"Mobbing"/psiholosko zlostavljanje

Prvi naucnik koji je poèeo istraživati ovaj fenomen bio je njemaèki psiholog Heinz Leymann. On je zaslužan jer je prvi upotrijebio naziv "mobbing" za odreðena ponašanja na radnom mjestu, odredio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje.

Rijeè "mobbing" Leymann je posudio iz etologije Konrada Lorenza. Naime, Lorenz je tom rijeèi nazvao ponašanje nekih vrsta životinja koje udružujuæi se protiv jednog svog èlana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, dovodeæi ga ponekad i do smrti. Slièno ponašanje ljudi u radnoj sredini Leamann je nazvao mobingom.


Prema Leymannu: "Mobing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku i neetièku komunikaciju koja je usmjerena na sistematièan naèin od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoæan i u nemoguænosti da se obrani i držan u njoj pomoæu stalnih maltretirajuæih aktivnosti. Zbog visoke uèestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja, to maltretiranje dovodi do znaèajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje".
Aktivnosti kojima se radnik zlostavlja mogu se podijeliti na:

1.) Napadi na moguænost adekvatnog komuniciranja
- nadreðeni i/ili kolege ogranièavaju moguænost izražavanja žrtve; žrtva se prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbjegavaju se pogledi, ne primjeæuju se znakovi npr. dizanje ruke itd.)

2.) Napadi na moguænost održavanja socijalnih odnosa
- žrtva se stalno izolira, nitko joj se ne obraæa, svi se ponašaju kao da žrtva ne postoji, žrtva je premještena u ured daleko od kolega, ne poziva se na zajednièke sastanke, neformalna druženja kolega i slièno.

3.) Napadi na osobnu reputaciju
- izmišljanje prièa o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, negativni komentari osobnih karakteristika žrtve itd.

4.) Napadi na kvalitetu profesionalne situacije
- stalne kritike i prigovori, vrijeðanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada, žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. telefon , racunar (sindrom "praznog stola"), zadaju joj se zadaci neprilagoðeni profesionalnoj kvalifikaciji (zadaci su ili prejednostavni ili preteški i zahtijevaju od žrtve sposobnosti koje nema, cilj je natjerati žrtvu da pogriješi), zatrpavanje zadacima i odreðivanje kratkih rokova (sindrom "punog stola"), stalno mijenjanje radnih zadataka.

5.) Napadi na zdravlje
- žrtvu se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njeno zdravlje, ne dopuštaju se godišnji odmori i slobodni dani, prijeti se fizièkim napadima

Po Leymannu svaki radnik tokom svog radnog vijeka ima 25% šanse da bude barem jednom žrtva mobinga.

Mobing je daleko više od povremenih konflikata ili uredskih svaða. Namjera je svjesna (rijetko nesvjesna) u cilju da naškodi radniku i/ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu.

"Mobbing"/psiholosko zlostavljanje od strane grupe prema pojedincu moze da se javi i u skolama medju djecom a moze isto tako da se primjeni i u drugim zivotnim situacijama uopste.

Zanimljiva tema, a još bi zanimljivije bilo da se jave oni koji su doživjeli mobbing.
Još je zanimljivije da je ovakvo ponašanje sve više primijeæeno u predškolskim, a da ne govorim u školskim ustanovama, i to naroèito u USA. Tu nema poslodavaca, ali se mobbing itekako prakticira.

___________________________________________________________________

citat od tvrancic:

Zanimljiva tema, a još bi zanimljivije bilo da se jave oni koji su doživjeli mobbing.
Još je zanimljivije da je ovakvo ponašanje sve više primijeæeno u predškolskim, a da ne govorim u školskim ustanovama, i to naroèito u USA. Tu nema poslodavaca, ali se mobbing itekako prakticira.

to se zove BULLiING, kad su djeca.

Inace, mobbing je zajeban, i treba posiroko i poduboko o njemu

zanimljiva tema

___________________________________________________________________
prest'o sam

Pojava mobbinga se smatra namjernom agresijom i zlostavljanjem na radnom mjestu, s ciljem uništavanja liènosti i radne sposobnosti unaprijed odabrane žrtve.
Mobbing, kao što govori i sam korijen te rijeèi, eng. „to mob“ - znaèi napasti ili nasrnuti, oznaèava psihièki teror nad pojedincem na njegovom radnom mjestu. U novije doba, ova kako je mnogi nazivaju nova bolest civilizacije, se sve više širi svijetom, a manifestira se kroz ignorisanje, omalovažavanje, prostaèko dobacivanje i seksualno uznemiravanje, te može dovesti i do potpune degradacije žrtve, a u nekim sluèajevima i do fizièkog nasilja u radnom okruženju.

