 Thread: bojkot |
|
|
govno cu ti ja kinder bojkotovat 
dobro primjetila sam ja da si djete..kind!
|
|
| Thread: bojkot |
|
|
http://www.monteislam.com/index.php?akcion=columns&main_id=59
|
|
| Thread: **Pitanje, samo, za djevojke i zene** |
|
|
Pa sta bi radila? Sigurno bi se potrudila da mu se svidim.. sto vise s njim organiziraèa nekih izleta, kino.-.pozoriste, kahvica...
vecera... uglavnom bila bih iskrena...
Nebih se spustala na nivo pa se svadjala s tom drugom...
ipak. ako mi je on sudje, sudjen mi je.., 
|
|
| Thread: Vjeronauka |
|
|
zasto svaka tema od strane BUDALA je zachatena? 
|
|
| Thread: Emocionalna inteligencija |
|
|
Istraživanja su pokazala da sam koeficijent inteligencije (IQ) nije garancija za uspjeh u životu. Danas su vam, da bi bio osiguran razvoj «potpune osobe» potrebni visoki IQ i visoki emocionalni koeficijent (EQ). Ovo dvoje su u neposrednoj vezi – i ne radi se o scenariju «jedno ili drugo» nego prije «i jedno i drugo». Korist od uporednog razvoja vaše emocionalne inteligencije dok razvijate i vašu kognitivnu inteligenciju podrazumijeva uspješan poslovni život, porast mentalnog i fizièkog zdravlja, te postizanje veæeg kvaliteta u odnosima sa drugima.
Psiholozi su otkrili i grupisali inteligenciju u tri glavne grupe:
• apstraktna inteligencija (sposobnost razumijevanja i upravljanja korištenjem verbalnih i matematièkih simbola)
• konkretna inteligencija (sposobnost razumijevanja i upravljanja objektima)
• socijalna inteligencija (sposobnost razumijevanja ljudi i povezivanja s njima) - Ruisel, I., Social Intelligence: Conception and Methodological Problems, 34(4-5), 281-296.
Emocionalna inteligencija (EI) ima korijene u konceptu «socijalne inteligencije», koju je prvi put identifikovao E.L. Torndike, 1920. godine. Utjecaj ovog koncepta na širu kulturu i akademsku zajednicu je od tada bio brz i širok.
Kao što svi veæ znamo emocije su osnovni dio onoga što jesmo i igraju važnu ulogu u našim odnosima sa ostalima. One se ne mogu zaobiæi. Samo, veæina nas je tradicionalno nastrojena da «emocije ostavi kod kuæe» u uvjerenju da trebamo, da bi bili efektivniji, sve naše planove i odluke bazirati samo na «hladnoj» i logiènoj inteligenciji. (Emotional Intelligence Workbook, CRM Learning, Carlsbad, 2001.
Zapravo, takav stav garantuje da æe potisnute emocije buknuti, uzrokovati porast sukoba i negativno djelovati na raspoloženje pojedinca. Ali šta ako svoje saznanje o emocijama nastavimo širiti zajedno, kao jednu «drugu vrstu inteligencije», van razuma i logike? Inteligenciju koja bi – ako joj ispravno pristupimo – mogla postati ništa manje od kamena temeljca ka veæoj saradnji, davajuæi nam moguænost veæeg utjecaja na ostale i motivirajuæi nas da budemo produktivniji i efektivniji.
Moglo bi se reæi da je najveæe rastojanje, rastojanje izmeðu uma (IQ) i srca (EQ). Ako radimo na razumijevanju ovoga i usmjeravamo EI, umanjit æemo to rastojanje i raditi sa nevjerovatnim kapacitetom i efektivnošæu. Pogledajmo nekoliko važnih pitanja i tema u vezi emocionalne inteligencije.
Šta je EI?
Kada su Salovey i Mayer 1930. definisali pojam «emocionalne inteligencije» (Salovey, P., & Mayer, J. Emotional Intelligence, Imagination, Cognition, and Personality, 1990.) bili su svjesni prethodnih istraživanja ne-kognitivnog aspekta inteligencije. Emocionalnu inteligenciju su definisali kao «oblik socijalne inteligencije koji ukljuèuje sposobnost spoznavanja svojih i tuðih emocija, razlikovanja istih i korištenja datih informacija pri razmišljanju i djelovanju ». (Salovey, P., & Mayer, J., The Intelligence of Emotional Intelligence, 1993, 17, 433-442.)
