Funkyg

samo pisi

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

Ja sam se fakat potrudila za ovo do sada jer mi je nena u vise navrata zivot spasila cajevima i tim travama,spasava brate pravo.
Ljeti samo cajeve pijem,nakuham 6litara i pijem citav dan i ja i moji.

___________________________________________________________________

Sve je to vrijedno sto si napisala, vazno je da je tebi pomoglo, a mozda i neko od ostalih poslusha koji savjet i pronadje nesto korisno za sebe...gore ne moze biti, u svakom slucaju

Sjecam se ja kad si imala upalu bubrega i sta ti je pomoglo, zivjela nena i njeni cajevi

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

Tako ti je zivota mi.
Svi mi kukamo na njih,vazda nesto kuhaju i belajisu ko da ce zivjeti 100god itd,pa bolja nenina krv nego moja svaki put po nalazima.
Uz sve te cajeve ona mene izljeci i spasi,neka trava kakve su god valjaju za sve pomalo.
Naletih na jos nesto zanimljivo,a ima svugdje te travke.......

___________________________________________________________________

Brsljan

Opis biljke: bršljan je do 20 m duga povijuša s trajno zelenim listovima i mnogobrojnim korenjem po stabljici kojim se pricvršcuje za drugo drvece i kamenje. Pri svojoj osnovi stabljika je položena, a zatim puzava. Listovi su kožasti. Gomji listovi po obodu su celoviti, dok su donji srcolika oblika i razdeljeni u 3 do 5 režnjeva. Cvetovi su sitni, izvana mrke, a iznutra zelene boje, skupljeni u poluloptasti štit.Bršljan je otrovna drvenasta penjacica sa adventivnim korenjem, koje mu služi za pricvršcenje uz podlogu (stabla, zidovi, dr.) a koje se razvija površinski, i dve vrste kožnatih, naizmenicnih zimzelenih listova: petoprstasti listovi su na stabljici bez cvetova, a ovalno ušiljeni su na stabljici sa cvetovima. Listovi su na licu tamnozeleni, sjajni, na nalicju žutozeleni, dok su mladi obrasli sa dlacicama. Penjuci se uz stabla dosegne visinu i do 30 metara. Kora je pepeljastosiva.
Javlja se na vlažnim i humusnim zemljištima, ali dobro podnosi i kamenita i krecnjacka tla, voli vlažan vazduh.
Stanište:bršljan raste po stenama, ruševinama i šumama. U gradovima se uglavnom uzgaja kao ukras na zidovima.
Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljavaju listovi i plodovi
Lekovito delovanje: bršljanov list vec u malim kolicinama deluje na krvne sudove i srce. Koristi se za lecenje bolesti slezene, polipa u nosu, bolesti ociju, mekih kostiju, kamena i peska u bubrezima, upale mokracnog mehura i belog pranja kod žena. Koristi se, zatim, u lecenju kožnih bolesti, rana i skrofulozne dece (koju je potrebno kupati u uvarku od bršljanova lista). Bršljanov plod potrebno je oprezno koristiti. Mešanjem s preslicom i nanom koristi se u lecenju nekih unutrašnjih bolesti. Sa velikim se oprezom caj od lista bršljana može upotrebiti za reumatske i žucne tegobe, za cišcenje kože, cišcenje krvnih žila kod ateroskleroze, kod upale želuca i creva, te za regulaciju ciklusa mesecnice, te kod kašlja, bronhitisa i astme. Ušmrknut bršljanov sok leci od nosnih polipa

Ako se svake veceri kosa ispire cajem od lista bršljana, ukloniti ce se perut, a pijenjem ce se ocistiti telo od trovanja pesticidima i štetna radioaktivna zracenja.
Nije preporucljivo uzeti vise od dve kasike usitnjenog lista brsljana na litru vode.
Bobice bršljana ne ostavljajte na dohvat male djece i nemojte ih koristiti za pripravljanje caja.
Recept za caj od bršljanovog lista:
Cetiri bršljanova sveža lista ili do dve kasike usitnjenog suvog lista staviti u jednu litru hladne vode, zakuvati, odmah procediti, i piti nekoliko puta tokom dana po jedan decilitar caja.

