tulpe biraj rijeci,kakvo je to ponasanje i vrijedjanje,
nema smisla da tako nazivas Djemilu.

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

citat od djemila:

Niti te vidim na FB niti hodam za tobom, niti me interesujes.Iskreno.
i to je druga stvar..
ovo je forum i moja duznaost je da ovdje pratim teme(koliko se moze) da se ne spamiraju

i zato te jos jednom molim da to ispostujes.

Hahahahah , joj djemile . Pa sto ne pocistis ionih ostalih 1200 tema

___________________________________________________________________
"Da li je Kur`an od vjeènosti za to ne pitam. Da je on knjiga nad knjigama vjerujem iz muslimanske dužnosti!"
(Johann Wolfgang Goethe)

nobelovcu Ivi Andriæu i falsificiranju istorije



NADAN FILIPOVIÆ: Smatram da nije na odmet upustit se u komparativnu analizu opisa nabijanja na kolac iz èlanka "Primjer francuskog divljaštva – muèenièka smrt Sulejmana el-Halebije“ koji je objavljen u "Sarajevskom listu“, broj 127, godište izlaženja 38, dana 7.maja 1915. godine i Andriæevog opisa skoro iste scene u hronici-romanu "Na Drini æuprija“.

Da se ne bi kome uèinilo da se ovde iznose neke podmukle neistine o pokojnom nobelovcu Andriæu, jasno je treba prezentirati autentièni tekst iz gore navedenog èlanka.

"Pošto je Sulejmanova desna ruka posve izgorjela, tako da je ostala sama kost, poèela se pripremati operacija za nasaðivanje na kolac. Na zemlji je stajao jedan kolac od sedam-osam stopa duljine. Dok je Bartolomeo Sera svojim bodežom oštrio vrh kolca, Sulejman je stajao posve ravnodušno. Njegova je desna ruka bila posve izgorena i pretvorena u ugljen.
Krvnik ga povali na tle i razreže mu nožem veliku ranu na tragu. Poslije približi kolac ovoj rani i poène ga jednim maljem utjerivati u tijelo. Kad mu je kolac dospio u prsa, zaveže mu ruke, digne ga u zrak i kolac zabije u zemlju.
Dok se ova grozna kazna vršila, bijedni mladiæ, osim što se nije tužio, nije od sebe davao ni glasa. Naravno da mu je duša gorjela i da je osjeæao najžešæu bol, ali mu se na licu moglo vidjeti da ovo nije htio da oda. Kad je dignut u zrak, pogleda na narod, visokim glasom izrekne "Kelimei-šehadet“ (svjedoèanstvo da je Bog samo jedan) i zamoli da mu se donese vode.
Jedan vojnik koji je èuvao stražu kod kolca htio mu je ispuniti želju. Bartolomeo Sera mu to zabrani rekavši "Sta to èiniš? Ako mu dadneš vode, odmah æe krepati!“
Sulejman je na uspravljenom kocu živio èetiri sata. Gdjekada je uèio neke citate iz Kur’ana, a pogled je upro u nebo. Da se iza odlaska Bartolomea Sere stražar nije smilovao i dao mu vode, možda bi još nekoliko sati živio.
Sulejman je umro èim je popio vodu. Iza njegove smrti otvoreno mu je bodežom na tijelu petnaest rana. Glava mu je pala na lijevo rame i tako je na kocu ostavljen èetrdeset i osam sati.
Sulejmanov kostur je oèistio vojnièki kirurg Lerrey i onda je otpremljen u Pariz da se izloži u muzeumu.“

(Ovo je prijevod Saliha Bakamoviæa koji je objavljen u "Prièa i stvarnost oko Ive Andriæa, prvog južnoslavenskog nobelovca“, Bosanski pogledi, 1960-1967, Pretisak, London, 1984, stranica 235).

Radi opšteg utiska o gore navednom èlanku "Primjer francuskog divljaštva – muèenièka smrt Sulejmana el-Halebije“ objavljenom u "Sarajevskom listu“, broj 127, godište izlaženja 38, dana 7.maja 1915. godine, a da bi se pokazala ta morbidna sliènost i maltene podudarnost sa istom sekvencom iz romana "Na Drini æuprija“ treba i tu sekvencu citirati od rijeèi do rijeèi.