Esther Orioli i Robert Cooper su izjavili sljedeæe u pokušaju da objasne EI: «EI je mnogo više od «lijepog» ponašanja prema drugima. To je sposobnost da osjetimo, razumijemo i uspješno primijenimo moæ i moguænost emocija kao izvora energije, informacija, kereativnosti, povjerenja i bliskosti».
Druga moguænost definisanja EI je sposobnost da osjetimo i koristimo emocije za uspješnije «samoupravljanje» i djelovanje na pozitivne ishode u našim meðuodnosima.
Zašto nam je potrebna EI?
Prvobitne emocionalne reakcije naše EI su kljuè ka boljem zdravlju, veæem doživljaju sreæe i bliskosti, postizanju jaèeg voðstva, jasnije vizije, veæeg uspjeha, viših ciljeva, širenja naše snage, unapreðenju naše samosvijesti, uèenja, veæe jasnoæe, osiguravanju zdravijih odnosa i istanèane percepcije i na kraju, postizanju veæeg zadovoljstva. Ovi emocionalni refleksi, rijetko svjesni, ali snažni, motivišu naše odluke. Ukratko, EI trebamo da bismo ostvarili snagu naših emocija.
Koje su sposobnosti EI?
U Golemanovom (Goleman, D., Emotional Intelligence, Bantam Books, New York, 1995)
modelu EI potoji pet kljuènih koraka (sposobnosti): samosvjesnost, samokontrola, samomotivacija, empatija i uspješni meðuodnosi; svaka podrazumijeva skup razlièitih sposobnosti. Nije neophodno da sve sposobnosti budu uspješne, ali dvije kljuène sposobnosti (emocionalna samosvjesnost i precizna samoprocjena) su neophodne. Ovo su dvije osnovne sposobnosti na kojima poèivaju sve ostale.
Samosvjesnost
Kamen temeljac ili osnova EI je samosvjesnost. Ona pokreæe ostale sposobnosti EI. Samosvjesnost mora biti na prvo mjestu, jer ako ne poznajemo sebe i ako ne znamo šta osjeæamo kako æemo uopæe znati koje su potrebe drugih ili razumjeti druge i shvatiti ono što osjeæaju?
Što više znamo o sebi, to æemo biti u moguænosti da bolje konrolišemo i biramo naèin na koji æemo se ponašati u datoj situaciji. Kod samosvjesnosti se radi o saznanju o tome gdje smo trenutno i gdje želimo da budemo, tako da smo voljni da se promijenimo da bismo tu stigli. Bez samosvjesnosti, naše emocije nas mogu zaslijepiti i okrenuti nas da radimo ono što ne bismo željeli ili da postanemo ljudi koji ne bismo željeli biti.
Da bismo postali samosvjesniji trebamo pratiti sljedeæe korake:
• Nauèiti razliku izmeðu misli i osjeæanja. Ako želimo da sebe upoznamo veoma je važno da znamo razliku izmeðu: «Ja mislim» i «Ja osjeæam».
• Tokom dana upitajte sebe kako se osjeæate i pri tome budite iskreni prema sebi. Ako vam srce lupa, crveni ste u licu i nedostaje vam zraka – to je obièno znak za nešto. Upitajte se: «Koje osjeæanje se krije iza toga?». Imenujte to osjeæanje – strah, anksioznost, ljubav, strepnja.
• Budite otvoreni prema tuðim savjetima. Prijatelji i saradnici èesto nam mogu pomoæi da shvatimo vlastito ponašanje.
Samokontrola
Dok kao korak prema samosvjesnosti slušamo naša osjeæanja i uèimo od njih, samokontrola je kontrola i upravljanje tim osjeæanjima tako da od njih bude više dobra nego štete. Samokontrola stvara racionalnu stranu i vrijeme da umirimo osjeæanja kad je to potrebno. Takoðer nam pomaže da djelujemo s namjerom, a ne impulsivno. Ako djelujemo s namjerom prije æemo misliti ono što kažemo. Druga strana kovanice bi bila reagovati bez razmišljanja i poslije žaliti zbog toga.