Bobice bršljana ne ostavljajte na dohvat male dece i nemojte ih koristiti za pripremanje caja.

UKLANJANJE KURJEG OKA :
Dobro usitnjena cetiri sveza lista bršljana staviti svaku vece na kurje oko, omotati gazom, ostaviti na tome mestu najmanje 1 sat. Nakon 7 - 10 dana moci cete ukloniti kurje oko na prstima.

CAJ ZA ASTMU I BRONHITIS :
za cajnu mesavinu potrebna je po 1/5 lista brsljana, vrhovi plucnjaka, cveta jaglaca, vrhova marulje ( Calamintha officinalis),te lista i cveta crnoga sleza.
Cetiri kasike cajne mesavine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno dvadesetak minuta, procediti i piti po 1,5 dl zasladjeno medom od kestena, 5 - 7 puta dnevno.

___________________________________________________________________

Brusnica

Opis biljke: Brusnice spadaju u bobicasto voce koje, kao i borovnice,poticu iz Severne Amerike. To je tvrda i crvena bobica koja zahvaljujuci vecoj kolicini vitamina C u svom sastavu ima kiselkasti ukus.
Brusnicu su koristili u davnim vremenima starosedeoci Amerike kao lek za mnoga stanja, izmedju ostalog i za upalu mokracnih puteva.
U poslednje vreme, veoma je popularan sok od brusnica. Osim toga,ovaj se dragoceni plod može koristiti u svežem obliku,može se cuvati smrzavanjem ili sušenjem, a sa njim se mogu pripremati i razlicite sosove i ukusna jela.Brusnice su, nutricionisticki gledano, posebni plodovi bogati razlicitim zaštitnim materijama, uz klasicne vitamine i minerale i druge hranjljive sastojke (vitamin A, vitamin C, kalijum i biljna vlakna). U njima su okriveni brojni bioflavonoidi (npr. quercetin)koji imaju snažno antioksidativno delovanje,cime smanjuju rizik oboljevanja od razlicitih karcinoma (posebno se spominju rak dojke i rak debelog creva). U laboratorijskim eksperimentima na životinjama, brusnice su svojim bioflavonoidima ne samo sprecavale rast celija raka,vec i njihovo metastaziranje. Antioksidansi osim toga pomažu i pri prevenciji odredjenih faktora koji podsticu nastanak kardiovaskularne bolesti. Hipuricna kiselina, koja se takodje nalazi u brusnicama, predstavlja
prirodni antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, vec i antifungalna
(protiv gljivica) svojstva. Antocianini i proantocianidi iz brusnica, osim antikancerogenog delovanja, pomažu i pri obnovi celija koje su odgovorne za vid. Brusnice uz sve to,deluju i na snižavanje glukoze u krvi, što je jako korisno za dijabeticare.
Najvažnija stanja kod kojih se preporucuje svakodnevna upotreba tih izuzetnih plodova jeste u svakom slucaju upala mokracnih puteva, buduci da flavonoidi iz brusnica imaju posebno antibakterijsko delovanje bas u tom delu tela, zahvaljujuci posebnim receptorima kojima se one tu vežu.
Istraživanja su pokazala da sastojci iz brusnica uništavaju i Helicobacter pylori, koji je u najvecem postotku uzrocnik cira na želucu. Osim toga, brusnice uništavaju i bakterije koje su naseljene u ustima i koje inace vremenom dovode do raznih bolesti zubi i desni.

___________________________________________________________________

Vrijesak

___________________________________________________________________

citat od funkyg:

Ja sam se fakat potrudila za ovo do sada jer mi je nena u vise navrata zivot spasila cajevima i tim travama,spasava brate pravo.
Ljeti samo cajeve pijem,nakuham 6litara i pijem citav dan i ja i moji.

