MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
Likovni Govor Suncem Okupanog Kamena |
|
LIKOVNI GOVOR SUNCEM OKUPANOG KAMENA
*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je prof. dr. Ismet Dizdarevic, a objavljen je u maju 2005. godine.
U izbrazdanoj bjelini kamena Alica Jakirovic, istancanim likovnim darom, otkriva unutrasnje, duboko utkane usplahirene zivotne niti. U zilavom, skrtom rastinju ova zivotna pulsiranja hrle ka nebeskim plavetnilima. Uspinju se prkosno u teznji dostizanja dalekih visina. Svoj smiraj u predahu nalaze u dodiru sa hercegovackim, umilnim suncanim zracima. Slike Alice Jakirovica pokazuju da fluidni dodir rastinja i neobicne svjetline suncevih zraka osnazuje i zivotnost u kamenu uronjenih korijenja rastinja i govorni dah okamenjenih povrsina. Istancanim likovnim senzibilitetom Alica Jakirovic otkriva u bezivotnom kamenu zivotnost, u nepokretnoj stijeni pokret, u raspukloj pukotini zahuktalo strujanje, u nemustom rastinju glasni nagovjestaj siline krsa. Likovno omedjeni prostori ne zatvaraju stvarne prostore, ne ogranicavaju ni njihovu krsevitu bujnost niti draz izrazite svjetline. Razdragani odsjaji sunca, od rane zore do kasnog predvecerja, prelijevaju ove prostore raznolikoscu svjetlosnih bjelina.
Slikar, Alica Jakirovic u znalackom likovnom oblikovanju kamenog svijeta, u nadahnutom rasvjetljavanju tananih finesa koje se naziru u svjetlinama i sjenkama usadjenim u njegovim izlokanim i glatkim plohama i u komponiranju neobicnog sklada izmedju njega i iz njega izniklog rastinja otkriva u ovom, od iskona suncem okupanom kamenu, neobicnost u obicnoj svakodnevnosti, dinamiku u staticnosti, blagost oblina u rubnim ostrinama. U likovnom oblikovanju emocionalnih dozivljaja svijeta kamena, ustvari svom likovnom jeziku, Alica Jakirovic tezi da pokaze koliko svjetlina oplemenjuje i uljepsava kamen. Tragovi bjeline zive u njegovim ostvarenjima i tamo gdje se ne ocekuju: u tamnim pukotinama kamena. Koliko je bjeline utkano vidljivo je u svakoj slici, u svakoj umjetnikovoj likovnoj transformaciji sopstvenih dozivljaja kamenih izbocina i ravnina uronjenih u otrgnutim odsjeccima hercegovackih krsevitih prostora. Umjetnik, ponesen fluidnom energijom kamenih prostora, traga za korijenima odnosa u njihovom prostiranju i, nakon spoznaje njihove datosti, unosi ih, neizmjenjene, u svoje slike.
Izreceni dojmovi o najnovijem likovnom ostvarenju Alice Jakirovica govore mnogo i o umjetnikovim pobudama i o putevima traganja i o nacinima likovnog oblikovanja tajnih kamenih prostora. Ljubitelji likovne umjetnosti ce, u crtezima suncem obasjanog kamena, osjetiti unutrasnju ljepotu koja je u njemu utkana. Osjetit ce, ako ne istovjetan emocionalni dozivljaj ali, vjerovatno, dozivljaj koji je blizak emocionalnom zanosu koji je Alica Jakirovic nosio u sebi u trenutcima likovnog oblikovanja drevnog hercegovackog krsa. Njegovo likovno umijece izrazeno u sposobnosti da uoci i likovno umjesno oblikuje nesvakodnevno u svakodnevnom, sklad u prividnom neskladu, zivotnost u bezivotnom je novi pokazatelj njegove ranije, u krugovima likovnih umjetnika, visoko vrednovane darovitosti. Slike mnogo govore o umjetnikovom originalnom stvaralackom opusu ali i nagovjestavaju i nova ostvarenja. Od Alice Jakirovica to i ocekujemo.
- Novi Sad: Hotel Park, 1983. g.
- Mostar: Roznamedzijina dzamija 1984.; Kaffe Tin, 1986.; Roznamedzijina dzamija, 1988.; Leonardo, 1993.; Kiraethana, 1994.; Ratni studio Radio Mostar, 1994.; Galerija Centra za kulturu Grada Mostara, 2002. godine.
- Kragujevac: Galerija Vuk Karadzic, 1989. g.
- Karlovac: Galerija ZILIK, 1990. g.
- Ohrid: galerija Vokukata Urania, 1990. g.
- Blagaj: Tekija, 1996. g.
- Sarajevo: galerija Gabrijel, 1999. g.
