Fini
SexNepoznat
Poruka: 161
|
|
Alkohol štetniji od heroina |
|
Alkohol štetniji od heroina
Alkoholizam optereæuje zdravstvo, policiju, porodicu, socijalne službe
Ugledni medicinski èasopis Lanset objavio je izveštaj grupe nauènika koji su došli do zakljuèka da je po društvo u celini, alkohol štetniji od heroina i krek kokaina.
Uzimajuæi u obzir 16 kriterijuma koji se odnose na štetu koje droge nanose pojedincima i društvu u celini, autori izveštaja su zakljuèili:
- najštetnija droga po društvo je alkohol sa 72 poena.
- na dalekom drugom mestu nalazi se heroin sa 55 poena
- sledi krek kokain sa 54 poena.
Kada je reè o zdravlju pojedinca, alkohol je na èetvrtom mestu po štenosti, posle kreka, heroina i kristal meta.
Jedan od autora uzveštaja je profesor Dejvid Nat, svojevremeno savetnik britanske vlade za narkomaniju, koji je smenjen zbog svojih kontroverznih i javno iznošenih stavova o naèinima za borbu protiv zavisnosti.
"Ako pogledamo najštetnije droge,a to su - u Britaniji - alkohol, krek i heroin, onda na njih treba da usmerimo napore èiji je cilj smanjenje štetnosti. Sama èinejnica da se alkohol toliko koristi znaèi da se šteta koju nanosi širi kroz celo društvo - optereæuje zdravstvo, optereæuje porodicu, optereæuje socijalne službe, optereæuje policiju. Zbog toga je važno da se usredsredimo na borbu protiv tih droga, umesto na droge koje su manje štetne, poput kanabisa ili ekstazija. Izraèunali smo da proseèan poreski obveznik godišnje izdvaja oko 1000 funti da bi subvencionisao alkoholizam", izjavio je profesor Nat.
Priprema heroina
Nakon objavljivanja izveštaja u Lansetu medjutim, javili su se skeptici koji izveštaj opisuju kao pseudo-nauèni.
Drugi pak, ukazuju na oèiglednu èinjenicu da je alkohol legalan i da ga zbog toga konzumira daleko najveæi broj ljudi.
"Zbog toga nije èudno da alkohol predstavlja veæe optereæenje za zdravstvo ili doprinosi veæem broju razvoda od heroina", kaže konzervativni konmentator Piter Hièens:
"Stomaèni èirevi, uništavanje šuma, ugled društvene zajednice, poremeæaji raspoloženja i prljanje ulica nisu kriterijumi koji mogu da se porede. Nije mi jasno kako neko iz toga može da izvuèe navodno ozbiljne zakljuèke ili sastavi navodno objektivnu klasifikaciju. Meni to deluje prilièno neozbiljno. Ali èak ako to ostavimo po strani, posve je jasno da je alkohol najštetniji po društvo u celini jer alkohol može da se kupi u svakoj prodavnici, a heroin ne može".
Skeptiène su i mušterije jednog bara u Londonu:
"Mislim da malo preteruju sa zastrašivanjem javnosti. Rekao bih da alkohol i teške droge spadaju u potpuno razlièite kategorije".
"Mislim da je potpuno besmisleno porediti alkohol i teške droge. Konzumiranje alkohola u umerenim kolièinama je zabavno, mnogo ljudi pije. Poreðenje je potpuno neopravdano".
Profesor Nat na ovakve komentare odgovara da je jedan od problema u tome što je konzumiranje alkohola nešto što je društveno prihvatljivo otkako je sveta i veka.
Da je alkohol nova supstanca, izvesno je da bi bio klasifikovan kao narkotik, kaže profesor Nat.
"Da je alkohol nova droga, da smo ga otkrili danas, izvesno je da bi bio kontrolisan, na isti naèin na koji kontrolišemo druge droge. Akohol je štetna droga, tu nema nikakve dileme".
Malo je, meðutim, verovatno da æe se bilo koja vlada upustiti u kriminalizaciju alkohola.
Šta onda profesor Nat i njegove kolege žele da postignu?
