[size=10pt]Tito's Epochal Funeral
A moving event, and then the question: Who, or what, could replace him
Roosevelt, Stalin, Churchill, De Gaulle and now, in his own time, Tito. For Europeans, if not the entire globe, the final link with the old and reassuring postwar era has gone. The burly Yugoslav Communist was, indeed, the last of the giants, forged in the fire of World War II, who went on to share in the creation of a new world order. It was fitting, at a time when that order seemed threatened as never before, that President Josip Broz Tito's funeral last week was the most poignant that Europe had experienced in a decade, the most stirring, in fact, since the Memorial Mass for Charles de Gaulle in Notre Dame Cathedral in 1970. In attendance was a vast assemblage of statesmen and royalty. Official mourners came from 123 countries: four Kings, 32 Presidents and other heads of state, 22 Prime Ministers, more than 100 representatives or secretaries of Communist and workers parties. Cabinet officials were so numerous they went virtually unnoticed. Tanjug, the official Yugoslav news agency, summed it up simply: The summit of mankind.

Conspicuously absent from this summit was Jimmy Carter.* In a decision that appalled several Western allies and annoyed many Yugoslavs, the President stayed home and instead sent a delegation headed by Vice President Walter Mondale. The official mourning party of 25 included Treasury Secretary G. William Miller and the President's mother Lillian, as well as some low-level politicians from Mondale's home state of Minnesota. I don't~think we have anything to apologize for, said a ranking U.S. diplomat defensively, adding that Mondale is a major figure. Yet there were probably many who agreed with the sharp judgment of the London Times that by sending a surrogate, Carter showed himself blind to the importance of Yugoslavia, to the mood of the Yugoslav people, to the interests of the United States and, once again, to the sound views of his own Department of State.

The outpouring of grief and respect in Belgrade was more than a tribute to the unique role that Tito had created for his small nation. He had endured as a powerful symbol. He had withstood both the Nazis and the Soviets. He had positioned his people proudly between the contending modern superpowers. He had challenged the enormous pressures of cold war tensions and, disdaining the blandishments of rival power blocs, sought a balancing force in the nonaligned movement. As Yugoslavia's new party leader Stevan Doronjski said at the funeral, Tito was 'a symbol, not only for us but also for the rest of the world.

The symbolism was almost palpable as hundreds of thousands of Yugoslavs lined the streets and hillsides of the capital for a glimpse of the long cortege bearing the man who had so forcefully led their country for 3 1/2 decades. Wizened veterans of his World War II Partisan campaign, wearing rows of medals in his honor, could scarcely contain their tears. Middle-aged housewives who had never known any other national leader sobbed into handkerchiefs. Schoolchildren reared on his all-embracing national legend waved small Yugoslav flags with awe in their eyes. One elderly woman wailed mournfully and had to lean on two others in front of her for support. A youth knelt on an open newspaper, hands and moved his lips in silent prayer. He was somebody very close, like someone in my own family, remarked Nikola Margis, 68, a craftsman with a white mustache who had waited for ten hours to pay his respects at the lying-in-state. For 35 years we lived together, and we had only good things from him. Radmilo Sposojevic, 53, a teacher: We are proud that he was ours and we are his.

The lowly and the mighty watched solemnly as eight military officers in braided dress uniforms appeared at the door of the Federal Assembly Building adjoining Marx and Engels Square carrying Tito's pale oak coffin. As distant cannon boomed out 21-salvo salutes, the casket was placed on an open gun carriage and covered with the blue-white-and-red Yugoslav flag. As a military band struck up a funeral dirge, Yugoslav air force jets screeched overhead, and a Jeep drew the carriage slowly along Kneza Milosa. At the head of procession was an array of 365 colored flags, each honoring one of Tito's wartime Partisan units. Behind the casket, dressed in black and sobbing was, Tito's third wife, Jovanka, who had dropped from public view three years ago amid rumors of a fallin out with the President. Next to her were Tito's two sons by two previous marriages, Zarko, 56, and Mirjo, 39.

Two hours and 2 1/2 miles later the cortege reached the grounds of Tito's principal residence, in the hilltop suburb of Dedinje overlooking the capital. He had asked to be buried there. To the strains of the Internationale, the coffin was placed above ground in a white marble vault bearing a stark inscription in raised gold Iett~ JOSIP BROZ TITO, 1892-1980. He had died just three days before his 88th birthday

The two little-known men who automatically succeeded Tito in his two national postsCommunist Party Chairman Doronjski, 60, and State President Lazar Kolisevski, 66eulogized him profusely. You have left in your wake one of the deepest traces that a man can imprint upon history. Our people thank you for their most precious possessionthat of being sovereign masters of their fate. Before the procession, Doronjski explicitly praised Tito's dramatic break with the Soviet Union in 1948 as one of the turning points in the history of our movement, which ever since, he said, has resisted tying itself to any power bloc.