- Bugojno: galerija Kalin, 1998. g.
- Regensburg: galerija Sveti Johan, 2002. g.
- Gorazde: Gradska galerija, 2004. g.
- U periodu 1994.-1995., na turneji po Njemackoj, Svedskoj i Norveskoj, koja je organizovana u humanitarne svrhe, nastupao na petnaest kolektivnih izlozbi u petnaest gradova.
- Prvo tuzlansko Bijenale minijature BiH, Tuzla, 20.10.2001. g.
- Prvo tuzlansko Bijenale minijature BiH, ”Sarajevska zima”, Sarajevo 2002. g.
- Prvo tuzlansko Bijenale minijature BiH, Gradska galerija, Bihac, 2002. g.
- Prvo tuzlansko Bijenale minijature BiH, Mostar, 16.07.2002. g.
- Fojnica, 2002. g.
- Revijalna izlozba ULUBiH-a, Collegium artisticum, Sarajevo, 2002. g.
- Selektivna izlozba Mali format, gradska galerija, Bihac, 2002. g.
- Selektivna izlozba Mali format, Galerija Roman Petrovic, Sarajevo, 2002. g.
- Tradicionalna Bajramska izlozba, Kulturni centar, Mostar-Bijelo Polje, 2003. g.
- Selektivna tradicionalna izlozba Collegium artisticum, Sarajevo, 6.04.2003.
- Anale crteza Grand prix, selektivna izlozba, Mostar, 2003. g.
- Anale crteza, Grand prix, selektivna izlozba,Tuzla, 2003. g.
- Mali format, ”Roman Petrovic”, Sarajevo, 2003. g.
- Mali format, Tuzla, 2003. g.
- Bijenale minijature, Tuzla, 2003. g.
- Bijenale minijature, Sarajevska zima, Sarajevo, 2004. g.
- Bijenale minijature, Bihac, 2004. g.
- Bijenale minijature, Brcko, 2004. g.
- Bijenale minijature, Mostar, 2004. g.
- Collegium artisticum, Revijalna izlozba, Sarajevo, 2004. g.
- Collegium artisticum, tradicionalna godisnja selektivna izlozba, Sarajevo, 2004.
- Stari most, Mostarski ljetni festival, Mostar, 2004.
- Anale crteza Grand prix, Mostar, 2004. g.
- Ucesnici Kolonije, Gorazde, 2004. g.
- Mali format, galerija ”Roman Petrovic”, Sarajevo, 2004. g.
- Revijalna izlozba Collegium artisticum, Sarajevo, 2004. g.
- Collegium artisticum, tradicionalna godisnja selektivna izlozba, Sarajevo, 2005.
___________________________________________________________________ "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"
|
|
11-17-2008 03:37 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Ines Kajic, a objavljen je u decembru 2005. godine.
Gledam sa neskrivenim zanimanjem kako stamenim rukama u 81. godini zivota ostro povlaci crte na platnu kako bi napukli sipak dobio konture koje je umjetnik zamislio.
Obrisi su snazni i dominiraju u odnosu na pozadinu koja je sada jos uvijek irelevantna. Sipak, dok ga posmatramo, udaljeni korak-dva, odise nekom energijom. Meni, simbolicno pokazuje snagu zivota. ”Zasao je u trecu deceniju.” – kazemo nas dvoje kroz smijeh.
To je faza u koju udje covjek kada moze dati najvise od sebe ali ipak, ranjenost je nesto na sto niko nije imun. I zato pukotina…
Njegov sipak je crven ali taman i jak, zivot isijava iz njega a pukotina na njemu u meni stvara varijacije na temu…
Tako gledam na novu sliku Jusufa Niksica koja ”vari” vec pet dana.
Jusuf Niksic, Mostarcima poznatiji kao Jusa, akademski slikar svoj je radni vijek posvetio ovom gradu, njegovoj ”nepresusnoj” svjetlosti, plavetnilu koje razgaljuje dusu, kaldrmi koja zvoni dok hanumice trce kroz avliju, liku majke, kamenu i njegovoj bjelini, pejzazima… Sipku… kao neizbjeznom motivu mostarskih, hercegovackih, umjetnika.
Namjerno izostavljam most, jer znate i Vi… to je poseban uzitak slikati… Most koji ce nas nadzivjeti…
Jusa je persona s kojom, cim sjednete imate utisak da zivite vrijeme koje niste stigli upoznati i na trenutak se prepustate… Jer ima tu svega za cuti… prepricava mi zasto su sve slike Mehe Sefica bijele… Tajna je, otkriva mi Jusa, u poimanju boja. Je li nebo plavo? Neretva zelena?