Psiholozi tumaèe da sistematskom, èesto grupnom i organizovanom psihološkom muèenju slabijeg èlana skupine pribjegavaju zavidne, frustrirane, nesigurne, neurotièno ambiciozne i društveno nezrele osobe. Ista pojava, poznata kao bullying, zabilježena je i u djece, a simptomi u žrtava, kao i oblici sistematskog zlostavljanja žrtve s ciljem njezina izopæavanja su jednaki. Mobbing poèinje sofisticiranim metodama zlostavljanja poput dobacivanja i ogovaranja, a s vremenom poprima sve teže oblike, pa žrtva postepeno tone u depresiju i napušta radno mjesto. U nezdravim sredinama, pokretaè mobbinga, tog smišljenog psihološkog muèenja, može èak biti i nagraðen napredovanjem i veæim ugledom u svom radnom okruženju. Uspjeh takvih osoba izaziva strah kod svih ostalih potencijalnih žrtava, pa mu se one, svjesno ili ne, priklanjaju, ne želeæi završiti kao slabije kolege. Pojava mobbinga privukla je pažnju i prouèava se tek posljednjih desetak godina, te se smatra namjernom agresijom i zlostavljanjem na radnom mjestu, s ciljem uništavanja liènosti i radne sposobnosti unaprijed odabrane žrtve. U ulozi organizatora muèenja, nerijetko je nadreðena osoba, koja zbog svog položaja lako nalazi žrtvu.

Rezultat istraživanja
Istraživanje provedeno u Njemaèkoj, pokazalo je, meðutim, da su u skoro 50 posto ispitanih sluèajeva, mobberi bile kolege koje su se nalazile na istom ili sliènom položaju kao žrtva, a na mobbing su se najèešæe odluèivali zbog straha od gubitka radnog mjesta. Kao ostali motivi zašto se neko odluèuje na proganjanje slabijeg kolege navedena su: želja za napredovanjem u poslu, odbaèenost od porodice koja se nadomješta iživljavanjem nad slabijim saradnicima ili strah da æe zbog posustajanja na poslu i oni postati žrtva mobbinga.

Pet kategorija mobbinga
Istraživanja provedena u skandinavskim zemljama pokazala su da postoji 45 tipiènih naèina kojima mobberi muèe svoje radne kolege, a koja se mogu svrstati u pet kategorija. U prvu grupu spada sistematsko onemoguæavanje izražavanja i neprestano kritiziranje žrtve, zatim slijedi narušavanje socijalnih odnosa, koje se manifestira na taj naèin da se žrtva ne primjeæuje. U treæu kategoriju spada mijenjanje socijalne percepcije na naèin da mobber žrtvu ogovara i vrijeða pred ostalim kolegama, pod èetiri je negiranje kvaliteta posla, kroz koji se žrtvi neprestano daju novi radni zadaci, koji su iznad ili ispod njezinih sposobnosti, te slijedi peta grupa, koja podrazumijeva narušavanje zdravlja žrtve, prijetnjom ili seksualnim zlostavljanjem.

Posljedice mobbinga
Posljedice takvog iživljavanja odražavaju se na žrtve podjednako kako na duhovnom, tako i na društvenom i fizièkom podruèju. Žrtvi opada koncentracija u radu i mišljenju, slabi joj volja za životom, potiskuje potrebu za druženjem, zahvata je kompleks manje vrijednosti, te poèinje patiti od manjka samopouzdanja. Posljedice mobbinga osjeæaju se tokom cijelog života, i ako osoba ne živi u atmosferi pozitivnih meðuljudskih odnosa, teško da æe se ikada moæi osloboditi tog civilizacijskog virusa. Meðutim, iako ova tvz. bolest uzima sve veæi danak, o mobbingu se unatoè svemu vrlo malo zna, jer žrtve o tome najèešæe šute. Razlog tome je osjeæaj bespomoænosti, a vremenom ih poène muèiti i tjeskoban osjeæaj krivnje. Takoðer, jedan od razloga što se o ovome problemu malo govori je i taj, što s obzirom na to da se mobbing razvija sporo i pritajeno, žrtva èesto i nije svjesna da joj se ovaj vid zlostavljanja i dešava. U tim sluèajevima, odluèujuæu ulogu ima nadreðena osoba, koja bi trebala razlikovati neosnovane sumnje od opravdanih optužbi. Nažalost, s obzirom na to da je ovaj fenomen nedovoljno istražen, i lijeènici i žrtve mobbinga razloge za njegove posljedice, koje se manifestiraju u vidu psihièkih i fizièkih poremeæaja, još uvijek najèešæe pripisuju stresu na radnome mjestu.

Bully-ing kad su djeca u pitanju je rasprostranjen svuda. Kod nas je bio u obliku istresanja dzepova vozarima, uzimanjem para za sendvice i mnogih drugih interesantnih oblika, koji su nama sada jako smjesni i lijepa su sjecanja na skolske dane, a na "zrtvama" smo ostavili tragove zlocina.

Uvijek ce se naci neko ko ce da ispoljava svoju moc maltretiranjem nekog drugog. Kako u skolama tako i na radnim mjestima.