Listening impassively nearby was Leonid Brezhnev, who commanded the most attention among the visiting dignitaries,. In a surprise move, Brezhnev decdied to attend the funeral at the head of a solid phalanx of East European delegations. For the Soviets, Tito suddenly appeared to have attained a saintliness he had never enjoyed when he was alive. The Kremlin's eulogy, inscribed in the official Book of Condolences in Belgrade, expressed grievous loss at the death of friend of our country.

Moscow had wasted no time in trying to get on the good side of the post-Tito government. On the eve of the funeral, Brezhnev and his Kremlin party sat down th Doronjski and Kolisevski for a warm, comradely meeting, after which Brezhnev spoke of the USSR as the true and reliable friend of Yugoslavia's peoples. China, which had long condemned Tito's revisionism, similarly acted almost as though it had never differed with him. The first major head of governnment to arrive in Belgrade was Chairman Hua Guofeng, who grandly praised Tito for great contributions to the proletarian revolution. At the grave site, Hua and Brezhnev glanced fleetingly at each other but never spoke.


de da malo i ja zamezim....
preneseno iz Tajmsa...
samo je jedan i samo je on mogao da skupi onolike ljude...

___________________________________________________________________
audicija u Holiwoodu sutra akshamli...
autobus iza Hita polazi oko sedam ujutru, ako vozac ne potegne prethodne noci....
Princ cuvaj mjesto na seciji....

a evo sta osvanu u politici....

http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Prvo-su-me-izbacili-onda-decenijama-iznurivali.lt.html

___________________________________________________________________
audicija u Holiwoodu sutra akshamli...
autobus iza Hita polazi oko sedam ujutru, ako vozac ne potegne prethodne noci....
Princ cuvaj mjesto na seciji....

oli ti ga vecernjak...

BIJEDA POLITIKE
Tito - dobri duh ili zloduh
Za jedne je najveæi sin jugoslavenskih naroda, za druge najveæi hrvatski ratni zloèinac.

Neosporno je da je Josip Broz bio antifašist, ali antifašist komunistièkog, boljševièkog tipa Vezani èlanciU Kumrovcu obilježena 30. godišnjica smrti Josipa Broza Tita
U Ljubljani nema mjesta mjesta za Titovu ulicu
Vrdoljakova Tita gledalo 800 tisuæa Hrvata
Jovanka Broz: Zašto objavljuju moje golišave slike bez pitanja?
U 96. godini umrla bivša Titova supruga Herta Haas
Tagovijosip broz tito, titoistipoveæaj slova
normalna slova
manja slova U posljednjih pedesetak godina u Hrvatskoj, i oko nje, dogodilo se valjda više historije nego za prijašnjih petsto godina. Koliko je to bilo povijesno zgusnuto i promjenjivo vrijeme, svjedoèi i glavni akter toga vremena – Josip Broz Tito, odnosno odnos prema njemu. Kada je prije trideset godina voditelj televizijskog dnevnika, i sam vidljivo dirnut onim što treba saopæiti, izustio: “Umro je drug Tito!”, zemlja je bila u šoku. Velik dio tadašnjeg “radnog naroda” bio je zabezeknut i smeten. Danas to izgleda nevjerojatno i suludo, ali ucviljena i bolom šokirana lica na koja nas je podsjetio poèetak televizijskog serijala Antuna Vrdoljaka o Titu, svjedoèanstvo su kako neki i nisu vjerovali da i “drug Tito” može umrijeti. Jugoslavija je bila u tuzi i koroti, puk zaokupljen nekom egzistencijalnom zebnjom, pretoèenom u zajednièko pitanje: “Što æe biti s nama?”

Danas je to mnogima nelagodno priznati, ali da je bilo drugaèije možda bi nam i danas bilo drugaèije. Možda bi i Tito bio samo povijest, a ne i trajnim uzrokom hrvatskih ideoloških i politièkih prijepora i dioba.

Da Tito i poslije toliko godina nakon smrti lebdi oko nas, gotovo da je i zornim još i prije poèetka emitiranja Vrdoljakove serije o Titu. Jer i prije nego je poèela krenule su ideološke medijske prièe, pa je postalo važnijim “kako æe Vrdoljak složiti prièu” nego èinjenice i dokumenti o Titu koje æe pokazati.

