Projekt Gornji horizonti u potpunosti uništava dolinu Neretve

Upozorenje Svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode - WWF da bi gradnja planiranih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno HE "Dubrovnik II", HE "Dabar" i HE "Ombla" imala negativne posljedice za sliv i deltu Neretve, te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku, ponovo je aktualiziralo sluèaj "Gornji horiznoti" na kojeg struènjaci za zaštitu okoliša veæ godinama upozoravaju kao moguæi izvor ekološke katastrofe, odnosno pretvaranja istoène Hercegovine u pustinju.

Iz WWF-a upozoravaju kako je projekt izgradnje spomenutih hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu šire regije, to jeste cijele istoène Hercegovine do Malostonskog zaljeva koji, kao veliki zahvat, crpi i koristi vodu iz sliva Neretve i preusmjerava ju u sliv Trebišnjice. Potom se znaèajni dijelovi voda, koje iz Trebišnjice otièu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve, preusmjeravaju na HE "Dubrovnik II".

"Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmjeravala bi se ogromna kolièina vode, veæa nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što znaèi da æe predloženi projekti imati drastièni utjecaj na hidrologiju i ekologiju podruèja s pogubnim posljedicama po lokalno stanovništvo, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH", upozorili su iz WWF.

Ana Musa, predsjednica Pokreta prijatelja prirode «Lijepa naša» iz Ploèa u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) istièe da æe posljedice dovršetka projekta "Gornji horizonti" biti katastrofalne za Neretvu i Neretvane.

"Jer æe Neretvi oduzimati vodu koja joj je pripadala preko rijeke Bunice kod Mostara, Bregave kod Èapljine i preko Trebišnjice i Popova polja, a èiji dio od 1965. godine odlazi tunelom od Mokrog polja kod Trebinja u HE "Dubrovnik 1". Sva ta voda koja je prevedena æe sada završavati dvostrukim tunelom u HE "Plat 2", a potom u moru. Crni je humor da æe ušæe Neretve od sada biti na Platu, iako Plat nikada nije imao vodu. Uèinci zaslanjenja Neretve, što nam prijeti, bit æe ponajprije egzodus lokalnih ljudi koji žive od poljoprivrede, lova i ribolova. Oduzima se životni prostor stanovništvu. Nestat æe tradicionalni naèin života. Totalno se degradira poljoprivreda koja je ovdje glavni izvor prihoda. Zlatna dolina koju su ljudi desetljeæima stvarali golim rukama, oduzimajuæi zemlju moèvari, voljom nekih politièkih faktora postat æe opet, ne moèvara, veæ prava pustinja", upozorava Musa.

No, vlasti veæ godinama ignoriraju upozorenja struènjaka. Štoviše, u utrci za profitom vlade Republike Srpske i Hrvatske rade na dovršetku projekta. Tako su 13. srpnja ove godine predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombiæ i prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Èaæiæ u Banjoj Luci dogovorili zajednièki projekt izgradnje HE "Dubrovnik II". Planirana snaga HE "Dubrovnik II", kako je tada pojasnio Džombiæ, je 300 megavata (MW), biæe locirana na podruèju Dubrovnika i snabdijevat æe se vodom iz akumulacijskog jezera HE "Trebišnjica" u BiH.

Ana Musa kaže da je sporazum Èaèiæ-Džombiæ sramota za Hrvatsku.

"Jedna ureðena, ozbiljna i pravna država, što bi Hrvatska trebala biti, ne može sklapati sporazume samo s jednim dijelom BiH, bez Predsjedništva i Parlamenta te države. Želim još dodati da je u Dolini Neretve formirana Graðanska inicijativa "Spasimo Dolinu Neretve", i da smo u nedjelju 22. srpnja imali vrlo uspješan prosvjed o kojemu državni mediji šute! Pored ostala tri uvjeta, tražimo na uvid i tekst sporazuma. Ako se Vlada Hrvatske ogluši, idemo dalje u borbu. Koristit æemo se svim dopuštenim sredstvima", tvrdi Musa.

Publicisa i novinar Enes Ratkušiæ iz Mostara upozorava da je rijeka Bregava veæ gotovo presušila i da se uskoro mogu oèekivati i potresi.