Nisam bila zrtva niti svjedok maltretiranja radnog kolege i nikada ne bih bila, niti bi se pravila mahnita. Radim sa 120 veoma profesionalnih ljudi u Americkoj skoli i bez obzira da li ti se neko svidja na licnom ili profesionalnom stepenu ponasanje je uvijek na visokom nivou kulture ponasanja.

Licno smatram da ljudi koji postanu zrtve mobbinga su najcesce ljudi sa osjecajem nize vrijednosti, stidni, sutljivi i timidni. A oni koji cine mobbing nanjuse takve na kilometar, bash kao i bullying kod djece. Nece ni bully svako dijete zajebavat vec ono na kojem osjeti da moze.

___________________________________________________________________

citat od makso:


citat od tvrancic:

Zanimljiva tema, a još bi zanimljivije bilo da se jave oni koji su doživjeli mobbing.
Još je zanimljivije da je ovakvo ponašanje sve više primijeæeno u predškolskim, a da ne govorim u školskim ustanovama, i to naroèito u USA. Tu nema poslodavaca, ali se mobbing itekako prakticira.


to se zove BULLiING, kad su djeca.

Inace, mobbing je zajeban, i treba posiroko i poduboko o njemu

zanimljiva tema

U pravu si - promaklo mi

___________________________________________________________________

hm....znamiljivo....nisam nikad bila zrtva mobinga mada je bilo pokusaja od strane recimo direktorove pomocnice (bivse pomocnice) koja se ponasala prema svima kao da je ona direktorica pa bi ga znala sarkasticno imitirati, sto se meni cinilo neprigladnim ili znala je zahtjevati da kad joj se obracas moras izreci jednu recenicu po tacno odredjenom redosljedu rijeci....ja to nisam dozvoljavala dok je moju kolegicu mobingovala predamnom pa sam ja graknula...anw...nije se dugo zadrzala kod nas (Hvala Bogu)....kompletan kolektiv je bio pod stresom...

ja sam drska po prirodi tako da mene ne moze niko mobingovat ....mozda ja mobingujem svoje kolege....pitat cu ih pa cu vam javit

___________________________________________________________________

citat od refleksija:

hm....znamiljivo....nisam nikad bila zrtva mobinga mada je bilo pokusaja od strane recimo direktorove pomocnice (bivse pomocnice) koja se ponasala prema svima kao da je ona direktorica pa bi ga znala sarkasticno imitirati, sto se meni cinilo neprigladnim ili znala je zahtjevati da kad joj se obracas moras izreci jednu recenicu po tacno odredjenom redosljedu rijeci....ja to nisam dozvoljavala dok je moju kolegicu mobingovala predamnom pa sam ja graknula...anw...nije se dugo zadrzala kod nas (Hvala Bogu)....kompletan kolektiv je bio pod stresom...

ja sam drska po prirodi tako da mene ne moze niko mobingovat ....mozda ja mobingujem svoje kolege....pitat cu ih pa cu vam javit

Samo oštro i na prvu

___________________________________________________________________

meni se desio pokušaj mobinga, ali samo pokušaj ...
moj bivši šef je samo donekle znao da mogu biti
nezgodna, slièno kao refleksija, ali nije znao koliko
mogu biti nezgodna. pošto sam vrlo brzo skontala
da pokušava da me mobinguje, reagirala sam i on
se povukao, ali je uspio kod kolegice. ali, ne do kraja,
jer sam reagirala. meðutim, kolegica mu je, na neki
naèin, i dozvoljavala da je mobinguje. ova moja kolegica je
tiha osoba, pomalo i stidljiva, a takve - što Maggi napisa,
oni što èine mobing nanjuše na kilometar.
hvala Bogu, taj tip je sada BIVŠI šef. i nema šanse da
se vrati na to mjesto.
zaista ne treba nikom dozvoliti da te gazi, ponižava i sl.
tvrancicu, s nekim ljudima i ne možeš drugaèije nego
oštro i na prvu. jer neki tek kad vrisneš povuku se i
prestaju s maltretiranjem, kakvo god ono bilo.
oštro i sa pokriæem, naravno

___________________________________________________________________
= Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kada smo drugaèije budni? =

citat od kaokakao:

meni se desio pokušaj mobinga, ali samo pokušaj ...
moj bivši šef je samo donekle znao da mogu biti
nezgodna, slièno kao refleksija, ali nije znao koliko
mogu biti nezgodna. pošto sam vrlo brzo skontala
da pokušava da me mobinguje, reagirala sam i on
se povukao, ali je uspio kod kolegice. ali, ne do kraja,
jer sam reagirala. meðutim, kolegica mu je, na neki
naèin, i dozvoljavala da je mobinguje. ova moja kolegica je
tiha osoba, pomalo i stidljiva, a takve - što Maggi napisa,
oni što èine mobing nanjuše na kilometar.
hvala Bogu, taj tip je sada BIVŠI šef. i nema šanse da
se vrati na to mjesto.
zaista ne treba nikom dozvoliti da te gazi, ponižava i sl.
tvrancicu, s nekim ljudima i ne možeš drugaèije nego
oštro i na prvu. jer neki tek kad vrisneš povuku se i
prestaju s maltretiranjem, kakvo god ono bilo.
oštro i sa pokriæem, naravno

___________________________________________________________________

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane tvrancic dana 10-22-2009 u 16:16.