I bez obzira na dokumentarnost i uvjerljivost onoga što se o Titu i do sada znalo, a nakon Vrdoljakove serije, osobito, sigurno je da æe i usprkos tome Tito zadrtima i dalje ostati dobri duh, odnosno zloduh. Prvima je Tito i dalje “najveæi sin jugoslavenskih naroda i narodnosti”, odnosno u uvjetno pohrvaæenoj varijanti, “najveæi Hrvat”. Na ideološki suprotnoj strani on je i dalje “najveæi hrvatski ratni zloèinac”. I tu, izmeðu takve dvije krajnosti, izmeðu dvije raspukline hrvatskog društva nema pomirbe. Tu je trajni uzrok nesnošljivosti i novih trvenja hrvatskog društva. Obljetnica Titove smrti – kada Titova uloga u hrvatskoj povijesti nije objektivizirana – može biti povodom za obnovu sporenja.

Nesporno je da je Tito bio anftifašist. Ali kako je bio antifašist komunistièkog, boljševièkog tipa, veæ tu poèinju sporenja i svaðe. Titoistima je to dovoljno za ustrajno velièanje, a antititostima za stalno osporavanje. A èinjenica je da su svi komunisti bili antifašisti – ali svi antifašisti nisu bili komunisti. Hrvatski su antifašisti bili i Vladimir Nazor, i Božidar Adžija, i Mihovil Pavlek Miškina, i Andrija Štampar, Ivan Goran Kovaèiæ, Krsto Hegedušiæ, Ivan Meštroviæ... i mnogi drugi, a da nisu bili komunisti. Da nije bilo boljševièke prevlasti u partizanima, vjerojatno ne bi bilo ni Bleiburga ni tolikih okrutnih odmazda poraæa. Može li Tita od svih poratnih zala braniti tvrdnja da “nije za sve znao”? Da nije znao tko su mu suradnici, “kako dišu”, pa i što bi mogli, ne bi tolike godine vladao tako neupitno i tako apsolutistièki. Volio je vlast i uživao u svome kultu. Èak i bezazlena naznaka da bi njegova autokracija mogla biti zasjenjena demokracijom, kao što je bilo ’71., bila mu je dovoljna za politièku hajku, progon i zatvor “neprijatelja socijalizma”.

Je li mu je pak Ustav iz ‘74. bio ustupak, kompenzacija za gušenje Hrvatskog proljeæa, za antihrvatsku represiju, nije bjelodano. No ne mora se biti titoist pa kazati da je temeljem njega Hrvatska postala samostalnom. Ali titoisti to ne vrednuju samo kao povijesnu èinjenicu nego se od toga stvara i razlog za nastavak Titova velièanja. A velièa ga se zbog neèeg drugog, a ne zbog “zasluga za stvaranje Hrvatske”. Tako æe ga se sigurno nastaviti hvaliti i prigodom ove godišnjice. Ali i kuditi. Da su povjesnièari o Titu mogli dati svoj pravorijek, neuki i pristrani politièari bi i prigodom ove godišnjice mogli samo muèati.

___________________________________________________________________
audicija u Holiwoodu sutra akshamli...
autobus iza Hita polazi oko sedam ujutru, ako vozac ne potegne prethodne noci....
Princ cuvaj mjesto na seciji....

majku li vam kalaisanu...samo vas gledam....

Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
audicija u Holiwoodu sutra akshamli...
autobus iza Hita polazi oko sedam ujutru, ako vozac ne potegne prethodne noci....
Princ cuvaj mjesto na seciji....

http://www.youtube.com/watch?v=_oi0h3rmPj8

Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
Drzite srecu kao pticu: sto njeznije i lakse ?Bude li se osjecala slobodnom ostace Ti rado u ruci"

Svaki dan te volim vise

___________________________________________________________________
VELEZ NAM JE OKA SJAJ

JLLJY06PCjI

___________________________________________________________________
Prestani brinuti o tome ko te ne voli
ko ima vise ili ko sta radi.
Umjesto toga pocni cijeniti odnose sa onima koji te vole.

.....gore glave - nema kukanja......ima i lijepih uspomena.... !

WQzqV-6-4do

___________________________________________________________________
Moj Mostare ko ti lomi grane,
ko zavadi mostarske jarane,
ko to tebi istoriju piše,
ko to želi da te nejma više.

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Sarajlija ba dana 05-04-2010 u 18:48.

88



~
PROLOG (Dado Topic)
(K. Kovac-- S. Markovic-- J. Kastelan)


U ovoj zemlji zivi covjek,
I drug, i vodja, Josip Broz Tito.
Josip Broz Tito.

I svi koji vole slobodu-- njega vole.
I svi sto se bore za pravdu-- njegovo ime znaju.

U ovoj zemlji zivi covjek,
S njegova lica osmjeh ne silazi.
Jer on u naprijed gleda,
On u naprijed gleda.

