Top 10 zabluda o hrani
Skuplja hrana je bolja od jeftinije, margarin je zdraviji od maslaca, èokolada je štetna, svježe voæe je bolje od sušenog, ne kuhajte povræe... Znate li još neku zabludu o prehrani?
Na stavove ljudi o prehrani od najranije povijesti djelovali su njihovi religijski stavovi, društveni obièaji i razlièita individualna uvjerenja. Tragove tog naslijeða osjeæamo i danas, ali uz znaèajan utjecaj spoznaja i otkriæa do kojih je tijekom posljednjih nekoliko desetljeæa doveo razvoj moderne znanosti.
1. Pravilno se hraniti znaèi skupo se hraniti
Krivim i pomalo "snobovskim" razmišljanjem prema kojemu je cijena proizvoda ujedno i garancija kvalitete, možemo se odreæi dobrog, zdravog i jeftinog obroka. Takve predrasude definitivno moramo odbaciti, a to je vrlo lako na primjeru, od strane Svjetske zdravstvene organizacije prepoznate i preporuèene, mediteranske prehrane. Meðu najskupljim namirnicama koje su temelj ove prehrane èesto se istièe riba. Potpuno pogrešno stajalište! Primjerice, plava riba u potpunosti zadovoljava stroge nutritivne i dijetetièke kriterije, i pri tome, najèešæa i najjeftinija srdela, nalazi se na samom vrhu "top liste" nutricionistièki visoko vrijednih namirnica.
2. Suho voæe nije dobro kao svježe
Jedna od preporuka za pravilnu prehranu upuæuje na dnevni unos pet serviranja voæa i povræa. Pri tome, preporuka ukljuèuje sušeno, konzervirano, smrznuto voæe, voæne sokove, jednako kao i svježe voæe.
Iako osušeno, voæe još uvijek uspijeva zadržati niz dobrih sastojaka i èimbenika blagotvornih za zdravlje. Sušeno voæe popularni je meðuobrok velikog broja sportaša, pogotovo onih koji sudjeluju u sportovima koji iziskuju velike napore.
Dobar je izvor energije, sadržava znaèajne kolièine željeza, kalija, selena te znaèajne kolièine minerala i prehrambenih vlakana - što je svakako bolje od velikog broja slatkiša. Sušeno voæe može pomoæi osobama koje pate od konstipacije, sadržaj vlakana èini ga blagim laksativom, kao i osobama koje imaju anemiju, zbog znaèajnog sadržaja željeza. Takoðer, zbog sadržaja kalcija, svrstava se u namirnice koje se preporuèuju u svrhu prevencije osteoporoze.
3. Kuhanjem povræe gubi sve nutrijente
Toèno je da gubici nutrijenata ovise o naèinu obrade (temperatura, prisutnost kisika, svjetlo, voda, pH, trajanje termièke obrade) i vrsti namirnice.
Kulinarsku obradu najteže podnose vitamin A (povræe kuhanjem gubi 67%), vitamin C je vrlo osjetljiv na termièku obradu (savjet: povræe kuhati u što manje vode, a zamrznuto povræe ne odmrzavati prije kuhanja), folacin (gubici 60 % zbog njegovog prelaska u vodu za kuhanje) i B1 (gubici su 20-80 %, posebno je osjetljiv na lužnati pH; upotreba praška za pecivo za kolaèe i èokoladne proizvode uzrokuje gubitke > 50 %).
Niacin, biotin i pantotenska kiselina su prilièno stabilni, a stabilnost nekih vitamina prilikom kulinarske obrade nije dovoljno istražena, posebno za vitamine D i K.
No, s druge strane, neki za zdravlje organizma vrlo vrijedni antioksidansi poput beta-karotena (mrkva), likopena (rajèica), luteina (špinat) i dr. karotenoida koji su odgovorni za pigmentaciju biljke, u organizmu imaju bolju iskoristivost ukoliko ih unosimo putem kuhanih namirnica. Stoga, kako bismo uistinu iskoristili sve blagodati koje nam povræe nudi, najbolje je u jelovnik podjednako ukljuèiti kuhano i svježe povræe.