Kod "bullying" se radi o konstantnom ponavljanju negativnog ponasanja jedne osobe prema drugoj osobi ili grupi ljudi.

Kod "mobbing" se radi o konstantnom negativnom ponasanju grupe ljudi prema jednoj osobi .

Kada pricamo o "bullying" isto tako pored psiholoskog maltretiranja u vecini slucajeva ide fizicko nasilje i veze se cesto za skolsku populaciju.

Izraz "mobbing" se vecinom upotrebljava za negativna ponasanja vezana za radna mjesta i odrasle i veoma je rjetko praceno fizickim nasiljem. Veoma ga je tesko dokazati pa ako zrtve i ukazuju na to ponasanje moberi to veoma cesto koriste kao jos jednu dodatnu stvar za nastavljanje negativnog ponasanja.

Ovo je samo jedan nacin kako se ovi termini mogu upotrebljavati.

Ko su moberi?
Najèešæe su moberi osobe s poremeæajem liènosti.

To su manje sposobne, ali moæne osobe bez kapaciteta za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. A njima se lako pridružuju slabi drugi u strahu da ne postanu žrtve, identificiraju se s agresorom, odnosno staju na njegovu stranu. mobingom prikrivaju nemoæ u nekoj drugoj sferi svojeg života (najèešæe privatnog, tj. u braku ili obitelji), formirajuæi oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moæ i važnost na raèun žrtve. Èesto se zlostavljaèi zapravo osjeæaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija).Na taj naèin osiguravaju za sebe dominantniju poziciju ili mièu onoga koji im stoji na putu uspjeha. Nerijetko to èine iz osobnog straha da neæe biti cijenjeni ili da æe sami postati neèijom žrtvom. Neki zlostavljaèi to rade svjesno, s namjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu. To èine kada se, npr., osjeæaju ugroženo (npr. zbog karijere). Ili u situacijama kada postoji npr. višak radne snage, pa uprava poduzme naèine kako bi se riješila radnika (npr. odredi im radna mjesta daleko od doma, a ne plaæa putne troškove).. No èesto mobing-ponašanje zapoèinje nesvjesno (npr. grube ili vulgarne šale koje vrijeðaju žrtvu), jer NE ZNAJU DRUKÈIJE ponašanje. U teškim vremenima nekih organizacija " žrtveno janje " izabire se zbog unutrašnjih problema i napetosti, pa na njemu svi sami sebi dokazuju da su snažniji i sposobniji.

citat od MoJaVi:

Ko su moberi?
Najèešæe su moberi osobe s poremeæajem liènosti.

To su manje sposobne, ali moæne osobe bez kapaciteta za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. A njima se lako pridružuju slabi drugi u strahu da ne postanu žrtve, identificiraju se s agresorom, odnosno staju na njegovu stranu. mobingom prikrivaju nemoæ u nekoj drugoj sferi svojeg života (najèešæe privatnog, tj. u braku ili obitelji), formirajuæi oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moæ i važnost na raèun žrtve. Èesto se zlostavljaèi zapravo osjeæaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija).Na taj naèin osiguravaju za sebe dominantniju poziciju ili mièu onoga koji im stoji na putu uspjeha. Nerijetko to èine iz osobnog straha da neæe biti cijenjeni ili da æe sami postati neèijom žrtvom. Neki zlostavljaèi to rade svjesno, s namjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu. To èine kada se, npr., osjeæaju ugroženo (npr. zbog karijere). Ili u situacijama kada postoji npr. višak radne snage, pa uprava poduzme naèine kako bi se riješila radnika (npr. odredi im radna mjesta daleko od doma, a ne plaæa putne troškove).. No èesto mobing-ponašanje zapoèinje nesvjesno (npr. grube ili vulgarne šale koje vrijeðaju žrtvu), jer NE ZNAJU DRUKÈIJE ponašanje. U teškim vremenima nekih organizacija " žrtveno janje " izabire se zbog unutrašnjih problema i napetosti, pa na njemu svi sami sebi dokazuju da su snažniji i sposobniji.

___________________________________________________________________

citat od tvrancic:


citat od MoJaVi:

Ko su moberi?
Najèešæe su moberi osobe s poremeæajem liènosti.