Zivi i radi i svjecu u njegovoj sobi
Cesto zora ugasi.
I svi sto se raduju sreci-- njega znaju,
I gde je on-- tu je radost.

Samo se slobodan covjek raduje sreci,
I gdje je on-- tu je pobjeda.
Jer samo istina pobjedjuje,
Samo istina pobjedjuje.





~
JOZA (Rezonansa)
(B. Likic-- S. Lazic-- B. Likic)


Kraj rijeke Sutle u Kumrovcu,
U skromnoj kuci u Zagorju lijepom
Rodio se sin Marije i Franje,
Mali Joza nas Tito.

A kada su Tita zvali Joze,
Da bi se igrao kao svako dijete,
Dal' je znao iko da ce Joza
Biti marsal i vodja, heroj svijeta.

A kada u polju izsklasa zito,
Na boso dijetinjstvo sijeti li se Tito?
Eto sto zelim, majko, da znam,
Pricaj mi, majko, o Titu.

Eto sto zelim, majko, da znam,
Pricaj mi, majko, o Titu.






~
KO JE TITO (Ivica Tomovic)
(V. Borisavljevic-- nepoznati borac Mile)


Ko je Tito?

Macvanska polja i bosansko stijenje,
Junaka na Drini i gnijezdo skrito,
Oblake na Ceru i licko kamenje,
Pitaj ih-- Ko je Tito?

Zavejana polja, umorne vojnike,
I grobove sive, spomen Zelengore,
I krseve gole Kozare i Like,
Pitaj ih-- Ko je Tito?

Tito je jedina nada i uz nas
I to je zadnji osmeh umiruceg borca
I leden pozdrav po najvisoj klasi
Kraj krvavog borca.

Tito je oganj od nasih rafala,
Plameni jauci kraj bunkera svapskih,
Tito je ime velikog marsala
Svih krseva nasih.

Tito! To je Tito!





~
POZIV NA BORBU (Meri Cetinic)
(K. Kovac-- S. Markovic-- narodna)


Slusa narod poziv svoga Tita,
Sa svih strana on u borbu hita,
Ide narod u Zelenu Goru,
Ne ostavlja nikoga na __.

Da ih suma i krije i brani
To su nasi prvi partizani.
Da ih suma i krije i brani
To su nasi prvi partizani.

Bijeze Nemci, bijeze i ustase,
Crne horde sve se Tita plase.
On je heroj kome nema para,
Iz grupica on armiju stvara.

Armija je od celika jaca,
Jer je ona iz naroda nikla.





~
TITO I PRVA PROLETERSKA (Oliver Dragojevic)
(K. Kovac-- S. Markovic-- narodna)


Grudo malo ispod ____,
Dal' o tebi istorija pisa,
Jeli tkogod sto o tebi citao,
Dok u tebe ne dodje drug Tito?

Tu je mrznju ukinuo vjersku,
I osnovao Prvu Proletersku,
Sve zbog Tita i prve brigade
Ime ti se u svijetu znade.





~
IDE TITO (Neda Ukraden)
(K. Kovac-- S. Markovic-- M. Banjevic)


Po ovome tvrdu kraju, suhu, kamenitu,
Projezdi Tito na konju, konju vilovitu.
Poklike cusmo njegove, poklike plamene.
Snazne i vatrene, poklike plamene.

Neka ih ___.
Udare, srucimo na njih,
Snazne, vatrene,
Pred nama pobeda blista.

Tito je presao Pivu, i goru zelenu,
Sutjesku prelazi Tito, Sutjesku ledenu,
I Drinu ce preci vodu, Drinu valovitu,
I vojsku prevesti Tito, vojsku silovitu.

Neka ih ___.
Udare, srucimo na njih,
Snazne, vatrene,
Pred nama pobeda blista.





~
DRUZE TITO, LJUBICICE BELA (San)
(Narodna-- A. Lilic)


Druze Tito, ljubicice bela,
Tebe voli omladina cela.
Tebe voli i staro i mlado,
Druze Tito, ti narodno blago.

Druze Tito, __
Sa tobom se narodi ponose.
Druze Tito, ljubicice plava,
Ti se boris za narodna prava.

Druze Tito, izdao naredjenje,
Svi u borbu za oslobodjenje.
Odazva se nasa zemlja cela,
Digose se gradovi i sela.





~
REC TITOVA (Suncokret)
(J. Adamov-- P. Zubac)


Ova je zemlja vojevala svoje,
I protiv zala i protiv sila,
Ona je svoje heroje,
U smrt sa pesmom pratila.

Oni su znali zasta su pali,
Za vedra jutra zivot dali.