Dok mu u stankama promatranja zapocetog ulja na platnu, dogorijeva sarajevska “Drina”, koje se ne odrice ni u ovim godinama, razgovaramo o boji.
Konstatujem da preferira zelenu i crvenu, sada jos vise nego inace jer, s godinama nekih se boja odrekao.
Kako smo se u razgovoru dotakli i rijeke podno nasih pogleda pricam umjetniku sada vec anegdotu iz licnog iskustva: … ”Trazim vec danima zelene plocice za potkrovlje u koje trebam useliti u svojoj kuci. Preumorna od cjelodnevnog trazenja … odlucujem da ce za danas biti ovo zadnja radnja u koju cu uci i objasniti koju boju plocice trazim. Zelenu, kao boja Neretve!” – odmah skratim.
A prodavacica, stara Mostarka koja me poznaje, kaze brzo: ”Gospodjice Ines, je l’ prije ili poslije kise…?”
Umjetnik, dok se smije mostarskim liskalucima koji nastaju i kad kupujete plocice, nadovezujuci se na temu, objasnjava kako jos niko nije odredio boju Neretve i dok je svijeta i vijeka bas i nece. ”Priroda poznaje 114 nijansi zelene boje ali nase oci vide samo nekoliko.” - iznosi strucni podatak.
Likovni umjetnik Jusuf Niksic vec 50 godina, slike koje ponekad nastaju u danu a ponekad cekaju da autor dopre do same srzi svoje ideje, stvara u ateljeu, smjestenom u Starom gradu.
U ateljeu koji je na privilegiranoj lokaciji, uz sam Stari most, sa kojeg se pruza jedan od najljepsih pogleda na ovu jedinstvenu gradjevinu posebno je mjesto, a umjetnici to znaju osjetiti, prepoznati, cuti glas inspiracije.
Mostarci to mjesto zovu Galerija slikara.
Vracajuci sjecanja, na najteze dane Mostara, Jusa ciji je stan potpuno izgorio u ratu, sa zahvalom spominje RTV Mostar na cijim su zidovima te ustanove spasene neke od najvrjednijih slika i pokazuje mi sliku Mostara iz 1961. godine dok je sredinom grada prolazio “Ciro”. To je raritet. Jos nisam vidjela da je neko, osim Juse naslikao slican motiv.
Ko bi danas, od mladih ljudi povjerovao da je “Ciro” i stara zeljeznicka pruga prolazila sadasnjim Bulevarom, centrom Mostara. To je prva od slika, istice Jusa, koju je napravio nakon sto se vratio sa studija.
Iza njega su brojne samostalne izlozbe, nagrade, monografija… slike koje nisu ali hoce ugledati svjetlo nekih reprezentativnih dvorana jer mladi likovni umjetnici koji stasaju moraju upoznati na kakvim je to temeljima bosanskohercegovacko slikarstvo imalo najplodonosnije vrijeme.
___________________________________________________________________ "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"
|
|
11-19-2008 05:10 |
|
edo80
mofo beba
Poruka: 8
|
|
Sutra æu skenirati fotografiju Stare stanice i postaviti sliku. Inaèe, otvorena je izložba likovne skupine Èetvrtak, u Kosaèi, do 01.12. pa ko voli nek izvoli. Potruditi æu se da uslikam par radova i postavim za one koji nisu u moguænosti doæi. Postav: Lediæ, Miækoviæ, Nikšiæ, Petriæ, Puljiæ, Antunoviæ, Bakula, Kovaè, Jelèiæ i pok. Kovaèiæ. Za veèeras par aforizama:
Puljiæ
1. Preveli su narod žedan preko vode i dali mu pustinju
2. Otkako su obradili narod zemlja nam je postala zapuštena
3. Pijane umjetnike nazivamo boemima, a obiène smrtnike pijanicama
Kovaè
1. Politièari preporuèuju sirotinji da se depresija neimaštine lijeèi kupovinom
2. Od kolijevke pa do groba najljepša je budalaština
___________________________________________________________________ Ništa me ne pitaj
|
|
11-20-2008 23:25 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
|
11-21-2008 04:58 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
Sutra æu skenirati fotografiju Stare stanice i postaviti sliku. Inaèe, otvorena je izložba likovne skupine Èetvrtak, u Kosaèi, do 01.12. pa ko voli nek izvoli. Potruditi æu se da uslikam par radova i postavim za one koji nisu u moguænosti doæi. Postav: Lediæ, Miækoviæ, Nikšiæ, Petriæ, Puljiæ, Antunoviæ, Bakula, Kovaè, Jelèiæ i pok. Kovaèiæ. Za veèeras par aforizama:
Puljiæ
1. Preveli su narod žedan preko vode i dali mu pustinju
2. Otkako su obradili narod zemlja nam je postala zapuštena
3. Pijane umjetnike nazivamo boemima, a obiène smrtnike pijanicama
Kovaè
1. Politièari preporuèuju sirotinji da se depresija neimaštine lijeèi kupovinom
2. Od kolijevke pa do groba najljepša je budalaština
Edo80, HVALA PUNO za ove znacajne informacije! Bice super ako nam uspijes staviti nekoliko slika sa izlozbe.