To su manje sposobne, ali moæne osobe bez kapaciteta za ljubav, radost, igru, kreativnost, davanje i dijeljenje. A njima se lako pridružuju slabi drugi u strahu da ne postanu žrtve, identificiraju se s agresorom, odnosno staju na njegovu stranu. mobingom prikrivaju nemoæ u nekoj drugoj sferi svojeg života (najèešæe privatnog, tj. u braku ili obitelji), formirajuæi oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moæ i važnost na raèun žrtve. Èesto se zlostavljaèi zapravo osjeæaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija).Na taj naèin osiguravaju za sebe dominantniju poziciju ili mièu onoga koji im stoji na putu uspjeha. Nerijetko to èine iz osobnog straha da neæe biti cijenjeni ili da æe sami postati neèijom žrtvom. Neki zlostavljaèi to rade svjesno, s namjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu. To èine kada se, npr., osjeæaju ugroženo (npr. zbog karijere). Ili u situacijama kada postoji npr. višak radne snage, pa uprava poduzme naèine kako bi se riješila radnika (npr. odredi im radna mjesta daleko od doma, a ne plaæa putne troškove).. No èesto mobing-ponašanje zapoèinje nesvjesno (npr. grube ili vulgarne šale koje vrijeðaju žrtvu), jer NE ZNAJU DRUKÈIJE ponašanje. U teškim vremenima nekih organizacija " žrtveno janje " izabire se zbog unutrašnjih problema i napetosti, pa na njemu svi sami sebi dokazuju da su snažniji i sposobniji.

Upravo sam htio reæi da ne samo da onaj koji trpi mobbing ima kompleks niže vrijednost, nego i onaj koji mobbing-ira ima neki kompleks, neki poremeæaj.

Sadizam/Mazohizam

ne mogu iz ove koze shvatiti ni jedno ni drugo niti bih ikad ikoga kao Shef maltretirao ne daj boze a kad bi me neki shef pokusao zajebavati bas bi se lijepo proveo

ona narodna "100 ljudi 100 cudi" je vise nego na mjestu

___________________________________________________________________

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane metallica dana 10-22-2009 u 20:37.

Evo jednog interesantnog clanka, dosta je stvari vec receno na ovome postu.

Inflected Form(s): mobbed; mob·bing
1 : to crowd about and attack or annoy <mobbed by autograph hunters> <a crow mobbed by songbirds>
2 : to crowd into or around <customers mob the stores on sale days>

ili i kod nas veæ ušao nepreveden u leksiku ali ne i u zakon – mobing, nastaje kada grupa iz raznih razloga, nastoji da ponizi, razvali ili psihièki dezintegriše jedniku, koja veoma brzo, našavši se u nevoljnoj izolaciji poèinje da trpi i odreðene psihièke, profesionalne, emotivne i ine probleme.

Šta je mobing?

Mobing je teoretski i praktièno emocionalni teror grupe nad jedinkom. Ovakav vid nasilja najèešæe se sreæe u profesionalnom okruženju i svakoj drugoj situaciji u kojoj postoji oseæaj pripadnosti grupi – èopornost – politièkoj, interesnoj, kastinskoj, široj socijalnoj, i po pravilu se reperkutuje na sve aspekte ovako ugrožene jedinke.

U situacijama kada je osoba žrtva mobinga, ona tada gubi svaki javni integirtet i liènu stabilnost i postaje objekat silovanja gomile koja potom silovanje obavlja i ne razmišljajuæi o poreklu jasno oseæajuæeg animoziteta prema svojoj žrtvi, izražavajuæi svoju animozitetnu i pokretljivu aktivnost prema svakom obliku socijalnog ispoljavanja svoje žrtve.

Kako nastaje

Da bi bilo mobinga, mora biti grupe i oseæaja pripadnosti grupi. Mobing se retko dešava u brojno malim socijalnim grupacijama, a èine ga pripadnici svih veæih grupa bez obzira na obrazovni, profesionalno-struèni ili bilo koji drugi profil.

Mobing zapoèinje jedan pripadnik grupe, po pravilu onaj koji ima najviše prethodno potvrðenog integriteta – u okviru zamišljene ili potrebne grupe koja postoji ili je u formiranju – koji æe mu garantovati zavodljivost poèetne ideje a u situaciji u kojoj se taj pripadnik grupe oseæa iz nekog svog liènog razloga ugrožen od strane svoje buduæe žrtve. Tako nièim objektivno definisana žrtva – ugrožena jedinka – postaje dželat svojoj izabranoj i kasnije javno ili tajno giljotiniranoj žrtvi.

Faktor vreme

Mobing je neophodno održavati u životu u pravilnim vremenskim intervalima, da bi on imao željenog razornog efekta na žrtvu: ili se pojavljuje veoma frekventno (više izvora kroz sve raspoložive posrednike u kratkom vremenu) prihvata, ponavlja i koristi jednu te istu konstrukciju koja doprinosi sve gorem statusu žrtve ili u dužem vremenskom periodu (konstantno podgrevanje jedne te iste ideje) onoliko dugom koliko je potrebno da žrtva više ne pokazuje nikakve znake volje za opstankom.