___________________________________________________________________

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane mami dana 02-19-2010 u 11:25.

E svaka vam cast...

mami, jasta nego sve te tvoje rukotvorine su doprinjele da te nahlade i gripe zaobidju..
ipak je preventiva najbolja

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

Mart mjesec..Bijela breza

Breza (betula pendula) je 10 do 25 metara visoko drvo s tankim, vitkim granèicama i bijelom glatkom korom, koja se može ljuštiti na listiæe tanke poput papira. Listovi na peteljkama su koso èetvrtasti ili trouglasti, zašiljeni i dvostruko pilasti. Cvjetne rese dugaèke su tri do èetiri cm, a razvijaju se zajedno s lišæem.

Postoje dvije vrste breza, bijela ili obièna breza, i cvjetna ili sjeverna breza. U lijeèenju ljekovitim biljem obje imaju jednaku vrijednost i primjenu. Za lijek se sakupljaju sok, rese, listovi i kora. Sok se vadi krajem februara i marta, a lišæe se bere za vrijeme cijele vegetacije. Kora se prikuplja u proljeæe i jesen.
Breza je jedna od najboljih diuretskih biljaka, s jakim djelovanjem, pa utièe na eliminisanje otoka, viška vode u organizmu nastalog popuštanjem snage srca, oboljenja bubrega, a ujedno vrši i dezinfekciju mokraænih puteva. Od pupoljaka i listova breze priprema se èajni uvarak, kao jedan od najboljih prirodnih diuretika. Sa èajem od listova pomažemo izljeèenju bolesnih organa, odnosno spreèavamo oboljenje istih koji primarno stradaju od nakupljanja suvišne vode u organizmu. Èaj od brezovog lišæa ne treba èesto piti, jer ima i drugog ljekovitog bilja sa sliènim djelovanjem u pogledu izluèivanja urina, ali se brezov èaj preporuèuje za rastvaranje bubrežnih kamenaca i njihovo bezbolno izluèivanje.
Brezovo lišæe koristi se vrlo uspješno i za lijeèenje kožnih bolesti, lišajeva, uklanja bjelanèevine u mokraæi i èisti krv. Èaj od brezovog lišæa i resa pojaèava izluèivanje mokraæe, odstranjuje kiselinu iz organizma, te lijeèi groznicu, reumatske bolesti i vodenu bolest.
U proljeæe, kad poènu cirkulisati sokovi, probuši se rupa u brezovom stablu. U nju se stavi tanka cjevèica pomoæu koje dobijamo brezov sok. Poslije toga rupa se zatvori drvenim klinom. Iz jednog stabla se može dnevno nakupiti oko èetiri do pet litara soka, a oko 170 litara u sezoni. Èesto bušenje istog stabla štetno djeluje na drvo, smanjujuæi mu otpornost prema gljiviènim zarazama. U soku se nalazi šeæer, te ukoliko ga grijemo da provri, dobijamo brezovo vino.
Sok i vino su odlièan lijek za lijeèenje arterioskleroze, gojaznosti, bubrežnih kamenaca i drugih bubrežnih bolesti.
Recepti

Èaj protiv vodene bolesti: 5 g lista breze, 5 g ruzmarina, 5 g lista koprive, 10 g poljske preslice i 10 g borovnice. Jednu kašiku mješavine preliti sa dva decilitra vrele vode. Ohlaðen èaj po želji zasladiti medom.

Èaj protiv reumatizma i gihta: Primjeniti istu kolièinu lista breze, lista koprive i kore krkavine.

Èaj pripremiti i piti kao u prije navedenom receptu.

Èaj protiv bubrežnih kamenaca: Pripremiti èajnu mješavinu od lista breze, pirike, èestoslavice i vodopije. Priprema i pijenje èaja je ista kao kod èaja protiv vodene bolesti.

Proljeæno èišæenje krvi: Iz stabla iscijediti pet-šest velikih kašika svježeg soka i pomiješati s kozjim mlijekom i medom, ili sa malo vina, pa piti u proljeæe radi èišæenja krvi od loših sokova, pluæa od sluzavosti, bubrega od pijeska, kožnih osipa i avitaminoze.