"Vlada treba da prihvati èinjenicu da je Zakon o zloupotrebi doga poptuno zastareo. Neophodno je da izvršimo potpunu reviziju naèina na koji se bavimo drogama i to ne samo ilegalnim drogama, jer je su to potpuno nenauène kategorije. neophodno je da izvršimo poptunu reviziju naèina na koji društvo doživljava, reguliše i kontroliše droge i neophodno je da to uèinimo sa nauènog stanovišta. Zato nam je potrebna ozbiljna debata o toj temi i ovoj naš doprinos toj raspravi", objašnjava profesor Nat.
On je još rekao da se mnogo toga može nauèiti iz pristupa koji Švedska ima prema alkoholu.
U Švedskoj, kaže Nat, prodaja alkhohola je strogo kontrolisana, konzumira se upola manje alkohola nego u Britaniji, pa su samim tim i društvene posledice neuporedivo manje.
http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2010/11/101101_alcohol_cocaine.shtml
|
|
11-05-2010 22:48 |
|
|
RE: Alkohol štetniji od heroina |
|
Alkohol štetniji od heroina
Alkoholizam optereæuje zdravstvo, policiju, porodicu, socijalne službe
Ugledni medicinski èasopis Lanset objavio je izveštaj grupe nauènika koji su došli do zakljuèka da je po društvo u celini, alkohol štetniji od heroina i krek kokaina.
Uzimajuæi u obzir 16 kriterijuma koji se odnose na štetu koje droge nanose pojedincima i društvu u celini, autori izveštaja su zakljuèili:
- najštetnija droga po društvo je alkohol sa 72 poena.
- na dalekom drugom mestu nalazi se heroin sa 55 poena
- sledi krek kokain sa 54 poena.
Jeli dobar ovaj Fini,analizirajte mu postove dosadašnje molim...
Kada je reè o zdravlju pojedinca, alkohol je na èetvrtom mestu po štenosti, posle kreka, heroina i kristal meta.
Jedan od autora uzveštaja je profesor Dejvid Nat, svojevremeno savetnik britanske vlade za narkomaniju, koji je smenjen zbog svojih kontroverznih i javno iznošenih stavova o naèinima za borbu protiv zavisnosti.
"Ako pogledamo najštetnije droge,a to su - u Britaniji - alkohol, krek i heroin, onda na njih treba da usmerimo napore èiji je cilj smanjenje štetnosti. Sama èinejnica da se alkohol toliko koristi znaèi da se šteta koju nanosi širi kroz celo društvo - optereæuje zdravstvo, optereæuje porodicu, optereæuje socijalne službe, optereæuje policiju. Zbog toga je važno da se usredsredimo na borbu protiv tih droga, umesto na droge koje su manje štetne, poput kanabisa ili ekstazija. Izraèunali smo da proseèan poreski obveznik godišnje izdvaja oko 1000 funti da bi subvencionisao alkoholizam", izjavio je profesor Nat.
Priprema heroina
Nakon objavljivanja izveštaja u Lansetu medjutim, javili su se skeptici koji izveštaj opisuju kao pseudo-nauèni.
Drugi pak, ukazuju na oèiglednu èinjenicu da je alkohol legalan i da ga zbog toga konzumira daleko najveæi broj ljudi.
"Zbog toga nije èudno da alkohol predstavlja veæe optereæenje za zdravstvo ili doprinosi veæem broju razvoda od heroina", kaže konzervativni konmentator Piter Hièens:
"Stomaèni èirevi, uništavanje šuma, ugled društvene zajednice, poremeæaji raspoloženja i prljanje ulica nisu kriterijumi koji mogu da se porede. Nije mi jasno kako neko iz toga može da izvuèe navodno ozbiljne zakljuèke ili sastavi navodno objektivnu klasifikaciju. Meni to deluje prilièno neozbiljno. Ali èak ako to ostavimo po strani, posve je jasno da je alkohol najštetniji po društvo u celini jer alkohol može da se kupi u svakoj prodavnici, a heroin ne može".
Skeptiène su i mušterije jednog bara u Londonu:
"Mislim da malo preteruju sa zastrašivanjem javnosti. Rekao bih da alkohol i teške droge spadaju u potpuno razlièite kategorije".
"Mislim da je potpuno besmisleno porediti alkohol i teške droge. Konzumiranje alkohola u umerenim kolièinama je zabavno, mnogo ljudi pije. Poreðenje je potpuno neopravdano".