Evo nekoliko savjeta koji æe vam pomoæi kod samoregulacije:
• Kontrolišite ono što sebi govorite. Budite svjesni toga (kada se sebi obraæate u mislima).
• Preuzmite odgovornost za vaše emocionalne reakcije u životu. Kada osjeæate da ste uraèunljivi, priznajete vlastitu moæ.
• Predvidite «emocionalne» prekidaèe i pripremite se da upravljate reakcijom na njih.
• Svaku iritirajuæu situaciju preoblikujte u «vježbu rješavanja problema». Kada se suoèavate sa situacijom koja izaziva nepoželjnu emocionalnu reakciju smanjite vašu ljutnju tako što æete se fokusirati na ponašanje. To preoblikujte tako da ponašanje bude problem, a ne ta osoba.
• Koristite humor!
• Nikada ne potcjenjujte moæ dubokog udisanja. Poveæanje dotoka zraka ka mozgu smanjuje napetost, razluèuje misli, te relaksirajuæe djeluje na psihu i tijelo. Takoðe vam pruža trenutak da saberete misli i da mislite prije nego što nešto kažete ili djelujete.
• Izdvojite sebe iz situacije i idite dalje. Postoji velika korist od samo-distanciranja od neke neugodne situacije i preusmjeravanja vaše energije u neku novu aktivnost. Ovo æe vam pomoæi da povratite perspektivu, poveæate koncentraciju i reorganizujete se.
Samomotivacija
Samomotivacija je usmjeravanje snage naših emocija ka cilju koji æe nas motivisati i inspirisati. To je i zamišljanje kako ostvarujemo neki cilj i poduzimanje svih potrebnih koraka da bismo došli do njega.
Nekoliko naèina kako æete popraviti vašu motivaciju:
• Budite svjesni naèina na koji sebi objašnjavate vaše propuste u životu... ostanite realni. Shvatite da možete kontrolisati i birati šta æete da mislite i osjeæate. Poveæajte vašu upornost tako što æete uvijek biti svjesni cilja u životu.
• Da biste dobili dodatnu energiju, povežite vaše ciljeve sa vašim vrlinama. Uvijek imajte cilj u vidu i budite uporni tako da biste mogli uživati u zadovoljstvu uspješnog privoðenja kraju što god ste zapoèeli.
• Težite ka tome da postignete «leteæe» stanje dok radite na projektima.
• Zamišljajte!
• Konstantno uèite! Potraga za znanjem æe izgraditi vaša podruèja snage. Bit æete vrijedniji i svestraniji.
Empatija
Kada smo postali iskreniji i kada naše emocije imaju namjeru, došlo je vrijeme da se okrenemo ka vani. EI je okretanje ka našim osjeæanjma kao i okretanje ka osjeæanjima onih oko nas. Što znaèi - pravilno odgovoriti na tuða osjeæanja, pažljivo i samilosno.
Empatija znaèi biti u moguænosti da sagledamo problem iz perspektive druge osobe. Dobro je biti svjestan osjeæanja drugih ljudi, sve dok znamo da su to njihova osjeæanja, a ne naša. Empatija poèinje sa slušanjem. Što znaèi, uspostavljanje odnosa sa ljudima. Individue koje imaju manjak empatije su više fokusirane na vlastite potrebe i obraæaju malo ili nimalo pažnje na tuðe. Empatija je ljepilo koje æe povezati neku grupu da uspješno saraðuje. Neke od tehnika za unapreðenje empatije su:
• Pazite na neverbalne pokazatelje isto kao i na verbalne. Istraživanja pokazuju da rijeèi iznose samo oko 7% komunikacije. Ton i brzina govora sadrže 38% poruke, dok 55% ostaje neizgovoreno i otkriva se kroz govor tijela, kao što su stav, kontakt oèima, izrazi lica i sl.
• Dijelite vaša osjeæanja s drugima i budite iskreni. Dobra komunikacija vodi ka povjerenju.
• Vaše izgovorene i neizgovorene poruke trebaju biti istovjetne. Mislite ono što govorite da biste održali ono što èinite. Ovo pokazuje da ste iskreni ili autentièni, što gradi povjerenje.