Oteèena slezina: U sluèaju oteèene slezine piti natašte èaj od 20 g brezove kore i 10 g korijandra kuvanih u 2,5 dl bijelog vina.

Protiv upale bubrega: Potrebni su list breze (20%), biljka sitnica (5%), svila od kukuruza (15%), list borovnice (10%), vranilovka (15%), list koprive (15%) i list medvjeðeg grožða (20%). Supenu kašiku mješavine preliti sa dva dl hladne vode, poklopiti, zagrijati do vrenja, ostaviti da odstoji sat, te procijediti. Tri puta dnevno piti po dva dl nezaslaðenog èaja poslije jela.
Protiv upale prostate: Pomiješati po 30 g lista breze, medvjeðeg grožða, preslice i 10 g cvijeta podbjela. Jednu supenu kašiku mješavine kuvati oko pet minuta u dva dl vode, poklopiti i ostaviti da stoji tri sata. Procijediti i piti mlako. To se ponovi još dva-tri puta u toku dana prije jela.

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

Jedva cekam da Breza pocne pupati i zeleniti..(jos je uvijek snijeg)

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

PERŠUN
Petroselinum sativum


Drugi nazivi: ak, majdonos, petrušin, peršin, petrusimul, petrušim,zelen.


Peršun je dvogodišnja biljka s bijelim, tankim i repastim korijenom. Stabljika je gola, malo žljebasta i uglasta. Listovi su razlièitog oblika a najèešæe višestruko perasto narezani . Cvijetni vjenèiæ je žuækastozelene boje.


Peršun nema visoku kaloriènu vrijednost ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima što ga svrstava u red visokokvakitetnih namirnica i ljekovitih biljaka . Poslije šipurka i borovnice, u peršunovom listu ima najviše vitamina C, u 100 grama ima èak 170 miligrama
vitamina.
Bogat je još provitaminom A, vitaminima grupe B, èak i tako rijetkim vitaminom B12 koji je znaèajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Ništa manje nije impresivno ni bogatstvo peršuna mineralnim sastojcima. Samo u 100 grama peršunovog lista ima oko 1 630 miligrama minerala od èega polovinu zauzima visokovrijedan kalijum. Tome treba dodati i znaèajno prisustvo gvožða, kalcijuma,
mangana, magnezijuma i bakra.

Lišæe peršuna najbolje je uzimati u svježem stanju jer jedino tako zadržava sva svoja bitna svojstva. Ne valja ga sušiti niti konzervirati.
Meðutim može se zamrznuti što je daleko bolje za njegovo èuvanje.
Može se i zimi uzgajati bez naroèitih teškoæa što je i najbolje za one koji žele ovu biljku koristiti kao lijek ili zaèin .
Veoma lako ga je uzgajati u sanducima na terasi,u sobama ili podrumima.


U proljeæe i jesen kopa se korijen. Sjeme se sakuplja neposredno prije sazrijevanja a cijela biljka kad je u cvatu.

Peršunov list je izuzetno djelotvoran kao sredstvo koje podstièe izluèivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utièe na cirkulaciju i uopšte srèane smetnje.
Peršun se ubraja u ljekovito bilje koje sprijeèava nadimanje, umiruje grèeve i djeluje protiv vrenja u crijevima.
Veæ male kolièine peršuna mogu izazvati probavne procese, odvojiti vodenom bolešæu izazvane nakupine vode u nogama, osrèju te prsnoj i trbušnoj šupljini. Lagano pospješuje menstruaciju. Ubraja se u biljke koje otvaraju. Ne smije se upotrijebljavati kod upalnih procesa u bubrezima.
Ipak najbolje rezultate daje kod oboljenja jajnika i mokraænih organa kod žena.

___________________________________________________________________

Bravo lafice

Kako se ti osjecas, znam da si pila cajeve,

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...