"To što Bregave nema, meðutim, samo je prvi dio problema, koji jeste kolosalan i
posljedica je klasiènog zloèina, ne samo prema prirodi, nego i prema stanovnicima cijele Hercegovine. Ono što sad treba oèekivati su zemljotresi. "Gornji horizonti" su klasièan projekt uništavanja prirode zarad džepova nekolicine moænika. Mi danas živimo u svojevrsnom procjepu u kome su individualni i lobistièki interesi važniji od državnih, pa èak i kozmièkih. O tome najbolje svjedoèi „hrvatski primjer“, koji je gotovo tragikomièan, morbidan, karpenterovski...", smatra Ratkušiæ, te ponovo ozbiljno upozorava:

"Realizacija projekta "Gornji horizonti" donijet æe Hrvatskoj, na jednoj strani, nešto više elektriène energije. Istovremeno, na prostoru iste države, u delti Neretve, zbog pada njenog vodostaja, donijet æe katastrofu! Nije moguæe da se sa ucjenama, èak i kad su moæni lobiji u pitanju, ide toliko daleko", podvukao je on.

U najkraæem, projekt "Gornji horizonti" predstavlja pokušaju provoðenja voda iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatnièkog polja prema Bileækom jezeru. Rijeè je, objašnjavaju struènjaci, o pokušaju prevoðenja voda iz sliva Neretve u sliv rijeke Trebišnjice preko višekilometarski gigantskih cijevi.

Na akumulacijama ovih voda "Elektroprivreda Republike Srpske" i kompanija EFT iz Londona, vlasništvo srbijanskog biznismena Vuka Hamoviæa, sina generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) Rade Hamoviæa, koji se smatra najveæim trgovcem elektriènom energijom u regionu, žele izgraditi tri nove hidroelektrane u Republici Srpskoj i to: "Nevesinje", "Dabar" i "Bileæa". U cijeli projekt se ukljuèila i Republika Hrvatska i to još u vrijeme mandata premijera Ive Sanadera. Ideju je, meðutim, preuzela i Vlada Zorana Milanoviæa.

Mediji su 2008. godine otkrili da su tadašnji pomoænik ministra gospodarstva za energetiku iz Hrvatske Željko Tomšiæ i predsjednik Uprave "Hrvatske elektroprivrede" (HEP) Ivan Mravak bili u Banjoj Luci, gdje su se susreli sa tadašnjim premijerom RS-a Miloradom Dodikom.

Kako je nakon sastanka prenijela agencija Srna, a što su hrvatski zvaniènici pokušali demantirati, "obje strane su iskazale spremnost da u narednom periodu pristupe zajednièkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte u slivu rijeke Trebišnjice, koje bi, vlastitim sredstvima realizirali "Elektroprivreda RS" i HEP.

Takoðer, na tom sastanku je dogovoreno da æe "Elektroprivreda Republike Srpske" i HEP pripremiti svu dokumentaciju i nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji kapaciteta u okviru projekta "Gornji horizonti" i Hidroelektrane "Dubrovnik II" u mjestu Palat.

Hrvatska je, po tadašnjem dogovoru, prihvatila izgradnju hidroelektrana u istoènoj Hercegovini, usprkos njihovim ozbiljnim posljedicama i za Hrvatsku, a za, uzvrat, bi
ETF izgradio HE "Dubrovnik II" u Platu. Osim toga, na ovaj naèin bi se razriješila meðusobna prijeratna dugovanja oko izgradnje Termoelektrane u Gacku, te dugovi vezani za raspodjelu struje iz postojeæe hidroelektrane u Platu. Zbog svega, kompanija ETF je svojevremeno registrirana i u Hrvatskoj.

Inaèe, projekt "Gornji horizonti" izraðen još 1965. godine i vrijedan je oko tri milijarde KM. Planirano je da se Republika Srpska, zahvaljujuæi njemu, do 2015. godine pozicionira kao najveæi izvoznik struje u regiji.

I dok Republika Srpska i Hrvatska grade, Hercegovina se nalazi pred istinskom ekološkom bombom! Jer, ovaj projekt prijeti najtežim posljedicama po živi svijet u ovom dijelu Bosne i Hercegovine od njenog postanka.

O tome najbolje svjedoèi lista posljedica projekta "Gornji horizonti", koju su izradili relevantni struènjaci. To su: promjena klime, mentalna oboljenja lokalnog stanovništva zbog potpune promjene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptièjih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljaèi, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih dobara i uništavanje turistièkih dobara.

Pored èinjenice da je rijeka Bregava gotovo presušila, najoèitiji primjer posljedica projekta "Gornji horizonti" jeste to da su vode Jadranskog mora veæ došle do Èapljine u BiH i da Neretva sve više postaje slana, na što je upozorila i Ana Musa.

WWF je jedna od najveæih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet milijuna pristaša. Misija im je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša i oèuvanje svjetske biološke raznolikosti te promocija smanjenja zagaðenja i rasipne potrošnje.