|
|
|
Bosanska katolicka i pravoslavna crkva |
|
Ja sam ovaj tekst vec objavio ali ne ovdje - zato ga sad objavljujem, da se mozemo i ostali izmedju sebe potuci a ne samo Mirana gnjaviti. Raja - bujrum :
Sa katoliækom crkvom u Bosni su stvari jasne - Papa je u Rimu ! A sa Bosanskom pravoslavnom crkvom je odprilike ovako:
"Bosanska" crkva oznaèuje istoènu i pravoslavnu crkvu u Bosni, kao što se je "srpskom" nazivala ista crkva u Srbiji. Srpska crkva bila je bliže Vizantiji i njenom uticaju, a njezino stanje bilo je uvijek povoljnije zato, što se nije morala neprestano boriti s rimokatolièkom crkvom, jer ova zbog dobre crkvene organizacije sv. Save i jake države za Nemanjiæa ni uz ugarsku zaštitu nikad nije mogla u Srbiji uhvatiti korijena. Bosanska crkva sa svojim slovenskim bogosluženjem, kad se je Bosna krajem XI stoljeæa konaèno odijelila od Srbije, koristeæi se sukobom izmeðu spljetske i dubrovaèke arhiepiskopije i tadašnjom slabom organizacijom zapadne crkve u Bosni, zapoèe samostalno svoju organizaciju krajem XII vijeka i nastavi je u XIII vijeku (kad i crkva u Srbiji), ali odmah naiðe u tome svom radu na otpor rimske crkve, koja ne htjede žrtvovati Bosne istoèno-pravoslavnom uticaju, jer su pape tu zemlju i njene hrišæane uvijek smatrali kao svoje podruèje, a tu borbu zaoštravala je Maðarska svojim pretenzijama. Organizacija bosanske crkve rimokatolicima je bila još neprijatnija, kad su vidjeli, da se odbacuje papino poglavarstvo i stvara posebna vjerska uprava po istoènom obièaju. Ta vjerska uprava ili jerarhija "bosanske crkve" imala je èisto narodna imena i nazive stepena, jer se spominju: Milovan, Miloje, Radoslav, Radin, itd. kao i djed, gost strojni, starac, krstjanin, reðe episkop, a svetovnjaci su se s ponosom zvali: krstjani, dobri krstjani ili dobri Bošnjani.
Ta narodna imena bosanskih episkopa i ostali jerarhijski nazivi dokazuju, da to sveštenstvo nije pripadalo latinskom obredu, kome je narod u Bosni još od vremena Metodijevih uèenika okrenuo leða, kao što su se protiv njega dugo borili i Hrvati, te je i sve jerarhijske nazive pri provaðanju organizacije svoje crkve htio obilježiti narodnim izrazima, dok je srpska crkva u Srbiji stepene jerarhije obièno nazivala grèkim rijeèima pod uticajem grèko-vizantijske crkve, s kojom je uvijek imala dodira zbog bliskog susjedstva. Iako nama danas izgleda èudnovato, zašto su uzeti baš ti narodni nazivi za jerarhiju bosanske crkve, jer nam saèuvani istorijski izvori to ne tumaèe, ipak je jasno, da te rijeèi nemaju jeretièkog znaèenja, jer "djed" zaista odgovara mitropolitu ili arhiepiskopu kao po èasti najuglednijem i najstarijem episkopu. U južnoj Srbiji i sada narod naziva episkopa "deda vladika" a sveštenika "ocem" uvijek su zvali i zovu pravoslavni Srbi u onim krajevima, gdje se sveštenici poštuju.
Gost, bijaše obièni episkop ili pomoænik djeda (vikar), strojnik i starac: proto, kaluðer i svaki sveštenik (prezviter). Rijeè "krstjanin" nije nimalo neobièna, a još manje jeretièka, jer su se tako nazivali pravoslavni i katolici uvijek u Bosni i Srbiji, pa se ovi pošljedni i sad svi tako zovu. I pravoslavni Rusi i sad imaju istu rijeè "krestjanin" koja ništa drugo ne znaèi nego: hrišæanin-seljak, tj. obièan pravoslavni hrišæanin. I car Dušan u svom Zakoniku pravoslavne naziva hrišæanima, dok rimokatolike ubraja u jeretike.