• Kad god je moguæe idite nježnijim putem. Postoji mnogo naèina da se iznese mišljenje ili kritika. Možete biti iskreni i kritikovati, ali ipak na lijep naèin, što takoðer poveæava povjerenje. Konstruktivna kritika poveæava sposobnost.
• Pokušajte da sagledate situaciju iz perspektive druge osobe. Empatija je da zamislite kako bi bilo da ste u tuðoj koži. Mi trebamo vjerovati da svako èini ono što najbolje može imajuæi u vidu ono što trenutno ima na raspolaganju.
Uspješni meðuodnosi
Savladavanje sposobnosti samosvjesnosti, samokontrole, samomotivacije i empatije vodi nas ka vještini održavanja uspješnih meðuodnosa. Ovu sposobnost èini uspješna interakcija sa ljudima i biti u moguænosti da se nosimo i da upravljamo emocijama drugih. Sa visokim socijalnim vještinama voðe su bolji komunikatori i bolji kolaboratori.
Neke tehnike EI pomoæu kojih æete imati bolje odnose na poslu:
• Podijelite vašu strast i vaš entuzijazam prema vašem poslu i viziji vaše organizacije – to je zarazno! Imajte viziju u vidu tako što æete prenijeti vaš polet prema nekom projektu ili cilju.
• Stvorite inspirativnu radnu atmosferu. Ako pokažete iskrenost, povjerenje ako cijenite vaš tim stvarate savršeno okruženje za njih u kojem mogu dati maksimum.
• Ukljuèite se u kreativni «brainstorming» ( kada prisutni ljudi ukljuèeni u projekat, iznose sve ideje koje im padaju na pamet bez obzira na to bile one ostvarive ili ne. Sve se uzima u obzir.) To ne samo da je dobro za iznalaženje potpuno novih ideja, nego i sam proces poveæava prijateljstvo i povjerenje meðu èlanovima tima. Ovo može olakšati put ka buduæoj saradnji zbog kreativne veze koja je ostvarena.
• Budite spremni da upravljate i pomognete drugima, ali isto tako da drugi pomognu i upravljaju vama. Ovo je jedna od najvažnijih sposobnosti na radnom mjestu. Tako što dijelite i prenosite vaše znanje i sposobnosti sa ostalim èlanovima tima, vi hranite sljedeæu generaciju. A tako što æete dozvoliti nekome da vas uèi, pokazujete da uzimate u obzir i tuðe ideje i da «ne znate sve».
Kao zakljuèak: Jednostavno reèeno, sposobnosti EI; one okrenute ka nama i one meðuljudske, su od enormnog znaèaja za naš život i predstavljaju nešto drugaèiju inteligenciju. One su alati koje naš mozak koristi da bi se samodefinisali, da bismo oblikovali znaèenje glavnih pojmova kao što su ljubav, uspjeh i sreæa. Dokazano je da je EI važnija od IQ-a (tehnièke sposobnosti) pri odreðivanju uspjeha u životu. Za razliku od IQ-a, koji je nepromjenljiv, EQ se može neprestano razvijati i omoguæiti ljudima da poboljšaju svijest o sebi i drugima, da stvore saradnju i harmoniju. U praksi, takoðer omoguæava ljudima da postanu svjesni svojih moguænost, svojih izvora snage i kreativnosti i da svjesno odaberu najefektivnijiu rekaciju na datu situaciju, a ne da samo reaguju impulsivno.
Autor: Dr. Steve Sablack
Preuzeto sa:
Prijevod: Amra Èoviæ
|
|
| Thread: Oko 200 Miliona Nezaposlenih U Svijetu |
|
|
OKO 200 MILIONA NEZAPOSLENIH U SVIJETU!
Broj nezaposlenih u svijetu je dostigao impresivnu brojku od 191,8 miliona, a broj siromašnih radnika se u posljednjih deset godina nije smanjio, saopæila je Meðunarodna organizacija rada (ILO) kritizirajuæi "aktuelni model globalizacije".