Mladost je gorela crvenim plamom,
Dok iznad suma zvezda treperi
Protiv neroda sa ljutom kamom,
Krenuse Titovi proleteri,
Jurisali su prema slobodi,
Srce im znalo ko ih vodi.

Titova rec u casu blagu
Greje nam ljubav,
Daje nam snagu.

Narodi koji takvu imaju omladinu,
Za svoju buducnost ne treba da brinu.

Gradismo zemlju, gradismo sutra,
Kako smo hteli, kako nam treba,
I slozni __ sva nasa jutra
Od svoje zemlje, svoga neba.

Titova rec u casu blagu
Greje nam ljubav,
Daje nam snagu.

Narodi koji takvu imaju omladinu,
Za svoju buducnost ne treba da brinu.





~
TRIPUT SAM VIDEO TITA (Rani Mraz)
(Dj. Balasevic-- J. Bocek-- Dj. Balasevic)


Jednom se otac moj,
Sa posla kuci vratio pre,
Odenuo mi praznicno sve,
I poveo me na trg.

Bio sam klinac jos,
I bilo mi je tek oko pet,
Al' dobro pamtim nasmejan svet,
I svecan i sretan dan.

Nisam razumeo zastave, guzvu,
Znao sam tek nesto je vazno,
Jer otac me tad prigrli snazno,
Rece mi, sine, gledaj i pamti.

I ja sam video Tita marsala,
Legendu tu, slobodotvorca,
Coveka tog, druga i borca,
Tada sam ja video Tita prvi put.

U skolskim danima,
O njemu su nas ucili sve,
Al' zivot nam objasnio tek,
To kakav je covek Broz.

Bio sam momak vec,
Kroz muziku sam trazio rec,
Pred igrankom se prostruja vest,
Da doci ce mozda on.

I ja sam stajao malen s gitarom,
Preda mnom sve, moje detinjstvo
Sloboda, mir, Bratstvo i Jedinstvo,
Preda mnom on, nasmejan, vecan.

I ja sam video Tita marsala,
Legendu tu, slobodotvorca,
Coveka tog, druga i borca,
Tada sam ja video Tita drugi put.

Bio je peti maj,
Iz Skopja me je vodio put,
Na stanicama duz pruge svud,
Tisina i nema bol.

Bitola, Maribor,
Rijeka, Niksic,
Zenica, Bor,
I svaki covek, i svaki dom,
Je zalio dusom svom.

Al' ja sam video visoke peci, fabrike dim
Siroke njive, gradove sto slobodni zive,
Decu i mir i jato ptica.

I opet video Tita marsala,
Legendu tu, slobodotvorca,
Coveka tog, druga i borca,
Opet sam svud video Tita.

I ja sam video visoke peci, fabrike dim
Siroke njive, gradove sto slobodni zive,
Decu i mir i jato ptica.

I opet video Tita marsala,
Legendu tu, slobodotvorca,
Coveka tog, druga i borca,
Opet sam svud video Tita.






~
PESMA O TITU (Teska Industrija)
(G. Lendjel-- D. Grbic)


Sva moja ljubav,
Pod ovim suncem,
Je za Tita.

I nikad ona,
Na drugog,
Da predje nece

Ja sam mu, eno, digao,
Spomen od granita,
Da traje kroz sve godine,
Kroz stoljece.

Znam svaka ce laz,
Pred njegovim delom da pada,
I uvek na radost nasoj ,
Bice njegov lik.
Ja sam mu digao spomen od granita,
Da traje kroz sve godine i stoljece.

I kad prestanu da nas izdajom zovu,
I ne precute nas put ko istinu brani,
Ja bicu skroman i srecan na pesmu ovu,
I sto su ovi stihovi sada zapisani.





~
SRCE MOG NARODA (Jadranka Stojakovic)
(A. Ilic-- M. Kovacevic)


Srce mog naroda,
Otkucajima slobode kuca.
Srce mog naroda,
Prepuno je topline sunca.
Srce mog naroda,
Izrasta iz klasja zita.
Srce mog naroda,
Kuca sa srcem Tita.

Srce mog naroda,
Izrasta iz klasja zita.
Srce mog naroda,
Kuca sa srcem Tita.





~
MORAVO, MI SMO UZ TITA (Yu Grupa)
(D. Jelic)


Znas li Moravo, reko ljuta,
Da moja brigada tebe sanja,
Ne moras, Moravo, biti __,
Ukroticemo te ovog puta.

Oj, Moravo.

Znas li Moravo, reko ljuta,
Odavde to jos neko pita,
Dal' ima dovoljno cvrstog granita,
Ukroticemo te ovog puta.

Oj, Moravo.

