Priopæenje HKD Napredak Mostar
Petak, 17. travnja 2009.
U mostarskim novinama Dnevnomu listu, od 14. travnja 2009., str. 11., objelodanjen je èlanak s fotografijama pod naslovom: Obnavlja se treæa džamija u zapadnom dijelu Mostara. Radi se o džamiji hadži Ali-bega Lafe, na Pijesku, u naselju Zahumu, i najava ponovne gradnje džamije hadži Saliha Temima, na Babunu, u Iliæima, koja je sagraðena nad srušenom crkvom sv. Ruže Viterbijske. Džamija je na Pijesku sagraðena prije 1631. godine. Ona je uvrštena na popis spomenika pod zaštitom države i ubraja se meðu najvrjednije graditeljsko nasljeðe iz osmanskoga razdoblja. Èudno je da predstavnici Medžlisa Islamske zajednice u Mostaru ne pokazuju izvadak iz zemljišnika niti podatak kada je i od koje kršæanske obitelji muslimanski darovatelj Ali-beg Lafo kupio zemljište za gradnju spomenute džamije.
Uime Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, koje se, osim drugoga, brine za zaštitu hrvatskih i katolièkih kulturnih spomenika, upozoravao sam javnost i mjerodavne ustanove na muslimansko rušenje katolièkih i franjevaèkih svetih gradnja u Mostaru, u Hercegovini i Bosni, i gradnju džamija na njima. Pisao sam i Zavodu za zaštitu spomenika kulture Županije Hercegovaèko-neretvanske u Mostaru, sa zamolbom za arheološko iskapanje temeljâ zdanja na Pijesku u Mostaru. Pisani odgovor još nisam dobio. Nakon što sam vidio da se užurbano radi na ponovnoj gradnji spomenute džamije, pisao sam im ponovno, 11. travnja ove godine, i dobio odgovor da je ponovna gradnja spomenute džamije izuzeta od njihove mjerodavnosti. Za 'utjehu', preporuèili su mi javiti se Povjerenstvu za zaštitu nacionalnih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Napisao sam i poslao dopis mjerodavnomu Povjerestvu u Sarajevo.
U dopisu, koji sam im poslao faksom, 11. travnja o. g., napisao sam i: „ (...) predlažem Naslovu kao nadležnoj instituciji na podruèju BiH da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak u Mostaru izvrše arheološka iskapanja, te se ustanove temelji porušenoga franjevaèkog zdanja, a potom da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagraðena mlaða džamija. Želimo saznati istinu o ovom lokalitetu. Predlažem da se ne gradi džamija na crkvi jer to je 'kamen mali velike smutnje' jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na raèun Katolièke crkve nego, ako se želi da na ovim stranama bude mira onda neka se reizgradi džamija pokraj crkve a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje povijesnih zloèina.". Odgovor iz Sarajeva još nisam dobio. Dobivam dojam da se s njime oteže dok se ne obnovi bespravno graðena džamija na katolièkoj crkvi. Da ne bi bilo zabune, Mostarski zavod mjerodavan je skrb o staroj šumi(!).
Uime Hrvatskoga kulturnog društva Napretka, pitam: tko je u Bosni i Hercegovini uèinio da su katolièke crkve postale naš 'arhiv' pod zemljom, koji nam još uvijek nije dopušteno otvoriti, njihove temelje vidjeti i pokušati ih obnoviti. U našemu radu mogu nam i drugi pomoæi. Primjerice, neka nam odgovore potomci onih koji su naslijedili predaju o spomenutomu kulturo- i narodozatoru s toènim podatcima tko je i kada je to uèinio i da pokažu izvadke iz zemljišnika o podrijetlu zemlje i iznosu novca koje su 'velikodušni' muslimanski darovatelji isplatili prijašnjem kršæanskom vlasniku zemljišta da bi na tom terenu sagradili islamsku vjersku graðevinu. Stoga poruèujem, Zakonom mjerodavnim ustanovama, u Gradovima, Županijama i u Federaciji, da nam pomognu obnoviti starija zdanja nad kojima su sagraðene mlaðe džamije.
Pretvaranje crkve, u Sjevernomu (vojnom) logoru, u Mostaru, nakon Obrambenoga rata, u džamiju, suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije a na što se nitko od spomenutih i mjerodavnih ustanova a ni meðunarodnih dužnosnika i njezine vlasti nije osvrnuo. Bojim se da meðunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata-katolika želi naplatiti neke azijske dugove. To što se radi na Cipru nije daleka prošlost. Ondje je i prvostolna crkva pretvorena u džamiju, a kršæanske se svetinje nezaustavljivo uništavaju na razlièite naèine. Više je nego oèito da osmanlijska osvajanja nisu završila ili su samo pritajenija, tananija i uèinkovitija? Pitam sebe, kršæansku, uljudbenu javnost, Katolièku Crkvu i 'pravnu državu': - Što nam je èiniti dok nam nasilnici i zloslutnici uništavaju i potiru naše samobitno i narodnosno korijenje, danas u Mostaru a sutra možda na drugomu mjestu?
Koga i kako zamoliti za pomoæ u ovomu bezakonju i narodozatoru naših hrvatskih i katolièkih svetinja, na našoj hrvatskoj baštini i našemu plemenitomu, drugi i tko zna koji put, kao 'predziðe kršæanstva', pred osmanlijskim osvajaèima i narodozatornicima? Kada æe to jedom prestati i kada æe se zaustaviti? – Ovaj prosvjed upuæujem javnosti, jer joj ovo moradoh reæi, radi svoje duše i povijesne ljudske, hrvatske i katolièke odgovornosti, i èekam njezino oèitovanje.
Predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar,
prof. dr. fra Andrija Nikiæ
|