"Kada su Radisavu naredili da legne, on je oklevao jedan trenutak, a onda je ne gledajuæi Cigane ni sejmene, kao da ih nema, prišao bliže Plevljaku, gotovo poverljivo, kao nekom svom, i rekao mu tiho i potmulo: "Slušaj, tako ti i ovog i onog svijeta, uèini dobro i probodi me, da se ne muèim kao pas.
Plevljak se trgnuo i viknuo na njega kao da se brani od tog suviše poverljivog naèina razgovora: "Sikter, Vlaše! Zar si ti toliki delija da carsko rušiš a ovamo bogoradiš kao žena. Biæe kako je nareðeno i kako si zaslužio.“
Radisav obori glavu još niže, a Cigani mu priðoše i stadoše s njega da svlaèe gunj i košulju. Na grudima se ukazaše rane od veriga, potprištene i pocrvenele. Ne govoreæi više ništa, seljak leže kako mu je nareðeno, okrenut licem prema zemlji.
Cigani priðoše i vezaše mu prvo ruke na leða, a potom za svaku nogu, oko èlanaka, po jedan konopac. Zategnuuše svaki na svoju stranu i široko mu raskreèiše noge. Za to vrijeme Merdžan (Cigan musliman, NF) je položio kolac na dva kratka obla drveta, tako da mu je vrh došao seljaku meðu noge. Zatim izvadi iza pojasa kratak, oštar nož, kleknu pored ispruženog osuðenika i nagnu se nad njim da mu zaseèe sukno od èakšira meðu nogama i da proširi otvor kroz koji æe kolac uæi u telo. Taj najstrašniji deo krvnikova posla bio je, sreæom, za gledaoce nevidljiv. Videlo se samo kako vezano telo zadrhta od kratkog i neprimetnog uboda nožem, kako se podiže do pasa, kao da æe ustati, ali ponovo pade natrag i tupo udari o daske.
Èim je to svršio, Ciganin skoèi, dohvati drveni malj sa zemlje i stede njime da udara donji, tupi deo koca, laganim i odmerenim udarcima. Izmeðu dva udarca stao bi malo i posmatrao prvo telo u koje zabija kolac a zatim dvojicu Cigana, opominjuæi ih da vuku lagano i jednomerno. Telo raskreèenog seljaka grèilo se samo od sebe; kod svakog udarca malja kièma mu se svijala i grbila, ali su ga konopci zatezali i ispravljali. Tišina je na obe obale bila tolika da se jasno razabirao i svaki udarac za sebe i njegov odjek negdje na strmoj obali. Najbliži su mogli èuti kako èovek udara èelom u dasku i pored toga jedan drugi neobièan zvuk; ali to nije bio ni jauk ni vapaj ni hropac, ni ma koji ljudski glas, nego je celo to rastrgnuto i muèeno telo širilo od sebe neku škripu i grohot, kao plot koga gaze ili drvo koje lome. Posle svakog drugog udarca odlazio je Ciganin do ispruženog tela, nadnosio se nad njega, ispitivao da li kolac ide dobrim pravcem, i kad bi se uverio da nije povredio nijedan od najvažnijih živih delova iznutrice, vraæao se i nastavljao svoj posao.
Sve se to slabo èulo i još manje videlo sa obale, ali su svima noge drhtale, lica bledela i hladneli prsti na rukama. U jednom trenutku kucanje prestade. Merdžan je video kako se nesretniku pri vrhu desne pleæke mišiæi ratežu i koža odiže. On priðe brzo i proseèe to ispupèeno mjeto unakrst. Bleda krv poteèe, najprije oskudno pa sve jaèe. Još dva - tri udarca, laka i oprezna, i na proseèenom mjestu stade da izbija gvoždem pokovani šiljak koca. Udario je još nekoliko puta, dok vrh nije došao do u visinu desnog uha. Èovek je bio nabijen na kolac kao janje na ražanj, samo što mu vrh nije izlazio kroz usta nego na leða i što nije jaèe ozledio ni utrobu ni srce ni pluæa. Tada Merdžan odbaci malj i priðe. Razgledao je nepomièno telo, zaobilazeæi krv koja je curila sa mesta gdje je kolac ušao i izašao, i hvatala se u malim mlakama. Dvojica Cigana okrenuše ukruæeno telo na leða i stadoše da mu vežu noge pri dnu uz kolac. Za to vrijeme Merdžan je gledao da li je èovek živ i pažljivo posmatrao to lice koje je najednom došlo podbuhlo, šire i veæe. Oèi su bile širom otvorene i nemirne, ali oèni kapci nepomièni, usta rasklopljena i obe usne ukoèene u grèu; iza njih su belasali stegnuti zubi. Pojedinim od liènih mišiæa više nije mogao da vlada; stoga mu je lice izgledalo kao maska. Ali srce je bilo muklo i pluæa radila kratkim ubrzanim dahom.
Dvojica Cigana stadoše da ga dižu kao brava na ražnju. Merdžan je vikao na njih da paze da ne drmaju telom; i sam je pomagao. Uglaviše donji debeli dio koca u zemlju, zatim pozadi podupreše kratkom žiokom koju prikovaše za kolac.
Kad i to bi gotovo Cigani se izmakoše i pridružiše ostalima a na onom praznom prostoru ostade sam izdignut za èitav metar od zemlje, uspravan, ispršen i go do pojasa Radisav na kocu. Iz daljine se samo nasluæivalo da kroz njega ide kolac za koji su mu vezane noge pri èlancima, dok su mu ruke vezane na leðima.
Tad Cigani priðoše ponovo muèeniku i stadoše da ga zagledaju izbliza. Niz kolac je tekao samo slab mlaz krvi. Bio je živ i svestan. Slabine su mu se dizale i spuštale, žile na vratu kucale, oèi su kolutale sporo ali neprekidno. Kroz stisnute zube naviralo je otegnuto režanje u kome su se teško razabirale pojedine reèi:
- Turci,Turci.. - grcao je - ... da paski skapavate... paski pomrete!... (Na Drini æuprija, III izdanje, Svjetlost, Sarajevo, strana 45).

