Zašto više ne èitamo Krležu?

Zašto više ne èitamo Krležu?

___________________________________________________________________

ne cita ni on nas

___________________________________________________________________
Kad si ljut -broj do cetri ,kad si jako ljut-psuj

Evo teme! Zašto što mi nismo neki èitaoci. Mi više volimo slike. Lui,Playboy,Start....tako li bješe? Stripovi još mogu proæi. Lun,kralj ponoæi i Vajat Erp.....to je veæ ozbiljnije štivo.Treba ti barem sahat dokolice. A da sad ne spominjem komunizam, kad se nisu smjeli èitati hrvatski pisci. Ko to kaže? Pa meni bilo tako onomad reèeno. Od strane ljubitelja izdanja iz G.Milanovca.

Danas knjige imas na netu da citas mnoge su filmatizirane ili su bile izbacene kao serija.A ovo sto je napisao abraxas sta se nije moglo da cita nismo mogli da citamo neke stvari koje nisu odgovarale nekim nacijama jer su neke greske u historiji pravili.Npr bitka kod Nikopolja gdje su Turci protiv evropskih velesila ratovali u Bugarskoj oko 3 mjeseca poslije Kosovske bitke i gdje Despot Stevan Lazarevic ucestvuje sa oko 5000 boraca na Turskoj strani.Valjda zato sto je bio na pogresnoj strani ta Bitka je ili bila izbacena iz historijskih knjiga na nasem jeziku ili je bila dosta stura da bi se izbjeglo spominjanje imena u bitki.Bilo je nekih fratra koji su isto pisali historiju o desavanjima sa Balkanskih prostora jedan iz Zaostroga,a drugi iz Sirokog brijega-Listice.Obojici su zabranili knjige mora da su i oni stosta zanimljivo napisali sto neki nebi voljeli da se otkrije.
Ja bih najvise volio da se te knjige koje su u neko vrijeme bile zabranjene pocnu stampati.

jeste li ga ikad èitali? bilo bi pitanje.

citat od abraxas:

Evo teme! Zašto što mi nismo neki èitaoci. Mi više volimo slike. Lui,Playboy,Start....tako li bješe? Stripovi još mogu proæi. Lun,kralj ponoæi i Vajat Erp.....to je veæ ozbiljnije štivo.Treba ti barem sahat dokolice. A da sad ne spominjem komunizam, kad se nisu smjeli èitati hrvatski pisci. Ko to kaže? Pa meni bilo tako onomad reèeno. Od strane ljubitelja izdanja iz G.Milanovca.

Veliko da nažalost . A najveæi meðu velikima i danas

___________________________________________________________________

Èovjek koji može pobijediti druge - jak je; èovjek koji pobijedi sebe - svemoæan je.

uvijek je medju mojim drustvom bila neka podjela na krlezijance i andricevce. danas se neki novi klinci dijele na iphone(-)ovce i androidashe.

ne znam, ja sam uvijek vise volio krlezin cinicni humor nego andricevu shirinu. ne sporim ja naseg nobelovca, ali jednostavno krlezha mi je uvijek vishe lezhao. naravno iz lokal patriotizma uvijek branim naseg travnichanina no moram priznati da mi krlezha vishe lezhi..

a stripovi su poseban pojam. cesto u pezhorativnom smislu, izdrzali su sve ove godine i dosli na nivo priznate umjestnosti u poslednjih 20ak godina...

___________________________________________________________________

Krleža je bio veæi roker od Andriæa. Obojica su inaèe vrh sh govornog podruèja.

Selimovic,Kulenovic,Andric ,Krleza.To su pisci za koje treba imati inteligenciju vecu od broja cipela da bi skontali sta hoce da kazu slicno kao Dostojevski ili Edgar Allan Poe.

vidis, recimo...kulenovica nikad nisam citao. znam da je to propust, ali jednostavno premalo je vremena :(

dostojevski je tezak. recimo, ja sam sigurand a kad bih SAMO dostojevskog citav zivot iznova i iznova iscitavao, da bih uvijek nailazio na neke nove mudrosti. stoga me dstrah da se ne opteretim dostojevskim. a e.a.poe mi je predivan.. malo ljudi zna za za jos neki njegov roman izuzev avantura gordona pima. vecino m ga znaju po gavranu i po anabel li, znaci po pjesmama...

ima divnih a nepretencioznih pisaca. kad kazem nepretencioznih, ne mislimd a su plitki nego da nisu jednostavno u nivou dostojevskog ali da su ipak jako duboki i dobri. npr prhan pamukk. on mi je divan. amin malouf mi je takodje odlican. murakami je od te uslovno receno novije plejade pisaca, uspio da pomiri neku dubinu filozofije sa nekim mainstream pristupom, takod a shiroke mase znaju z anjega i citaju ga sa zadovoljstvom. on u stvari rpedstavlja ono sto je paolo koeljo predstalvjao prije 15ak godina samo ipak je murakami ozbiljniji pisac.

erlend lu je odlican, viktor peljevin i ti novi ruski postmodernisti poput jevdokimova, garosa i njima slicnih. chajna mjevil je isto pitak pisac...paul oster je zajeban...ima tu dobrih i novijih psiaca...

od starijih - kami, orvel, hese..koliko god da mnogi to pezorativno zovu srednjoskolska literatura, to su ipak jaki i vazni pisci, na kraju krajeva i hese je nobelovac kao i andric.

