dobrila zakon bila, jasta. jos uvujek joj se sjecam face sa onim velikim mladezom
Boško (suprug od Dobrile) ruèa u onoj autoprikolici solo grah i pita Dobrilu:gde je meso Dobrila,a ona mrtva hladna odgovara:UHVATI SE ZA KURAC BOŠKO::::::::
Mnogi ni svoje srednje skole da bi usli da se okupe za godisnjice nemaju.Ni elektro ni masinske ni saobracajne ni shupa.Mjesto prve 3 stambene zgrade stoje,a od zenskog shupa samo zidovi stoje.
Sjetim se dok smo se kao manji u Radobolji brckali slagali veca kamenja da bi voda bila malo dublja za skakanje itd Neki hrabriji kao jedan plavi Omer cak su znali sa 2 ipo do 3 metra visine skakati na glavu u taj plicak od max metar ipo ne sjecam mu se ni prezimena ni nadimka.Mislim da bi moguce Deri znao o kojem Omeru se radi.
Ne znam da li se sjeæate igranki u fronti ili ti mjesnoj zajednici Brankovac prije bila fiskulturna sala 4 osnovne pa fronta a poslije odjeljak NAME gdje su se prodavali tepisi.Naveæe bi svirali Muta Bajriæ,Drago Buha,Bass gitaru je svirao neki profa fiziækog u gimnaziji onako plav tip bubnjar Mago veæinom su svirali instrumentalne stvari ponekad bi zapjevao Eda Kaplan i Rasim Pandur
A neke budale naredile da se sruši sve ono što je bilo lijepo gdje niko nikoga nije fermo a svak svakoga zajebavo a niko se nije ljutio.Došo onaj konobar Lovro zrikav bože saæuvaj,jedno oko gleda u èorbu a drugo u salatu i pita Zidu koji je imao govornu manu ,e reci mi od prve MAMA cijeli dan piješ na moj raæun,kaže njemu Zido e ti pogledaj mene pravo u oèi piješ na moj raèun mjesec dana.Kaže Lovro e jebem ti mater
A neke budale naredile da se sruši sve ono što je bilo lijepo gdje niko nikoga nije fermo a svak svakoga zajebavo a niko se nije ljutio.Došo onaj konobar Lovro zrikav bože saæuvaj,jedno oko gleda u èorbu a drugo u salatu i pita Zidu koji je imao govornu manu ,e reci mi od prve MAMA cijeli dan piješ na moj raæun,kaže njemu Zido e ti pogledaj mene pravo u oèi piješ na moj raèun mjesec dana.Kaže Lovro e jebem ti mater
Nikada ova današnja mladost neæe doživjeti što smo mi "starohani"doživjeli od druženja, šale, vica, smijeha igranka odnosno svirka uživo a najvažnije što niko nije znao ko je koje vjeroispovijesti,bili smo ko jedna duša .