Slijedi dalje niz jezivih detalja i pojedinosti i na ovom dijelu knjige mnogi èitaoci su je odložili i više nisu ni otvorili.
Srpski i hrvatski nacionalisti preokrenuli su ovakav opisani èin kažnjavanja u simbol turske i muslimanske surovosti, kao ne znajuæi za èinjenicu da postoje na hiljade historijskih dokumenata koji svjedoèe da se nabijanje živog èovjeka na kolac mnogo èešæe prakticiralo u kršæanskim zemljama Evrope, a posebno u Austriji i Njemaèkoj. Nabijanje na kolac u Turskoj carevini bilo je zaista rijetko prakticirano i to samo u sluèaju kažnjavanja najtežih ubojica i zloèinaca.

Najpoznatiji "nabijaè na kolac“ u Srednjem vijeku bio je Princ Vlad iz Vlaške (kasnije transformiran u legendarnog Grofa Drakulu). Usput samo da napomenem da Princ Vlad nije bio musliman, veæ Vlah koji je sa Srbima i imao zajednièku pravoslavnu vjeru.
I dok je Ivo Andriæ u okupiranom Beogradu i na ladanjima po Vrnjaèkoj Banji pisao "Travnièku hroniku“ i "Na Drini æupriju“, uživajuæi punu zaštitu Gestapoa i kvislinške srpske policije, dotle su èetnici u proljeæe 1942. godine na Crnom Vrhu nedaleko Sarajeva na kolac nabili sarajevskog komunistu i ilegalca Mustafu Dovadžiju. (Rodoljub Èolakoviæ, Zapisi iz oslobodilaèkog rata, knjiga III, Sarajevo, strana 145)

___________________________________________________________________
"Da li je Kur`an od vjeènosti za to ne pitam. Da je on knjiga nad knjigama vjerujem iz muslimanske dužnosti!"
(Johann Wolfgang Goethe)