"Broj ljudi bez posla u svijetu je porastao u toku 2005. godine, jer veliki ekonomski rast ne može da kompenzira poveæavanje broja stavnovnika koji traže posao", naroèito mladih, istièe ILO u svom godišnjem izvještaju o tendencijama zapošljavanja u svijetu.
Uprkos ekonomskom rastu od 4,3 posto u 2005. godini, broj nezaposlenih je porastao za 2,2 miliona. Uzevši u obzir poveæanje aktivnog stanovništva, stopa svjetske nezaposlenosti ostaje 6,3 posto, iako je padala u posljednje dvije godine.
Polovinu nezaposlenih u svijetu èine mladi izmeðu 15 i 24 godine, iako oni predstavljaju samo èetvrtinu radno sposobnog stanovništva. Broj radnika se poveæao za 1,5 posto, na 2,85 milijardi, ali polovina njih zaraðuje dva dolara dnevno, što je ispod praga siromaštva.
|
|
| Thread: |
|
|
Ženu Bosne bih nazvala èuvaricom tradicije i porodice
Profesoricu Laèeviæ poznajem još iz ratnih dana. Sjeæam se da nas je obilazila u improviziranoj školi dok smo uèili uz fijuke granata. Njen osmijeh i lik su mi se toliko urezali u pamæenje da sam je odmah prepoznala nakon pet godina, kad sam je vidjela na prvom predavanju iz filozofije za brucoše Filozofskog fakulteta. Bez obzira na okolnosti, profesorica Laèeviæ uvijek zna da saèuva pribranost i njeno lice, bar otkad ga ja poznajem, uvijek odiše toplinom i srdaènošæu.. Nisam se prevarila kada sam, kao njen student, ocijenila da je krasi odluènost i istrajnost u svemu što radi. A sve što uradi je zaista besprijekorno.
Dok sam probala hašure koje je dva dana prije napravila da bi održala tradiciju dijeljenja ovog slatka džematlijama, djeci i komšijama, profesorica Laèeviæ mi je prièala o sebi.
Roðena sam u dijelu grada koji volim nazvati gradom grada Sarajeva. To je poznati Vratnik koji je bio mjesto ulaska u grad u neka davna vremena. Tu sam pohaðala èuveni mekteb kod porodice Foèak i završila èetiri razreda osnovne škole. Danas èesto obilazim taj dio grada. Nosim u sebi njegovu ljepotu i gledam kako je stradao u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i koliko treba da se obnovi. Školovanje sam nastavila u klasiènoj gimnaziji u Sarajevu, a poslije upisujem Filozofski fakultet. Nakon studija bila sam izabrana za profesora filozofije u Drugoj gimnaziji, a ubrzo nakon toga za vanjskog saradnika na Filozofskom fakultetetu na predmetu Metodika nastave filozofije. Dok sam radila u ovoj ustanovi, magistrirala sam i odbranila doktorsku tezu na Sveuèilištu u Zagrebu. Nakon toga slijedi izbor u zvanje profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na nastavnim predmetima Estetika i Metodika, te na Muzièkoj akademiji u Sarajevu na predmet Estetika, s obzirom na to da sam u ovoj oblasti i magistrirala i doktorirala.
Vi ste jedan od rijetkih struènjaka u ovoj oblasti. To posebno svjedoèi vaš udžbenik za srednje umjetnièke škole «Estetika» koji je prvi, ali i jedini dosad objavljeni udžbenik namijenjen izuèavanju estetike u školama. O ovoj, vrlo interesantnoj i u današnje vrijeme sve potrebnijoj disciplini, ali i o drugim problemima društva, pišete rasprave i struène tekstove i u brojnim èasopisima.
U èasopisu Znakovi vremena èiji sam èlan redakcije, objavljujem struène tekstove iz domena umjetnosti, ali i drugih duhovno-društvenih oblasti. U èasopisu Muzika objavljem teme iz oblasti muzike, a u èasopisu Muallim, teme iz oblasti obrazovanja u modernom svijetu. U èasopisima Pregled i Dijalog pišem o problematici èovjeka u modernoj civilizaciji. Radovi i izlaganja sa simpozija objavljuju su i u Zborniku radova muzikološkog društva i u Zborniku radova nastavnika Flozofskog fakulteta Sarajevo.