Za mobing je takoðe dovoljna i potrebna samo jedna jedinka koja æe istrajati u razaranju svoje žrtve, èak i onda kada grupa posustane ili se zabavi drugim stvarima. Ona æe tada, takoðe u pravilnim vremenskim intervarilma a svakako u pravilnosti odreðenoj potrebitoj situaciji, nastaviti svoju produkciju terora nad žrtvom. Èak i ako samo jedan dželat nastavi svoju aktivnost, opresija nad žrtvom nastavlja da deluje, pa i tada kada to grupi više nije atraktivno.

Žrtve

Ako biste pomislili da žrtva mobinga mora biti neki jadnièak koji trpi gnev gomile, ljuto se varate: žrtve mobinga su po pravilu veoma snažne, intelignetne, visoko obrazovane i neobièno privlaène osobe koje svojim osobinama prete da ugroze grupu, odnosno, manje vredne pretendente na voðe grupe.

Paradoksalno, ali žrtva mobinga je po svemu kvalitetniji genetski materijal od svojih dželata, i to je ono što je èini prvo potencijalnom a onda i stvarnom žrtvom terora.

eh...evo mene...imala ja sastanak s kolegama i pitala ih ....kazu da sam ok...da ih ne mobingujem ...mada ih cesto znam kritikovat...eh sta ces...ali kad si odgovorna osoba pravo se tesko postaviti na ovaj ili onaj nacin....recimo imamo fin odnos sa svima....i kad recimo kritikujem nekog kolegu s kojim sam dobra pa makar bio to i moj najbolji prijatelj koji igrom slucaja radi samnom onda bude skakljivih situacija jer ja jasno razlucim posao i privatno ali oni to nekako drugacije posmatraju...
sto se tice najslabijih karika u svakoj, ama bas svakoj firmi ih ima....i svi mi kad vidimo da je neko slabija karika znamo se ponasati drugacije prema toj osobi....namjerno ili nenamjerno....samo je druga stvar da li to neko radi svjesno ili ne svjenso da li to iskoristava ili ne...

___________________________________________________________________

U mene u firmi smo imali problem sa sefom jednog odjela koji je bio godinama zrtva mobinga od strane devet ljudi koje je nadgledao. Sve je pocelo kada je bio izabran za sefa. Prije nego je postavljen na tu funkciju radio je godinama i sve je bilo u redu i svi su bili zadovoljni sa njegovim radom i odnosom prema kolegama. Kada je bio postavljen na poziciju biralo se izmedju njega i radne kolegice iz istog sektora. On je bio izabran bazirano na kriterijima iz pravilnika po kojima je bio kandidat koji je ispunjavao sve trazene uslove. Postepeno je dolazilo do sve vecih konflikata izmedju njega i te radne kolegice. Postepeno su bili uvuceni i ostali radnici tako da je situacija postajala sve gora i gora. Sada je taj sef na bolovanju, radnici koji su odlucili da ostanu raditi za firmu su razmjesteni u posljednu godinu dana po ostalim sektorima firme a kompletno novi tim zaposlen u tome odjelu.
Ja sebe i dan danas pitam pitanje da se reagovalo na vrijeme sa vrha da li bi do ovih stvari uopste doslo? Kako je mene ovo pogodilo je da sam dio tima koji je odgovoran za medju ljudske odnose zaposlenih u firmi i koji je mogao sprijeciti ovu situaciju da se na neke stvari reagovalo pravovremeno.

Ova prièica je dokaz da su ti uzaludne sve kvalifikacije ovoga svijeta, ako nisi èovjek.

___________________________________________________________________

Sto rece Maggie ne bih se mogla praviti mahnita ako bi vidjela da je neko zrtva mobinga. To je veoma bitno za mene kao osobu .... ne bih mogla gledati a da ne reagujem bez obzira kako bi to uticalo na moju poziciju na poslu. Ne podnosim nepravdu i maltretiranje ljudi ali kada govorimo o mobingu imamo zaista specifican problem.

Problem koji je izrazen kod identifikovanja mobinga je sto se stvari rade sto bi ono reklii "u rukavicama"i dosta slucajeva nisu primjetne okolini. Cak sta vise nakon zalbi zrtva (ne volim ovaj izraz ali ne mogu da nadjem bolji) u mnogo slucajeva ima i dodatni problem jer ispada kao neko ko se uvijek zali i niko je poslije nekog vremena ne uzima za ozbiljno. Tako da nakon nekog vremena prestaje da izlaze probleme ostalima i povlaci se sa izgubljenom nadom da ce se nesto promjeniti.

U ovome slucaju u mojoj firmi zrtva je bila sef ostalima i morao je svakodnevno biti u kontaktu sa moberima sto ga je dovodilo u veoma tesku situaciju. On je imao obavezu konrolisanja uspjesnog rada sektora i imao je odgovornost prema svojim sefovima. Tako da je ta zelja da uradi posao na najbolji nacin sa jedne strane i mobing od kolega sa druge strane na kraju rezultirao sa veoma poremecenim zdravstvenim stanjem. Evaluacija rada je isto tako pokazala lose rezultate. Problem je postao vidljiv dosta poslije njegovog stvarnog pocetka.