Kad pade Bosna 1463. g. pod Turke, odjednom nestade i samostalne bosanske crkve, jer nju i srpsku crkvu u Srbiji poslije 1459. g., zadesi ista sudbina - tursko ropstvo i borba s grèkom (ohridskom) crkvenom vlašæu, èime se sad te obe sestrinske crkve potpuno izjednaèiše i još više duhom ujediniše; od tada prestadoše nazivi: "bosanska crkva , "patareni itd. za pravoslavne u Bosni i Hercegovini. Tada nestade i rimokratolièke propagande i njezinih inkvizitora, koji su i stvorili maniheje, patarene i ostale jeretike u tim zemljama.
O ovome bi se moglo pisati nadugo i naširoko ali ja sam to skratio za potrebe foruma. Znaæi imali smo samostalnu Bosansku pravoslavnu crkvu - ali to je prošlost i teško da bi uspjeli u današnje vrijeme naæi neko vjerodostojno opravdanje za ponovno uspostavljanje samostalne (avtokefalne !) Bosanske pravoslavne crkve.
U svakom slucaju pobuda za avtokefalnost Bosanske pravoslavne crkve bi morala doci iz redova Pravoslavnog svestenstva, a nikako ne iz redova BiH politicara.
___________________________________________________________________ Moj Mostare ko ti lomi grane,
ko zavadi mostarske jarane,
ko to tebi istoriju piše,
ko to želi da te nejma više.
|
|
07-29-2007 11:05 |
|
bago
moforaja
Poruka: 3303
Location: Suteren
|
|
|
07-29-2007 14:47 |
|
Sarajlija ba
moforaja
Poruka: 5952
Location: U podrumu
pokretac teme
|
|
|
07-29-2007 16:15 |
|
HoneyMNE
moforaja
Poruka: 2645
Location: Montenegro
|
|
|
07-29-2007 20:34 |
|
HoneyMNE
moforaja
Poruka: 2645
Location: Montenegro
|
|
|
07-29-2007 20:38 |
|
el-tozzinjo
majkin fakin
Poruka: 2333
Location: on island, located on Dharma: station number 6 - the Orchid.
|
|
kad je islamska zajednica u Srbiji morala da se odvoji od Bosne i da se osnuje "Srbijanska islamska zajednica",zasto nebi uradili isto i sa SPC u BIH-natjerati ih da se odvoje od brace iz Srbije!!
muslimani prednost daju vjeri u odnosu na naciju. srbi, pakkao i hrvati, nikako da razdvoje pojam nacionalnog od vjerskog tj religioznog. obe stvari imaju svoje mane, naravno.
elem, "bosnjacka islamska zajednica u srbiji" nije postojala prije rata, jer sam pojam bosnjak nije postojao za titovog vakta. srpska pravoslavna crkva je postojala u BiH. ne kazem pro ili kontra, samo iznosim cinjenice.
upravo tu se radja problem srpske(nacionalna odrednica) pravoslavne (religiozna odrednica) crkve. po toj logici, mozda bi se teoretski mesha selimovic danas pisao srbinom islamske vjeroispovjesti. da li da se moli u islamskoj zajednici (jer je religiozno pripadnik islama) ili u srpskoj pravoslavnoj crkvi (jer je srbin)?
naravno da je ovo prvo blizhe odrednici jer sam pojam religije oznacava, logicno, religioznu pripadnost...ali opsta konfuzija se deshava da sad npr moja baba vanda predje na pravoslavlje. posto je hrvatica, i posto bi, logicno - na ovim prostorima tom ucinila u srpskoj (a u da kojoj drugoj u BiH) pravoslavnoj crkvi, da li bi ona ostala hrvatica pravoslavne vjeroispovjesti, ili bi pak postala srpskinja pravoslavne vjeroispovjesti, buduci da je u srpskoj (pravoslavnoj) crkvi krstena?!
stoga, kad se spominje islamska zajednica u bilo kojoj zemlji i srpska pravoslavna crkva, dolazimo do jezickog i svakog drugog paradoksa zbog nacionalnog predznaka u crkvi i nepostojanja istog u islamskoj zajednici....barem ja tako mislim..
|
|
11-21-2010 03:48 |
|
|
|
|
|