Moravo, mi zivimo uz Tita.
Moravo, mi zivimo uz Tita.
Moravo, mi zivimo uz Tita.
Moravo, mi zivimo uz Tita.

Oj, Moravo.

Ljubavi za ljude imadoh i pre
Za socijalizam, svo poverenje.
Moravo, __ hteo da se penjem,
Moravo, __, uz postenje.

Moravo, mi zivimo uz Tita.
Moravo, mi zivimo uz Tita.
Moravo, mi zivimo uz Tita.
Moravo, mi zivimo uz Tita.





~
MI SMO PONOS DRUGA TITA (Dusan Prelevic)
(D. Prelevic)


Uradili smo mnogo, mozemo jos vise,
Omladina nasa, kao jedan dise.
Ugradicemo ljubav, u sva nasa dela,
Ponosi se nama domovina cela.

Samac, Sarajevo, Morava i Sava,
Proculo se svijetom, to je nasa slava.
Recicemo sutra svakom ko nas pita,
Mi smo ponos naseg druga Tita.

Uradili smo mnogo, mozemo jos vise,
Omladina nasa, kao jedan dise.
Ugradicemo ljubav, u sva nasa dela,
Nama se ponosi domovina cela.

Samac, Sarajevo, Morava i Sava,
Proculo se svijetom, to je nasa slava.
Recicemo sutra svakom ko nas pita,
Mi smo ponos naseg druga Tita.

Samac, Sarajevo, Morava i Sava,
Proculo se svijetom, to je nasa slava.
Recicemo sutra svakom ko nas pita,
Mi smo ponos naseg druga Tita.
Naseg Tita.





~
RACUNAJTE NA NAS (Rani Mraz)
(Dj. Balasevic-- T. Milakovic-- Dj. Balasevic)


U ime svih nas iz pedeset i neke,
Za zakletvu Titu ja spevao sam stih,
Ne spominjem proslost i bitke daleke,
Jer rodjen sam tek posle njih.

Al' zivot pred nama jos bitaka skriva,
I preti nam, preti ko duboki vir,
Ja znam da na ceka jos sto ofanziva,
Jer moramo cuvati mir.

Racunajte na nas.

Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok,
Jer slusamo ploce i sviramo rok,
Al' negde u nama je bitaka plam,
I kazem vam sta dobro znam.

Racunajte na nas.

U ime svih nas iz pedeset i neke,
Za zakletvu Titu sam spevala stih,
Ne spominjem proslost i bitke daleke,
Jer rodjena sam posle njih.
U nama je sudbina buducih dana,
I neki se mozda plase za nju,
Kroz vene nam protice krv partizana,
I mi znamo zasto smo tu.

Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok,
Jer slusamo ploce i sviramo rok,
Al' negde u nama je bitaka plam,
I kazem vam sta dobro znam.

Racunajte na nas.





~
PO TITU SE VEK POZNAJE (Generacija 5)
(D. Ilic-- R. Glisic-- S. Markovic)


Hteo bih drugu i domovini,
Jos jednom odavde rec da damo,
Da se necemo dati nikad tmini,
Vec da put sunca koracamo.
Put sunca koracamo.

Mi smo snaga druga Tita,
Po Titu se vek poznaje.





~
DRUZE TITO MI TI SE KUNEMO (Zdravko Colic)
(Dj. Novkovic-- M. Aleckovic-- R. Ruic)


Godine su prosle pune muka,
Ginulo se za slobodu nijemo,
Ili s pjesmom umjesto jauka,
Druze Tito mi ti se kunemo.

Druze Tito mi ti se kunemo.

Veselje se siri na sve strane,
Sad slobodno po zemlji idemo,
Al' velike pamticemo dane,
Druze Tito mi ti se kunemo.

Druze Tito mi ti se kunemo.
Druze Tito mi ti se kunemo.

Praznik slazi na ulice nase,
U oblake da letimo smjelo,
Nase pjesme zli neka se plase,
Druze Tito mi ti se kunemo.

Druze Tito mi ti se kunemo.
Druze Tito mi ti se kunemo.





~
TO MAJKA VISE NE RADJA (Bata Nonin)
(B. Nonin-- A. Sekulic-- B. Nonin)


Od kakvog li materijala sagradi sebe?
To ne zna niko od neimara.
Medju rudama gvozdenim njega nema,
A ima ga medju Brozovima.

A Brozovoga nigde nema.

I hiljadugodisnje drvo trosno je.
I trosna je ziva stena
I nema ga ptica nad Andima
Nema ga kornjaca, ni hridina,
A Broz ga ima.
I nema ga nigde na znanim mestima
A Broz ga u ocima ima.