Nadam se da ces nam se javljati redovno i ubuduce, kao specijalni dopisnik za ovu temu direktno iz Mostara.
___________________________________________________________________ "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"
|
|
11-21-2008 05:02 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je dr. Sadudin Musabegovic, a objavljen je u aprilu 2005. godine.
Izlozba nastavnika studija Likovne kulture na Nastavnickom fakultetu Univerziteta ”Dzemal Bijedic” u Mostaru visestruko je djelotvorna i znakovita. Prije svega, ona je postavljena u cast prerastanja dvogodisnjeg studija Likovne kulture u cetverogodisnji, cime se, u duhu savremenih nastojanja u podrucju visokog obrazovanja u Evropi, kompletira i zaokruzuje, ne samo razvojna linija ovog studija, nego i Nastavnickog fakulteta u okviru kojeg on djeluje i Univerziteta ”Dzemal Bijedic” u cjelini. Ona je pohvala, zacijelo, tom cinu i gestu.
Potom, ona je i neposredna informacija i prezentacija kreativnih i pedagoskih mogucnosti nastavnika, sada dobrim dijelom angazovanih sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, koji su preuzeli obavezu i odgovornost da ovaj studij ucine dignitetnim i, sto je posebno vazno, doprinesu popunjavanju i kompletiranju vlastite nastavnicke baze, koja ce nastaviti njegovo dalje uspjesno funkcionisanje.
I, najzad, ona je jednako kao i studij uz ciju promociju je i postavljena, u znaku isticanja i skretanja paznje na sve veci znacaj i ulogu, koju je likovna kultura preuzela u nasoj savremenosti, odnosno sve viseg njenog udjela u nasoj svakodnevnoj komunikaciji i komunikativnom djelovanju.
Svaki od ovih aspekata, koji cine polivalentni sadrzaj ove manifestacije, izuzetno je znacajan i zahtijeva da se postavi i kao posebna i samostalna tema. No, imajuci u vidu najsiri kontekst, u koji se smjesta ova izlozba, ja bih se, ipak, zadrzao, i to veoma kratko, samo na jednom, na samom studiju i znacaju koji likovna kultura ima ne samo u obrazovnom procesu, nego i u nasem svijetu zivota uopste, prije svega zato sto su u tome sadrzani i osnovni razlozi prerastanja dvogodisnjeg studija likovne kulture u cetverogodišnji.
Nesumnjivo, nase vrijeme je u znaku povratka slike i sve veceg njenog udjela u komunikaciji i komunikativnom djelovanju. Ne radi se o definitivnom trijumfu vizuelne civilizacije, odnosno o povratku, na stanje prije Gutenberga i pisma gdje je slika bila najvaznije sredstvo komunikacije, na koju su racunali i jos uvijek racunaju zaljubljenici i zanesenjaci u sliku, nazovimo ih zasad tako, nego o znacajnom potiskivanju pisma i sve vecoj participaciji vizuelne informacije i vizuelne komunikacije u nasem svakodnevnom zivotu i prakticnom saobracaju. Jos vise nesluceni razvoj tehno-slike sve do numericke, koja nudi ”vidjenje bez pogleda”, a koje su vise tehnicki, nego zanatski ili umjetnicki proizvodi, otvara proces prerastanja i prevodjenja pojmova u slike, na isti nacin kako je to svojevremeno pismo cinilo pretacuci dvodimenzionalne slike u jednodimenzionalne pojmove. Ovaj trend, koji obiljezava tokove naseg savremenog svijeta zivota, postavlja i nove obaveze i zadatke ne samo u podrucju komunikacije i komunikativnog djelovanja, cije su mogucnosti vec sada nesagledive, nego i u sferi likovnog obrazovanja i vizuelne kulture, cije su granice i mogucnosti znatno prosirene, a na koje se ovaj studij nije mogao oglusiti. A, izlozba nastavnika, ucesnika u nastavno-umjetnickom procesu studija, koja je tim povodom postavljena, samo je tu da znacaj i ozbiljnost ovog cina pozdravi i uvelica.
___________________________________________________________________ "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"
|
|
11-21-2008 05:16 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
|
11-22-2008 21:17 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
|
11-22-2008 21:20 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
|
11-28-2008 08:28 |
|
MosHer
brato
Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme
|
|
|
11-30-2008 21:00 |
|
|
|
|
|