tamo buduce generacije upitati na cijoj zemlji i kako se ta crkva napravi bas u vrijeme kad je krscanstvo "stenjalo " pod okupatorima osmanlijama ,koji su nam cinili zlo,a nista dobro svih proteklih 500 godina a do 1878 kad nas nasi katolici -austro/ugari oslobodise.
Tko su ti Hadziosmanovici drski muslimani koji se usudise da daju svoju vlastitu zemlju da se napravi prva krscanska svetinja u Mostaru, ko je taj Turcin sto posla 2000 ili manje /vise zlatnika da se nadje u izgradnji te krscanske -prve i jedine bogomolje u Mostaru.Ah pameti, ah sjecanje kratko li si.
Da li treba reci ili presutiti da se tacno danas navrsava 551-(neke 1463) godina od kako je tamoneki Turcin dao -hej, dao pravo katolicima u Bosni(Fojnicki -fratri imaju taj text) da se mogu moliti u svojim bogomoljama i biti drugaciji od njih-muslimana .Dato im je tada pravo slobode a i garantovano "poveljom" a to isto pravo ne tako davno isti ti katolici su oduzeli svima a narocito muslimanima jer su drugaciji od njih u molitvi i u svemu-
Hvala dragom Alahu dz.s pa je je tako da nismo u svemu isti a nit' bi valjalo nit' bi volio.
Nasa razlicitos je kao mozaik ,ljepote ....

Nje nimalo cudno sto radikalno nastrojeni Frau Nikic 2009 godine izgovori tonu neistina o zatiranju
svega katolickog i hrvatskog u Mostaru.Svaki radikalno nastrojeni desnicar blefira totalnu ugrozenost
svoje vjere i sopstvenog naroda kako bi zamaskirao nedjela koja napravise njegovi istomisljenici u
bliskoj proslosti
Nazalost ovakvih ekstremista ima i medzu hodzama i pravoslavnim popovima i vecina paljevina i
razaranja je obavljena poslije njihovih govora mrznje

Svi oni su slozni samo u jednome,da treba pogaziti sve ono sto veze ljude na ovim prostorima i
satrati veliku istinu o zajednickim nam korjenima

E moj Boza šta bi od onoga Mostara gdje nije niko nikoga pitao -koje si ti vjere- ko se Bogu molio niko mu nije zamjerio.ko je bio u partiji niko mu nije zamjerio,svi smo živjeli kao braæa,doðoše neke nove struje koje narod zavadiše i kao da im u uho ubaciše klicu koja im šapæe-pazi ovaj je musliman,ovaj je srbin,ovaj je hrvat- to se dešava u našem Mostaru koji je bio prvi u Jugi po mješanim brakovima,koji je spajao sve narode i narodnosti, ali to nam je stvarnost koju nam je donio KAPITALIZAM i ZAPAD i gdje æe mo biti a veæ jesmo sluge zapada i isisavaju iz nas svu dobrotu i dušu koju smo imali , te ubacuju meðu narod razdor i mržnju da bi oni oduzimali dio po dio onoga što smo svi godinama stvarali i gradili,ali šta se tu može,kasno je narod skontao da se pošteno za.....

___________________________________________________________________
Vejzo.

Nista nam zapad nije ubaciozna se odakle je sve pocelo.

___________________________________________________________________
nema vise ni tepe

Ali ako covjek ima ista u glavi vidice i vidio je i za vrijeme rata da ni u jednoj vjeri nisu svi dobri niti losi.

___________________________________________________________________
nema vise ni tepe