. Ovu temu ko je bio Ivo Andric trebalo bi forsirati nek moralna fukara zna kome su dali Nobelovu nagradu.
Poznati bosnjacki knjizevnik Hazim Akmadzic na jednoj od svojih promociju u Cankarjevom domu u Ljubljani je imao jedno
iskustvo koje me je obradovalo gotovo do suza. U svom obracanju prisutnima na trenutak mu se ukazala prilika da prokomentarise
Andricevu: Na drini cuprija. Nas knjizevink u svom obracanju se osvrnuo na detalj iz romana u kom autor tvrdi kako su irgete(obicne radnike)
srpske nacijonalnosti turci hranili purom i kukuruznim hljebom. Akmadzic se obraca prisutnima citiram.: Za vrijeme gradnje cuprije na drini
turski Sultan lelefonom je nazvao Indijanskog Poglavicu i zatrazijo da mu posalje odredjenu kolicinu kukuruza u Bosnu kojim kani hraniti
irgete(srbe) Nekoliko dana nakon toga u Bosu na dogovoreno mjesto je sletjelo nekoliko avijona F16 sa narucenom kolicinom kukuruza zavrsen citat.
Medju prisutnima je nastao zamor, nije im bilo jasno sta knjizevnik prica medjutim on se nije dao ni zbuniti ni prekinuti iznoseci podatak da je
kukuruz u Evropu iz Amerike prenesen po nekima 1493 po nekima 1536, dok je na prostore Osmanskog carstva prenesen u 17 vijeku
A Cuprija na drini radjena u perijodu od 1571 do 1577 sto je svim prisutnim bilo jasno da Andric laze. Ukolko se nekom ukaze prilika da sretne Akmadzica
neka ga priupita za ovaj detelj

___________________________________________________________________
"Da li je Kur`an od vjeènosti za to ne pitam. Da je on knjiga nad knjigama vjerujem iz muslimanske dužnosti!"
(Johann Wolfgang Goethe)

moj Sema sad ce te optuziti za glupost i predrasude
nemoj him ba dirat Andrica

___________________________________________________________________
Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.

moralna fukara dobro zna kome je dala nagradu, samo izgleda bosnjaci neznaju o kome se radi. nazalost.

___________________________________________________________________
zzzzik ~ 모스타

citat od pravimostarac:

moj Sema sad ce te optuziti za glupost i predrasude
nemoj him ba dirat Andrica

To bi trebo reci Iveku da je ziv a ne meni

___________________________________________________________________
"Da li je Kur`an od vjeènosti za to ne pitam. Da je on knjiga nad knjigama vjerujem iz muslimanske dužnosti!"
(Johann Wolfgang Goethe)

Aziz Kadribegoviæ, urednik Preporoda, objavio je prije nekoliko godina u Takvimu tekst u kojem se po prvi put u našoj javnosti spominje pjesma ''Kairski bazar'', koju je napisao Niko Miroševiæ Sergo, prijatelj Ive Andriæa i konzul nekadašnje Kraljevine Jugoslavije u Klagenfurtu u Austriji.Kairski bazar "" posveæeno mome prijatelju Ivi Andriæu

Mujezin pjeva sure svome bogu
Alah da mu oprosti jerbo lažno pjeva
Nije to ljubavi veæ pjesma gnjeva
Poziva na kavgu a odbija na slogu.
Pastirova koza, vezana za nogu,
Oko sebe mlijeko nevješto proljeva,
A muhe se kupe. Lijeni Arap zjeva
U prljavu svoju obavijen togu.
U prašini gustoj djeca zamazana
Otresaju neèist sa èupave glave,
Dok džamija stara, ko krastava rana
Zapušteno zjapi, svjedok prošle slave,
K nebu se uzdiše miomiris gnoja
I Homerov masni dio ovnujskoga loja.

Ivo Andriæ odgovorio je svome prijatelju Niki Miroševiæu pismom u kome kaže: ''Naroèito me veseli tvoja lepa zbirka pesama, u kojoj ima i jedna posveæena meni. Mene takoðer ova sredina smrada, loja, lenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u Beogradu nego u Bosni.''
bas dobr cojko beshe ovaj Ivek

___________________________________________________________________
"Da li je Kur`an od vjeènosti za to ne pitam. Da je on knjiga nad knjigama vjerujem iz muslimanske dužnosti!"
(Johann Wolfgang Goethe)

To Fatmire. ... Lijepo te je chitat.