Zapažen je i vaš vrlo aktivni angažman u udruženjima. Sreæemo vas na predavanjima i okruglim stolovima Kluba VID (Vrijednosti i društvo)
Na okruglim stolovima koje je organizovao ovaj Klub izlagala sam više tema koje tretiraju potrebe èovjeka i izazivanje istih u svijetu potrošnje, zatim gubitak mjere, ukusa u plakatiranju grada, kvalitet magazina koje èitamo itd. Klub VID inaèe pripada organizaciji žena muslimanki «Kewser». Klub je njen ogranak nastao iz izazova da se javno u dijalogu problematiziraju pojave krajnjeg vulgariziranja, prvo mjesta žene u magazinima, te vulgarnosti i izazivanje vulgarnih potreba èovjeka putem javnih medija na šta su ljudi skoro navikli, te se prestalo i primjeæivati o kakvim se opasnim podvalama radi. Mislimo na one podvale koje su pravi otrov za oèuvanje identiteta i osobenosti ovog podruèja, Bosne opæenito, a da su te podvale pritom dobile a priori etiketu demokratskog biljega visokorazvijenih zemalja koje treba da imamo kao pretpostavku da se integriramo u visoko razvijeni svijet. Nastojimo agitirati misao o takvom otrovu duha i duše koji unizuje èovjekovu misao do banalnog hedonizma i na taj naèin prave porive i zarobljuju u puku receptivnost ponude zadovoljstava.
Evidentan je u našem društvu pad, odnosno poremeæaj sistema vrijednosti. Koliko vi kao univerzitetski profesor možete da mladima usadite osjeæaj za one prave vrijednosti i vrline?
S obzirom na to da sam dugo u edukaciji stalno sam u dijalogu sa mladom generacijom koja pripada novinama i oèekuje ih. Razumijem da živimo u svijetu u kome vlada strast za egzibicijom, za preturanjem svega što je tradicionalno da bi se oslobodio prostor za trijumf novog, reklame, spektakla… U dijalogu sa mladima i u predavanjima koja držim iz estetike i metodike nastave filozofije zapravo zapravo veæ imam iznutra ovih oblasti otvorenu perspektivu jednog dijaloga sa mladima u kome nismo dvije strane, nego su mladi èinitelji ovog svijeta i buduæi da nas ujedinjuje akademsko obrazovanje, ono nas obavezuje otporu prema svakom sljepilu i navici da nas preuzme zamamnost ponude proizvoda. To znaèi da je obrazovanje ne samo èin sabiranja fonda znanja iz razlièitih oblasti, nego i èin egzistencije u kojoj možemo biti prisiljeni da odustanemo od pitanja: Ko sam i šta sam? Samo odustajanje od pitanja ne znaèi da ovakva i slièna pitanja stalno ne upozoravaju. Htjela sam istaæi da moje mjesto u dijalogu nije znaèajka profesorice koja nudi gotova znanja. Oni koji obrazuju mlade danas promašuju smisao obrazovanja ukoliko im mladi ostaju s onu stranu, kao slušaoci i kao oni koji se pripremaju za ispit. Obrazovanje je permanentan ispit na kome polažu raèun kako studenti, tako i profesori, o najdubljoj ljudskoj odgovornosti prema prirodi, koje je polazište u izgradnji društvenih odnosa i vrijednosti. Rijeè je o jednom smislu obrazovanja koji je angažman najvišeg smisla, angažman mišljenja koji se ne smije zatvarati u odgovore i izgraditi se kao navika života.
Govoreæi o istinskim vrijednostima u društvu, rjeèju i djelom, èini se ipak da više djelujete u okvirima etike, nego estetike.
Naizgled se èini da govorim o pitanjima koja bi disciplinarno pripadala etici. Zar estetsko i etièko nemaju isto, zajednièko ishodište? Zar lijepo nema svoje najdublje ljudske izvore i pitanja o Bogu, prirodi, èovjeèijem tijelu, mišljenju i zar dobro djelo, pravedan postupak, jedna pravedna organizacija zajednice u kojoj živimo ne nosi nešto pjesnièko i zar nije pretpostavka jednog izazova da se izgradi nešto vrijedno èovjekovih nazora na svijet.? Postavila sam pitanja koja raspuæuju odnos etièko i estetsko, a koji se danas može promišljati iz uvida jedinstva estetskog i etièkog. Naravno, ovdje nisam bila na pretpostavkama akademski odijeljenih disciplina - estetike i etike.