Mobbing je specifièan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina sustavno, gotovo svakodnevno i kroz više mjeseci psihièki zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, èasti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do odlaska s radnog mjesta.

Mobbing je problem suvremenog društva. U vrtlogu samoodržanja pojedinac ne samo da pristaje trpjeti maltretiranje na poslu kako bi opstao, nego i sam proizvodi takav oblik stresa kako bi osigurao osobne probitke.

Sindrom mobbinga upozorava na veliko društveno-psihološko znaèenje radnog mjesta s moguæim negativnim utjecajima na psihièko, zdravstveno, socijalno i ekonomsko stanje pojedinca.

Da je problem mobbinga sve rašireniji i u Hrvatskoj dokazuje èinjenica da se od poèetka djelovanja Udruge za žrtve mobbinga (srpanj 2004) do sada za pomoæ obratilo oko tri tisuæe osoba.

Veæina zemalja EU-a ima zakone koji se bave ovim problemom, a neke imaju èak i poseban zakon protiv mobbinga. Tako se u Francuskoj, prema važeæem zakonu protiv mobbinga, zlostavljaè može kazniti od godinu dana zatvora do novèane kazne od 15.250 eura!

Švedska, Norveška, Njemaèka, Švicarska, Francuska i Italija bi mogle poslužiti kao primjer dobre organiziranosti i umreženosti državnih institucija i nevladinih udruga u suzbijanju mobbinga. U Njemaèkoj postoji tzv. Anti-Mobbing-Network (mreža organizacija koje rade na prevenciji mobbinga), SOS linije za pomoæ žrtvama mobbinga koje nerijetko zabilježe i do 2.000 poziva na dan, a otvaraju se i klinike za lijeèenje žrtava mobbinga.

Kod nas predstoji usklaðivanje Zakona o zaštiti na radu sa smjernicama EU-a te inzistiranje na veæem senzibilitetu za probleme djelovanja stresa na radnome mjestu. Naime, u hrvatskom zakonodavstvu problem mobbinga nije posebno definiran u radnom pravu, osim dijelom u èlanku 2. i 4. Zakona o radu, koji se odnosi na diskriminaciju, te èlanku 30. istog zakona koji se odnosi na zaštitu dostojanstvo radnika, odnosno zabranjuje psihièko zlostavljanje.
U našoj zemlji svaki poslodavac ima povjerenike za zaštitu na radu i prema pozitivnim zakonskim propisima Zakona o radu mora se osigurati dostupnost struènih osoba koje æe se baviti prijavljenim zlostavljanjem.

Kako prepoznati mobbing?

Postoji oko 45 razlièitih aktivnosti koje se prepoznaju u procesu mobbinga. Na primjer, u radnoj okolini izabrana žrtva mobbinga ne može doæi do rijeèi, stalno je prekidaju u govoru ili ignoriraju kao da ne postoji. Razgovor se naglo prekida u trenutku kada ona ulazi u prostoriju. Žrtvu se iskljuèuje iz društvenog života na poslu. Pojaèana je kontrola njezine prisutnosti na poslu više ili manje nego što je to uobièajeno u dotiènom okruženju.

Žrtvu se nadalje premješta u ured udaljen od radnih prostora ostalih kolega. Dobiva samo besmislene radne obveze koje su ispod njezine profesionalne kvalifikacijske razine, zadatke koje ne može riješiti ili stalno dobiva nova i nova zaduženja. Uskraæuju joj se važne informacije. Žrtvu se stalno izlaže kritici, optužuje se za propuste koji se nisu dogodili, za ono što je napasnik kriomice namjerno uèinio.

Neutemeljeno se obezvreðuju rezultati njezina rada. Stalno su prisutna ismijavanja. Koriste se sva moguæa sredstva omalovažavanja do glasnog izderavanja i kritike, prijetnji, pismeno i telefonski. Ponekad se dogaðaju i seksualna i fizièka zlostavljanja. Cilj je psihološki potpuno poniziti i uništiti žrtvu.

Uèestalost mobbinga

U SAD je oko 16,8 posto radnika žrtvom mobbinga, dok je taj postotak u Europi nešto niži i iznosi 11 posto. Prema dosadašnjim istraživanjima, u hrvatskim tvrtkama neki oblik mobbinga doživljava od 15 do 53 posto zaposlenih, a jedna od 30 zaposlenih osoba u našem radnom okružju, bilo muških bilo ženskih, ozbiljan je zlostavljaè (mobber).

Istraživanja u 15 zemalja EU-a pokazuju da je odsutnost iz zdravstvenih razloga znaèajno èešæi meðu žrtvama mobbinga (34 posto) nego meðu zaposlenicima opæenito (23 posto). U Njemaèkoj su izraèunali da jedan sluèaj mobbinga kroz godinu dana može izazvati štetu izmeðu 15.000 i 50.000 eura.