Ni gvozdje, ni drvo, ni stena, ni ptica
Ni kornjaca, ni hridina,
Od takvog kova ne sazda sina.

I sve se iz te cvrstine ko uran oslobadja,
I sve se ponovo stvara,
To majka vise ne radja

A Broza nigde nema i
Svud ga ovde ima zemlju da ovine.
Mi smo ti, mi smo ti vredni,
Od takve kovine.

I on je od kosti, od krvi i mesa,
Nije __ jurisao na nebesa.
Delana ljudskom rukom istorija je sladja.
To sto je mogao Broz,
To majka vise ne radja.





~
TITO POSLE TITA (Davorin Popovic)
(J. Slisko-- D. Arkus-- M. Maric)


Dok je bio, bas je bio,
Sa nama i sa svijetom,
Dok je bio, on je bio,
Sunce nad planetom.

Dok je bio, bas je bio
I junak u prici,
Dok je bio, bas je bio
Da se njime dici.

A sta sada zemljo juzna,
Ako nas tko pita?
Recicemo: Opet Tito,
Tito posle Tita.
Recicemo: Opet Tito,
Tito s nama zivi,
Jeste Tito samo jedan,
Ali Tito smi i mi.

Recicemo: Opet Tito,
Tito s nama zivi,
Jeste Tito samo jedan,
Ali Tito smi i mi.

___________________________________________________________________
Drzite srecu kao pticu: sto njeznije i lakse ?Bude li se osjecala slobodnom ostace Ti rado u ruci"

jedan i jedini.

___________________________________________________________________
prest'o sam

.

Sve je isto samo njega nema

E, sjecam se kad smo svi bili Valter
i mjesali malter za Brcko-Banovic prugu
al' sad kad i jaran moze nosit' brusalter
vidim da nam ova demokratija
bas i ne ide od ruku
a, jesmo ba ispali papci svi od reda

Cujem u Beogradu
se gleda Vila Marija
jedino ne kuzim zakaj svi je zovu
jastreb medju ujkama

A nasu lipu svaki dan
za Evropu udaju
a na svakoj zurci, ka da smo Turci
ajme, narodnjaci furaju

Ref.
Sve je isto samo njega nema
opet Dugme okupio Brega
leto vrelo, zima puna snega
sve je isto samo njega nema

A, sto zna' ja, a da znam podijelio bih
ovu moju drzavu na sest republika
ali tako da Podgorica bude glavni grad
i da svaki dan bude neradni
osim petka kad bi radili
na pripremi odmora za vikend

Site si go sakavme
na krajot site placevme
na sekoj dzid so sliki uste po kafani
nie si go cuvame

Site se otkazaa
a Skopje se sekavase
sega site drugi bi sakale da dojde
e, vise nema, ke pricekame

Ref.

Nam je bilo v redu takrat in zdaj
nam je vedno u redu
za novo leto pridemo v Beograd
gremo na sprehod v Hise cvetja
popijemo kavico v Mercatorju
vsem je kakor da smo pri nas doma
e, tovaris stari bil si frajer in pol

A mogli smo do Tokija
nos k'o u Pinokija
lagali nas tako svi do mile volje
al' on lagao je najbolje

Pesme smo mu pevali
iz Afrike ga cekali
imali smo more i sta bi da nam nije
e, bar Ade Ciganlije

___________________________________________________________________
audicija u Holiwoodu sutra akshamli...
autobus iza Hita polazi oko sedam ujutru, ako vozac ne potegne prethodne noci....
Princ cuvaj mjesto na seciji....

Na današnji dan, 4. svibnja prije 30 godina, umro je Josip Broz Tito. Ono u èemu se svi slažu jest da je bio važna povijesna liènost. Šta o Titu kažu stare diplomate, vojni analitièari i balkanolozi iz Njemaèke? "Tito je bio karizmatièna liènost i njegova jedina greška je bila ta što je nakon Drugog svjetskog rata zabranio javnu raspravu o unutrašnjim konfliktima u zemlji.
Da su se narodi u bivšoj Jugoslaviji suoèili sa svojom prošlošæu, ne bi bilo ratnih sukoba koji su uslijedili 90-tih godina", komentira Hans Koschnik, nekadašnji njemaèki parlamentarac, gradonaèelnik Bremena i prvi meðunarodni upravitelj Mostara. Tito je u europskoj i svjetskoj politici imao važnu ulogu, tvrdi Koschnik.



„Tita su cijenili, jer se oslobodio ”kandži Moskve”. Bilo je i onih koji ga nisu voljeli, jer je komunista. Meðutim, ostaje èinjenica da je Tito jedan od rijetkih politièara koji je u cilju bolje suradnje bio u stanju da izgradi mostove izmeðu blokova. To su u Europi uspjeli samo Finci, Jugosloveni i Austrijanci."