4. Veæina soli u našoj prehrani je kuhinjska sol koju dodajemo pri pripremi jela
Kolièina soli koju unosimo ovisi o individualnim prehrambenim navikama. Najèešæe 20 % ukupnog dnevnog unosa soli potjeèe od namirnica koje prirodno sadrže sol, primjerice jaja, meso i riba. Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15% ukupno unesene soli. Ostatak od 75% ukupno unesene soli, potjeèe od procesiranih namirnica koje najèešæe niti ne percipiramo kao slane jer sol prisutna u tim namirnicama oku nije vidljiva.
Iako još uvijek u potpunosti nije razjašnjena uloga soli u razvoju odreðenih bolesti i stanja, postoji pretpostavka da se organizam ipak nije u potpunosti uspio prilagoditi kolièini soli koju unosi današnji èovjek, a koja je 10 do 50 puta veæa od kolièine koje je unosio njegov predak. Otuda i potjeèu brojne preporuke za smanjenjem unosa soli.
Kako smanjiti unos soli
• Prilikom kuhanja, umjesto soli, hrani dodajte zaèine
• Ne solite dodatno kuhanu hranu. U poèetku æe Vam hrana biti bezukusna, no s vremenom æete se prilagoditi novim okusima i shvatiti da nema potrebe za dosoljavanjem
• Izbjegavajte namirnice bogate solju, primjerice, èips, slane krekere, sve vrste namirnica u rasolima
5. Špinat je izvanredan izvor željeza u prehrani
Veliki broj onih koji su odrasli gledajuæi Popaja kako svoje mišiæe jaèa špinatom uvjereni su da ga upravo željezo sadržano u špinatu èini snažnim. Istina, špinat sadrži znaèajne kolièine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Drugim rijeèima, iako ovo povræe sadrži znaèajne kolièine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri. Ipak, špinat je jedna od nutritivno najvrednijih namirnica iz skupine povræa te njegovu vrijednost treba naglašavati kroz obilje drugih nutrijenata. Naime, špinat je izvanredan izvor vitamina C, luteina i beta-karotena. Nadalje, šalica kuhanog špinata osigurava oko 100 % dnevnih potreba za vitaminom K, 65,6 % dnevnih potreba za folnom kiselinom te oko 40 % dnevnih potreba za magnezijem. Istraživaèi su u špinatu identificirali 13 razlièitih flavonoida koji imaju antioksidativno djelovanje. Upravo ovakav njegov nutritivni profil èini ga važnim saveznikom u zaštiti od karcinogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, te oèuvanju zdravlja mozga i oèiju.
6. Èokolada...
• Uzrokuje akne
Ovaj mit je dugo vremena zabrinjavao adolescente, meðutim, hormonalne promjene u adolescentskoj dobi su uzrokom akni, a ne èokolada.
• Sadrži velike kolièine kofeina
Èokolada sadrži kofein, ali u jako malim kolièinama. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne uèinke èokolade – smanjenje stresa i osjeæaj blage, bezopasne euforije – koji se vjerojatno mogu pripisati drugim bioaktivnim tvarima porijeklom iz èokolade.
• Izaziva ovisnost
Netoèno – iako neki ljudi imaju jaèe izražen apetit za èokoladu od drugih. Èesto konzumiranje èokolade može postati navika koja osigurava užitak i mnogo energije, ali samo jedenje èokolade ne može postati ovisnost.
U Europi su u sedamnaestom stoljeæu èokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za lijeèenje tuberkuloze, vruæice i gihta, i naravno, za jaèanje srca. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivši impresivan kemijski sastav èokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih uèinaka na zdravlje i boljitak èovjeka. Èokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrðeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Èokolada može pomoæi i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujuæi na centralni živèani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjeæaj sitosti. Tamnija èokolada pri tome je bolja jer sadrži veæu kolièinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata.
7. Margarin je 'zdraviji' od maslaca
Dugo se vjerovalo da je margarin, jer ne sadrži masnoæe životinjskog podrijetla, veæ one biljnoga podrijetla, bolji izbor od maslaca. Meðutim, pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomiène hidrogenacije nastaju transmasne kiseline, skupina nezasiæenih masti koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje èovjeka. Tijekom 1990-ih proveden je niz istraživanja koja su ukazala na štetan utjecaj transmasnih kiselina na razinu štetnog kolesterola i posljedièno poveæanje rizika od koronarne bolesti srca. Te spoznaje pridonijele su povratku maslaca na stolove.