Tko su žrtve, a tko zlostavljaèi

Mobbing se odvija izmeðu nadreðenih i podreðenih, a vrlo èesto i meðu suradnicima iste razine. Žrtve mobinga nalaze se u zlostavljaèevoj blizini. Meðu žrtvama mobbinga nema znaèajne razlike u struènoj spremi, premda je takvih najmanje meðu onima s visokom naobrazbom.

Za zlostavljaèe je mobbing vrsta ispušnog ventila kojim prikrivaju nemoæ u jednoj sferi svog života stvarajuæi oko sebe skupinu u kojoj dokazuju svoju moæ i važnost na raèun žrtve. No, ne zanemarimo da su u nekim tvrtkama voditelji instruirani da se tako ponašaju kako bi se riješili viška radnika jer oèekuju da æe zlostavljani otiæi!

Istraživanja su pokazala da su karakteristiène žrtve mobbinga:

• poštenjaci - osobe koje su uoèile i prijavile nepravilnosti u radu,
• mlade, tek zaposlene osobe,
• osobe koje traže više samostalnosti u radu ili bolje uvjete rada,
• osobe koje nakon godina besprijekornog rada traže priznavanje radnog položaja i poveæanje plaæe,
• osobe èija karijera je u usponu i ovisi o dobroj volji nadreðene osobe (zlostavljaèa),
• vrlo kreativne osobe,
• ekscentriène osobe,
• višak radne snage,
• starije osobe pred mirovinom,
• tjelesni invalidi,
• bolesne osobe,
• pripadnici manjinskih skupina (religija, etnièko porijeklo, spol, seksualna orijentacija).

Uzroci i posljedice mobbinga

Uzroci mobbinga u organizacijama najèešæe su: nekompetentnost uprave (konflikti u organizaciji), loše rukovoðenje tj. šefovanje umjesto voðenja, politika i poslovanje ustanove nisu transparentni, loša organizacija posla, neetièna kadrovska politika.

Dugotrajna izloženost mobbingu dovodi do zdravstvenih smetnji, a glavni simptomi su:

1. Promjene na socijalno-emocionalnoj razini - depresija, anksioznost, krize
plaèa, stalno razmišljanje o problemu, burn-out sindrom (progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada), socijalna izolacija, nedostatak interesa za druge ljude ili za èlanove obitelji, emocionalna otupjelost, osjeæaj gubitka životnog smisla, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija, poremeæaj prilagodbe i td..
2. Promjene na tjelesno-zdravstvenoj razini - glavobolje, kronièni umor, poremeæaji spavanja, osjeæaj gubitka ravnoteže s vrtoglavicom, poremeæaji u probavnom sustavu, razlièiti bolni sindromi, osjeæaj pritiska u prsima, nedostatak zraka, srèane poteškoæe, kožne promjene, smanjen imunitet, smanjenje kinestetièke osjetljivosti.
3. Promjene u ponašanju - pretjerana osjetljivost na vanjske stimulanse, agresivnost, pasivizacija, nekritièno rizièno ponašanje, gubitak koncentracije i zaboravnost, poremeæaj u prehrani, uèestalo korištenje alkohola, cigareta, lijekova, seksualni poremeæaji.

'Nezdravo' radno mjesto i radna okolina i za tvrtku su ubojiti - u porastu su bolovanja, izmjene radnika, poveæan je stres na radnom mjestu, veæi troškovi radi edukacije novih radnika, poveæan riziku od nastanka ozljeda na radu te incidenata, smanjena je produktivnost i motivacija za rad, smanjen ugled poduzeæa i kvaliteti pružanja usluga kupcima...

Kako se sami braniti od mobbinga

Ako imate osjeæaj da ste žrtva mobbinga, diskriminacije ili da se na vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja, suoèite se sa svojim strahovima, ali i sa svojim moguænostima te pokušajte uèiniti sljedeæe:

• ODLUÈNO izrecite svoje neslaganje s takvom vrstom ponašanja te zatražite da se s njim smjesta prestane. To možete uèiniti u prisutnosti druge osobe ili predstavnika sindikata.
• VODITE DNEVNIK o ponašanju svojih mobbera s toènim èinjenicama i vašim osjeæajima; bilježite datum, vrijeme i dogaðaj sa što je moguæe više detalja (imena svjedoka, ishod dogaðaja i sl.).
Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident, veæ i broj, uèestalost i naroèito namjera zlostavljanja.
• ÈUVAJTE kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja vas maltretira.
• IZVJESTITE o zlostavljanju nadreðenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeæu (obaveza postojanja za poduzeæa/ustanove s 50 i više zaposlenih). Ako je potrebno, obratite se i generalnom direktoru.
• IZVAN TVRTKE: Obavijestite svog lijeènika opæe/obiteljske medicine, potražite pomoæ i savjet obrazovanih savjetnika i struènjaka, nadreðenih institucija (u Hrvatskoj od srpnja 2004. djeluje Udruga za pomoæ i edukaciju žrtava mobbinga,

http://www.mobbing.hr/