Koji su to, po vašem mišljenju, uzroci pada vrijednosti u društvu?
Ako bismo htjeli istaæi uzroke pada vrijednosti koji su èovjeèanstvo doveli pred katastrofu ili pred alternativu, onda možemo reæi da imamo obimnost literature i veliki broj disciplina koje se bave problemima poremeæenih vrijednosti i rekla bih, nema nijedne discipline ili znanja kome pitanje poremeæenih vrijednosti ne bi bilo pripadajuæe. Kao bitno se, iz te obilnosti može izdvojiti da ono što je bitna sprega izmeðu nauke, obrazovanja, tehnike, tehnologije, informacija- da je ta bitma sprega utemeljena na jednom zanosu i proizvodnji i dalje prosvjetiteljskog zanosa nesluæenim progresom èovjeèanstva, koji progresi i koje èovjeèanstvo, kako kaže mislilac Gadamer, mora sada da odbrani èovjeènost u èovjeèanstvu. Konkretno mislim na «izostanak» izvormne i smislene veze odgoja i obrazovanja. Šta znaèi obrazovanje koje je odvojeno od odgoja i odgajanje svedeno na zadatak posebnih profesija. Mi veæ imamo veoma iskustvene odgovore. Primjerice, fascinantni rezultati u medicini ili dr. naukama s obzirom na kloniranje èovjeka, trebaju u ovom trenutku mišljenje od etièara, pravnika, antropologa, jer progres u ovoj oblasti nije bio sjedinjen i nije ga predstavljalo pitanje: Šta je èovjek?, pitanje na koje se doista i ne može odgovoriti. Nedostatak nije u tome što se na ovo pitanje ne može dati relevantan odgovor, nego što se od ovog pitanja odustalo. Takvo jedno pitanje smatram reprezentativnim s obzirom na odgojno obrazovanje i obrazovanu odgojnost, te da nijedan nauèni rezultat nije ispunio svoj smisao ukoliko nije zapoèeo i iskazao da je bio nošen pitanjem èovjeka i vrijednosti koje stvara.
Kada govorimo o našem društvu, koje su to vrijednosti u društvu koje se svakodnevno degradiraju i zamjenjuju drugima?
Probleme našeg društva nalazim u dubokom i opasnom poremeæaju onih temelja koji su bili izgraðeni, uèvršæeni u tradiciji, u formi i znaèenju porodice na ovom prostoru. Mislim na onaj smisao porodice u kojem su dva naèela bila naèela organizacije cjelokupnog života porodice, a prenosila su se i davala biljege obrazovanju koje se gradilo u institucionalnom obrazovanju. Mislim na naèelo: Èovjeku je bitno da uèi i da svojim obrazovanjem iskazuje poštovanje prema onome koji ga uèi (od roditelja, do uèitelja) i naèelo poštovanja prirode i svekolikih biæa unutar kojih se iskazuje egzistencija pojedinca. Neosporno je uništena vrijednost koja je iskazivala liènost pojedinca u ovoj svezi sa svim drugim i nestanak takve vrijednosti danas se iskazuje fenomenom egoistiène individualnosti koji oznaèava jedan odnos zaposjedanja i ovladavanja kako svim stvarima, tako i ljudima. Znaèi, da mi danas na ovom tlu koje je prebogato altruizmom, uvažavanjem drugoga, drugaèijeg, razlièitog, autoriteta znanja, doživljavamo snažne utjecaje rušenja tih plodnih i zdravih sadnica vrijednosti unutar kojih bi se mladi èovjek mogao orjentisati u tome šta i kakva znanja da postiže. Opasni utjecaji, a to je smisao globalizacije, znaèe planetarnu èinjenicu da to što je èovjek postigao nesluæene rezultate u spoznaji svijeta nije i pretpostavka da se u tom svijetu ljudski i orijentira.
Kako vi vidite rješenje ovih društvenih problema? Šta bi, po vašem mišljenju, mogao biti lijek za ovo bolesno društvo u kojem živimo?