èuj "arapski varalica"
ma sve su to pastiri neukog naroda... nema veze što su varalice

___________________________________________________________________

negdje pastiri varalice a negdje bravari varalice neukog naroda
ta ceš taki nam grah pao

___________________________________________________________________
Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.

a ja zaboravio sam

___________________________________________________________________
Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.

citat od semirizsvemira:

. Ovu temu ko je bio Ivo Andric trebalo bi forsirati nek moralna fukara zna kome su dali Nobelovu nagradu.
Poznati bosnjacki knjizevnik Hazim Akmadzic na jednoj od svojih promociju u Cankarjevom domu u Ljubljani je imao jedno
iskustvo koje me je obradovalo gotovo do suza. U svom obracanju prisutnima na trenutak mu se ukazala prilika da prokomentarise
Andricevu: Na drini cuprija. Nas knjizevink u svom obracanju se osvrnuo na detalj iz romana u kom autor tvrdi kako su irgete(obicne radnike)
srpske nacijonalnosti turci hranili purom i kukuruznim hljebom. Akmadzic se obraca prisutnima citiram.: Za vrijeme gradnje cuprije na drini
turski Sultan lelefonom je nazvao Indijanskog Poglavicu i zatrazijo da mu posalje odredjenu kolicinu kukuruza u Bosnu kojim kani hraniti
irgete(srbe) Nekoliko dana nakon toga u Bosu na dogovoreno mjesto je sletjelo nekoliko avijona F16 sa narucenom kolicinom kukuruza zavrsen citat.
Medju prisutnima je nastao zamor, nije im bilo jasno sta knjizevnik prica medjutim on se nije dao ni zbuniti ni prekinuti iznoseci podatak da je
kukuruz u Evropu iz Amerike prenesen po nekima 1493 po nekima 1536, dok je na prostore Osmanskog carstva prenesen u 17 vijeku
A Cuprija na drini radjena u perijodu od 1571 do 1577 sto je svim prisutnim bilo jasno da Andric laze. Ukolko se nekom ukaze prilika da sretne Akmadzica
neka ga priupita za ovaj detelj

Kralj ostaje kralj. Idole moj

Smatrati Andricha kao dokumentarca ili vjesnogovornika ???? Sema , dokazao si da si ti moj car , kralj, faraon . Hejjjjjjjjj probudi se konju jedan. Hejjjjjjjjjjjjj. Andrich je bio pisac. Hejjjjj hajvanu. I tom Hazimu .. hejjjjj konju ....hejjjj . Ma shta ja imam prichati sa toliko neobra zovanim tupsonima. Kritikujem sam sebe.

Zamor .....hahahaha. Zamor medju prisutnima ...pa nije Andrich Cnn ili Discovery ..... Razmisli moj care.

golemmo ga izvrjedja prowler. sema o andricu a ti njemu konju, tupsonu i slicno.

golemo.

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

Kad je neko toliko bezobrazan I neupuchen I nacionalista I samo u svoje mishljenje toliko ufuran ...toliko mrznje proljeva nad neistomishljenicima ... naravno da che me izpizditi I nagnati me da ga nazovem takvim pogrdnim imenima. Nije u redu slazem se , ali u njegovom sluchaju , kombinirajuchi shta sve govori na drugim temama , nisam se mogao saulisati. Sad me sankcionishite ako smatrate da je neophodno. Pozdrav.

nije uopste rijec o sankcijama. nisi ti prekrsio pravila.

moj komentar je bio ne kao administratoir nego kao clan.

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

Shvatio.

citat od prowler2:

Kad je neko toliko bezobrazan I neupuchen I nacionalista I samo u svoje mishljenje toliko ufuran ...toliko mrznje proljeva nad neistomishljenicima ... naravno da che me izpizditi I nagnati me da ga nazovem takvim pogrdnim imenima. Nije u redu slazem se , ali u njegovom sluchaju , kombinirajuchi shta sve govori na drugim temama , nisam se mogao saulisati. Sad me sankcionishite ako smatrate da je neophodno. Pozdrav.

___________________________________________________________________
ne zelim biti niciji advokat , ali mislim da se tvojim zlobama i proganjanjima ljudi treba stati na put...
on je nastavljao da svojim kvaziintelektualnim napadima izvrgava mene (

moju licnost , a ne moj forumski lik!!!