8. Namirnice koje sadrže aditive loše utjeèu ili štete zdravlju
Iako èesto osuðivani, prehrambeni aditivi u procesima pripreme hrane imaju vitalnu ulogu, a i višestoljetnu tradiciju upotrebe. Tako su još Rimljani upotrebljavali sulfite za dezinfekciju posuda u kojima se èuvalo vino, a med koristili kao konzervans, Europljani su u 13. i 14. stoljeæu slavili Marca Pola jer ih je upoznao sa zaèinima Istoka koji su poboljšali okus, do tada, poprilièno 'bljutavih' jela, a putnici su na putovanjima do Novoga svijeta meso oblagali solju kako bi sprijeèili njegovo kvarenje.
Aditivi u hrani imaju vrlo važnu ulogu koja se èesto uzima zdravo za gotovo. Oni pomažu u održavanju svježine namirnica, oèuvanju konzistencije, poboljšanju teksture, okusa, boje te nutritivnog profila. Agencija za hranu i lijekove (FDA) kada odobri uporabu pojedinog aditiva, kreira regulative koje definiraju svrhu i kolièinu aditiva koje se mogu upotrijebiti i namirnice u kojima se mogu koristiti. Svi aditivi koje je odobrila FDA posjeduju GRAS (Genrally Regarded As Safe) – status, odnosno prepoznati su kao proizvodi sigurni za zdravlje. U Europskoj uniji, kako bi se racionalizirao opseg aditiva koji su veæ u upotrebi te kako bi identifikacija aditiva bila što lakša, uveden je E- sustav numeriranja (tzv.E-brojevi). Prefiks E oznaèava da se radi o aditivima koji su primjenjivi u Europi, a oznakom proizvoðaè garantira neškodljivost svojega proizvoda, odnosno aditiva.
9. Kruh, tjestenina i krumpiri debljaju
Navedene namirnice same po sebi nemaju izrazito veliku kalorijsku vrijednost. Èinjenica da su bogate ugljikohidratima, a zbog vjerovanja da unos ugljikohidrata pogoduje debljanju, svrstala ih je na 'crnu listu' namirnica mnogih osoba koje nastoje smršavjeti. Ipak, prekomjeran unos ugljikohidrata jednako pogoduje debljanju kao prekomjeran unos kalorija iz bilo kojeg drugoga izvora – masti, proteina. U pravilno izbalansiranoj prehrani, pa tako i onoj kreiranoj za skidanje suvišnih kilograma, 55-60 % ukupnog energetskog unosa trebaju osiguravati ugljikohidrati, do 15 % proteini i maksimalno 30 % masti.
10. Nova super dijeta! Jedete, ne kreæete se, a mršavite
Svjedoci smo da su posljednjih nekoliko godina mediji prepuni novih redukcijskih dijeta, a tržište zasiæeno razlièitim suplementima koji '100 % uspješno' pomažu kod redukcije tjelesne mase. Marketing se uvukao u sferu zdravstva i, logièno, zbunio one kojima su toène informacije itekako potrebne. No, uspješan i adekvatan plan za redukciju tjelesne mase podrazumijeva promjene životnog stila koje valja zadržati tijekom cijelog života. Uz promjene prehrambenih navika, nužna je tjelesna aktivnost i savjet lijeènika ili nutricionista.
Ne nasjedajte na trikove ako dijeta obeæava:
• Vrlo brze rezultate
• Tvrdnje koje zvuèe predobro da bi bile istinite
• Postoji hrana koja je obilježena kao 'dobra' i 'loša'
• Konzumira se manje od 1000 kcal dnevno
• Potreban je toèno odreðeni vitaminsko-mineralni proizvod za zagarantiran uspjeh
• Sugerira se izbacivanje osnovnih skupina nutrijenata (masti, proteina ili ugljikohidrata)
• Nedostaju dugotrajne randomizirane znanstvene studije koje bi dokazale uèinkovitost i sigurnost dijete.
___________________________________________________________________
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane HAHAHAHAHA dana 08-03-2010 u 21:06
|