Ne mogu govoriti o receptu da ne sasuše sadnice koje su u tradiciji. Mi ne možemo živjeti kao geto tradicije. Ne možemo živjeti izvan svijeta, jer smo u njemu. Ne možemo biti izvan dešavanja u svijetu u pogledu dostignuæa nauke, tehnike, novih znanja… Ljudi su povezani i ne možemo vidjeti šta nije dobro, ako s tim nismo povezani. Mi smo pred zadatkom èije rješenje se ne može kupiti u apoteci ili scecijaliziranoj instituciji. Svaki èovjek u svijetu je pred zadatkom promišljanja kako spašavati dostojanstvo života unutar zamraèenja vrijednosti života. Smatram da su uèitelji ponajprije na tako velikom zadatku i da je društvo u cjelini da porodicu oživi kao sebe pretpostavku.
O tome koliku važnost pridajete oèuvanju naše muslimaske tradicije i odgoja u okviru porodice, svjedoèi i vaš angažman tokom agresije na BiH. Jedan ste od utemeljivaèa organizacije «Fatma» èiji je primarni zadatak pomoæ i potpora odgoju i obrazovanju djece šehida i poginulih boraca.
Tom udruženju sam dala podnaslov Udruženje misionara plemenitosti. Mi smo sa tom velikom rjeèju plemenitost stupili u otpor bestijalnosti agresora koja je primjer da su joj lideri bili obrazovani ljudi, ali ne i odgojeni. Tokom rata bila sam angažirana i u udruženju Sumejja, a gotovo da ne mogu nabrojati i imenovati sva udruženja u kojima sam djelovala u godinama poslije rata.
Nagradu Zlatni prsten dodijelio vam je magazin za ženu «Žena 21» za angažman u razumijevanju identiteta žene. Nema sumnje da ste dali ogroman doprinos afirmaciji žene Bosanke, Bošnjakinje… Kako vidite položaj žene u Bosni i Hercegovini danas i u buduænosti?
Govoriti o položaju žene u našoj državi znaèi priznati da su se u njenom položaju sabrale najveæe teškoæe našeg vremena, najviše odgovornosti èovjeka Bosne opæenito. Nakon fascinantnog odgovora na agresiju, ženu Bosne bih nazvala èuvaricom tradicije i porodice, hraniteljicom djece koja se uspješno oduprijela problemima našeg društva i poslije rata: nezaposlenost, loši uvjeti obrazovanja, strahote droge, raznih bolesti… Sve se to prelama i to presudno u položaju žene danas u Bosni i njenoj trajnoj potrebi i osjeæaju obaveze da mora biti angažirana kako joj ne bi život promakao i kako joj djeca ne bi izmakla u neke, danas crne, bljege života. Naravno, pretpostavka za njen puni angažman je njena potreba da se obrazuje, da drugima èini dobro… Sve su to veliki zahtjevi koji iskazuju njen težak položaj. I kada ostvari svoje profesionalne potrebe, moramo priznati da je žena i tada žrtva cjelokupnosti problema našeg društva. Ovo nije crna slika njenog položaja i života žena u našoj državi. Hoæu reæi da žena u Bosni danas, ali svaka žena na svoj naèin, angažira se u osvjetljenju puteva koji su trebali biti zasvagda zamraèeni i zatvoreni za nju, za djecu, za svakog èovjeka.
Razgovarala: Medina Jusiæ-Sofiæ
|
|
| Thread: Vjeronauka |
|
|
u ratovima su najvise vjenrike ubijali, bili oni muslimani ili krscani.ili jevreji (sjeti se se hitlera, karadzica i mladica s ostalom ekipom, i tito.)
|
|
| Thread: Nazivanje Selama - Ljubav i Bereket ! |
|
|
Munafici su najgori,da nas Allah sacuva njih.Isto tako,mnogi ljudi danas govore "vjernik na baterij",ide u dzamiju da bi se pokazao itd itd..takvi su ljubomori i nista vise,pusti ga pa i ako ide u dzamiju samo radi pokazivanja..to neka kazu redovne dzematlije a ne neko ko u dzamiju nije zavirijo
tako je 
|
|
|