___________________________________________________________________

Umoljava se onaj ( oni ) koji su mi klepili Krlezina sabrana djela u 50 knjiga ( krvavo otplacivana ) da mi ih vrate. Ne lipsi magare do zelene trave. Ali drago mi je da ih je neko klepio jer je on isto ljubitelj - opsta je cinjenica da se u ratu knjige ne kradu. Simptomaticno je da su djela stampana u Sarajevu da mu je biograf bio Bosanac, da je postovao Bogumile, da je sve predvidio, da su mu kosmarni dnevnici iz Zagreba 1941-1945 nesto sto je i bolno i poznato itd. Ponosan sam da pripadam krugu krlezijanaca - nemam ni clansku kartu niti sam izabran niti kooptiran ali se takvim osjecam pocev od prvog citanja negdje tamo 1970 pa sve do dana danasnjeg. Cak i prevodi na svedski imaju magije u sebi.

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane hari dana 07-12-2011 u 09:07.

Ova tema je prilika da poènemo (opet) èitati Krležu. Da osnujemo klub. FKK. Frei Krleza Kultur. Da kupimo zajednièki sabrana dijela i èitamo. Dok lopine ne vrate knjige. U mojoj generaciji je bilo ljubitelja umjetnièkih slika i goblena ali knjige niko nije æapo. Ovi garant nisu odavde.

gospoda Glembajevi


ÈIN PRVI

Crveni salon. Na zidovima se nalaze petnaestak portreta obitelji Glembay. Sve je puno gostiju. Na sceni stoji Sestra Dominikanka Angelika, udovica Ivana Glembaya, (najstarijeg sina Ignjata Glembaya) i promatra portrete. Vitka je i otmjena, ruke skriva u naborima rukava. Uz nju stoji Leone Glembay. Ima prosijedu kosu, rijetku bradu, bez brkova. U ustima ima lulu. Leone poèinje razgovarati o Kantu i Euleru te o logici i matematici. Prvi put izlazi na vidjelo da je Leone zaljubljen u Angeliku kada joj govori da je ona jedino u što vjeruje u glembajevskoj kuæi. Govori joj da ju je gledao cijelo veèer. Angeliki postaje neugodno. Dolaze do portreta Angelike i poèinju razgovarati o njemu. Dolaze Fabriczy i Silberbrandt. Svi razgovaraju o portretu. Dok ga Fabriczy i Silberbrandt hvale Leon u njemu stalno nalazi pogreške. Angeliki postaje neugodno pa odlazi do drugih portreta. Svi dolaze za njom. Ona poèinje ispitivati Fabriczya o ljudima na portretu. Dok Fabriczy govori o njihovim dobroèinstvima Leone prièa da je toèno da su svi Glembajevi varalice i ubojice kako je rekla stara Barboczyjeva. Fabriczy je bio zaèuðen tim njegovim stavom. Dolazi Puba tražeæi barunicu. Sav je razdražljiv jer se nitko osim njega ne brine za nedavni dogaðaj. Govori o napisima u tisku koji nepovoljno govore o obitelji Glembay i posebno barunici. Smatra da to treba demantirati u novinama. U to dolazi Glembay i govori da to nije potrebno. Svi prisutni oèituju se što treba napraviti. Poslije svirke na klaviru u prostoriju dolazi barunica. Govori da su je oslobodili i da o tome više ne govore jer je uzrujavaju. Puba pita Glembaya što da radi. Ovaj odgovara da se tome protivi, a barunica govori da je boli glava. Puba poèinje èitati èlanak u kojem se sve objašnjava: Sinoæ se oko devet sati s treæeg kata bankarove kuæe bacila krojaèka radnica Fanika Canjeg zajedno s sedmomjeseènim djetetom nakon što je bila izbaèena iz Glembayeve kuæe. Prije toga njenu je svekrvu pregazila barunica sa svojom koèijom, ali bila je osloboðena optužbe. Èlanak optužuje barunicu za ubojstvo svekrve i krojaèice.. Glembay više ne može slušati i traži Pubu da prekine èitati. Puba poèinje govoriti kako bi trebali napraviti demante na takve èlanke u tisku. Glembay opet ustaje protiv toga. Leone cijelo vrijeme pozorno slušajuæi govori im da nikakvim rijeèima ne mogu oživjeti mrtvu ženu. Barunica se buni ne misli li on da je ona za to kriva. On preðe preko tog pitanja. Poène govoriti da je razgovarao s tom ženom i da je ona tražila samo jednu Singericu. On joj je rekao neka se ne ponižava i neka ode. Kada je otišla, otišao je i kupio Singericu te poslao na njenu adresu. Puba u tome vidi priliku da se demantiraju novine, a Leone tom ne može vjerovati. Barunici je svega dosta, zove psa i s pratnjom izlazi iz sobe na terasu, a zatim i u vrt. U daljini se èuje grmljavina. Dolazi do svaðe Leonea i Silberbrandta. Silberbrandt govori da je èuo razgovor izmeðu Leonea i krojaèice i da je èuo da je Leone rekao da bi najbolje bilo da se baci kroz prozor. Leone na to odgovara optužujuæi barunicu i njenom lažnom dobroèinstvu. Silberbrandt je poèinje braniti, a Leone ga optužuje da je barunièin ljubavnik. To sve sluša Glembay na terasi. Gosti odlaze. Neki prièaju o vezi Leonea i Angelike