Profesor Nat na ovakve komentare odgovara da je jedan od problema u tome što je konzumiranje alkohola nešto što je društveno prihvatljivo otkako je sveta i veka.
Da je alkohol nova supstanca, izvesno je da bi bio klasifikovan kao narkotik, kaže profesor Nat.
"Da je alkohol nova droga, da smo ga otkrili danas, izvesno je da bi bio kontrolisan, na isti naèin na koji kontrolišemo druge droge. Akohol je štetna droga, tu nema nikakve dileme".
Malo je, meðutim, verovatno da æe se bilo koja vlada upustiti u kriminalizaciju alkohola.
Šta onda profesor Nat i njegove kolege žele da postignu?
"Vlada treba da prihvati èinjenicu da je Zakon o zloupotrebi doga poptuno zastareo. Neophodno je da izvršimo potpunu reviziju naèina na koji se bavimo drogama i to ne samo ilegalnim drogama, jer je su to potpuno nenauène kategorije. neophodno je da izvršimo poptunu reviziju naèina na koji društvo doživljava, reguliše i kontroliše droge i neophodno je da to uèinimo sa nauènog stanovišta. Zato nam je potrebna ozbiljna debata o toj temi i ovoj naš doprinos toj raspravi", objašnjava profesor Nat.
On je još rekao da se mnogo toga može nauèiti iz pristupa koji Švedska ima prema alkoholu.
U Švedskoj, kaže Nat, prodaja alkhohola je strogo kontrolisana, konzumira se upola manje alkohola nego u Britaniji, pa su samim tim i društvene posledice neuporedivo manje.
http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2010/11/101101_alcohol_cocaine.shtml
|
|
11-05-2010 22:50 |
|
|
imam osjecaj da se ovde mjesaju kruske i jabuke...alkohol je sigurno najrasprostranjenije sredstvo koje izaziva ovisnost...postoje tri vrste konzumenata alkohola...oni koji alkohol konzumiraju pod socijalno prihvatljivim normama...takva je vecina ljudi...laicki receno , pije ponekad , manje kolicine , bez socijalnih i zdravstvenih posljedica...zatim idu oni koji "zloupotrebljavaju alkohol" ili se nalaze u "rizicnoj zoni"...postoje norme (koliko cesto i koliko puno alkohola se unosi) po kojima se odredjuje pripadnost ovoj grupi...treca grupa su "ovisnici"...to su oni koji se laicki zovu "alkoholicari"...osobe koje imaju simptome abstinencije , dakle fizicke/tjelesne/somatske simptome "nedostatka" alkohola u tjelu...sto bi mi rekli "visnjabe se ujutro dok ne drmnu lozu"...ili imaju isto tako vec registrovana ostecenja organizma , ostecenje jetre , povisen krvni pritisak , hronicne upale gusterace , nedostatak B vitamina , ataksican hod ( nesigurni na nogama i kad nisu pijani ) itd....
ova treca kategorija je obicno teska za izljeciti se , ali ima i takvih primjera...
heroin je vec nesto sasvim drugo...heroin se ne moze uzimati na "socijalno prihvacen nacin"...potentnost droge je jednostavno takva da onaj koji je uzme nekoliko puta u pravilu zaglavi i navuce se totalno...dakle u principu ne postoje kategorije i grupe...dalje , ovisnici o heroinu se u principu ne mogu izlijeciti , nego su najcesce osudjeni na dozivotnu supstitucionu terapiju (metadon , subutex , subaxon)...ukoliko prezive...jer smrtnost je jako visoka...umire se najcesce od prekomjernih doza...oni koji se ukljuce u substitucionu terapiju , mogu funkcionisati normalno u zivotu i u drustvu...
dakle , drustvena steta ili troskovi za drustvo su sigurno ukupno veci od alkoholne ovisnosti...za pojedinca je pak mnogo pogubnije biti heroinista...jos jedan bitan aspekt je da od heroina uglavnom umiru mladi , do 30 godina starosti...
ili jos jednostavnije...imam djecu...da mi jednog dana socijalni radnik pokuca na vrata mnogo bi mi draze bilo cuti da mi kaze "ona tvoja kcerka se napila na javnom mjestu" nego "otkrili smo da je uzimala heroin"...pu,pu , gluho bilo...
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane garinca dana 11-10-2010 u 18:03.
|
|
11-10-2010 17:59 |
|
|
|
|
|