___________________________________________________________________

Taxi ti si ipak veæa legenda od T !
Sa Velike Makine do Singerice....mada i tu ima neka tajna veza....
Da ne moram sad na dalek put proveo bi veèe sa vama

Kako u Sloveniji može biti daleko?
Manja je od federacije BiH

___________________________________________________________________

ÈIN DRUGI

Zbiva se trideset minuta poslije. Sve se zbiva u sobi Leonea Glembaya. On pakira kovèege. Tu se nalazi i Silberbrandt. Optužuje Leonea da ga nije trebao optužiti pred svima. Da mu je to rekao u èetiri oka još bi mu i mogao oprostiti, ali ovako ne zna. Leone se gotovo i ne obazire na Silberbrandta. Netko pokuca. Ulazi Glembay. Leone mu govori da sjedne. Glembay ostane stajati. Silberbrandt se isprièa i povuèe iz sobe. Nastavlja se dijalog izmeðu oca i sina. Poèinju govoriti o Leonovu slikanju, grmljavini, nekom nécessaireu (NESESERU) stalno izbjegavajuæi temu. Konaèno Leone upita zašto je došao. Glembay mu govori da je èuo svaku njegovu rijeè i da li je to istina. Leone govori da je suvišno da razgovaraju. Glembay želi da prijateljski razgovaraju, ali Leon to odbija. Glembay traži dokaze, a Leon kaže da ih nema. Leon poèinje razgovarati o obitelji. Govori da je barunica za sve kriva. Njegova se sestra Alis se utopila jer je saznala da je mladiæ u kojeg se zaljubila ljubavnik barunice. Takoðer optužuje barunicu za smrt majke koja se otrovala. Govori kako se sjeæa da je odmah slijedeæeg dana barunica došla k njima s kitom ljubièica i psom i da nije ni izmolila Oèe naš, a veæ se prekrižila i otišla u salon. Glembay mu govori da mu je mjesto u ludnici i da je to Daniellijeva krv, a ne Glembayeva. Leone optužuje oca da je barunici kupovao darove i vile dok je još majka bila živa i da još uvijek od njega uzima novac kojim bi se mogla nahraniti cijela zemlja. Glembay odgovara da ga je barunica nauèila živjeti i da nema nikakvo prava da je optužuje. Tada se poèinju svaðati o novcu i imovini koju je u obitelj donijela Leoneova majka. Ponovo se vraæaju na to kako je Leone optužio barunicu da ima ljubavnika. Leone Glembayu daje pisma, naðena kod nekog Skomraka koji se ubio zbog barunice, pisana barunièinim rukopisom i potpisom Mignon. Glembay pisma ne priznaje. Tada Leone poèinje vrijeðati barunicu što rezultira provalom bijesa kod Glembaya koji konaènu dva puta udari Leonea raskrvavivši mu lice. Konaèno Leone priznaje da je barunica i njega zavela i da zbog toga jedanaest godina nije dolazio. Glembaya poèinje probadati srce. Zove slugu da ode po barunicu. Ne mogu je naæi u sobi. Glembay postaje sumnjièav. Barunica dolazi, a Glembay je pita gdje je bila. Ona slaže da je bila u vrtu jer ima migrenu. Glembay ponavlja: “ M-m-m-i-gre-na?” U tom mumljanju padne. Barunica izvan sebe traži da netko donese leda.

___________________________________________________________________