„Zaslužan za industrijalizaciju, urbanizaciju, opismenjavanje........

"Socijalistièka Jugoslavija se nije raspala zbog mržnje njenih naroda, kako to danas mnogi tvrde", objašnjava profesor povijesti Univerziteta u Berlinu, Holm Sundhaussen. Novija istraživanja pokazuju da seTitov model samouprave pokazao ekonomski neefikasnim. Ukidanjem Istoènog i Zapadnog bloka, životni standard je snižen, porasla je nazaposlenost, a Titovo djelo izgubilo je legitimitet. Rat je iniciran manipulacijama Titovih politièara i intelektualaca, tvrdi profesor Zundhausen.

„Titovo ime je sinonim za povijest Jugoslavije, oslobaðanje zemlje od fašista i nacista, otpor Staljinu, otvaranje prema Zapadu, nesvrstanost, model samouprave i prilièno blagostanje graðana o kojem su stanovnici drugih socijalistièkih zemalja mogli samo da sanjaju. Meðutim, da je nakon 2. Svjetskog rata postojao Haški tribunal, Tito bi morao odgovarati pred sudom za likvidacije i zloèine koje je poèinio prema svojim neistomišljenicima."

..... ali i za zloèine nad neistomišljenicima"

Organizovanjem partizanskih jedinica, Tito je samo djelimièno zaslužan za poraz njemaèke vojske u Jugoslaviji i na Balkanu, tvrdi Harald Potempa sa Vojno-istorijskog instituta u njemaèkom gradu Potsdamu. Vojna istraživanja pokazuju da za oslobaðanje Balkana nisu zaslužni samo partizani, veæ se njemaèka vojska dijelom i dobrovoljno povukla, da im Crvena Armija ne bi presjekla redove na Balkanu, objašnjava Potempa.

„Zasluga Tita je što je izabrao put nesvrstanih, ali Titova Jugoslavija nije bila demokratska. Naèin na koji se pokušao odbraniti od Staljinovog uticaja je hrabar, zanimljiv i za svaku pohvalu. To je zasigurno bila blaža diktatura u odnosu na druge zemlje, ali to je bila vladavina jednopartijskog sistema."

„Danas na Balkanu nedostaju politièari poput Tita"

Kada je 80-tih godina poèeo da studira istoriju Jugoistoène Europe i da obilazi Balkan, mrzio je Tita, jer njegova slika nije nedostajala ni u jednoj javnoj prostoriji, i to od zgrade Vlade pa do kafiæa, kaže balkanolog i novinar iz Berlina Rüdiger Rossig. Tita je smatrao simbolom socijalistièke policijske države. Svoj stav o Titu promijenio je nakon dolaska nacionalista na vlast, èija je politika zemlju odvela u rat, kaže Rosig. "Ja se u meðuvremenu divim Josipu Brozu, ne zato što je držao sve te balkanske èudne narode pod kontrolom, nego što je uspio da napravi državu u kojoj su graðani osjeæali da sebi mogu stvarati dobar život. To je iz današnje perspektive „status kvo-a" na Balkanu, ipak velika stvar. Ja bih danas poželio nekoliko politièara koji lièe na Josipa Broza.

Deutsche Welle

___________________________________________________________________

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane ria dana 05-04-2010 u 22:23.

i poslije Tita Tito

___________________________________________________________________

neki naprave radost gdje god odu, neki kad god odu.

Danas je kuca cvijeca bila prepuna posjetilaca . Iznenadila sam se da je medju njima bilo dosta i omladine .
Za ovih 30 godina mjegov grob je posjetilo 20 miliona ljudi

e pa danas i ja bila medju njima

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane PST dana 05-05-2010 u 00:03.

jZKuDuQOoOk

___________________________________________________________________
Prestani brinuti o tome ko te ne voli
ko ima vise ili ko sta radi.
Umjesto toga pocni cijeniti odnose sa onima koji te vole.

Upravo odgledao emisiju Otvoreno na HTV1 sa temom o Josipu Brozu. Poslije 20 godina zivota u "demokratiji" apsolutno se nista nije promijenilo. Neprijatelji ga i dalje mrze sa istim zarom dok njegovi poklonici i dalje preuvelicavaju njegovo djelo. U tome i jeste stvarna velicina Josipa Broza i njegovog djela. Mozda nakon 50-ak godina neki nasi istoricari i povjesnicari uspiju izbaciti emocije iz svojih istrazivanja i napraviti neki ozbiljniji rad na temu "Lik i djelo Josipa Broza Tita" podkrijepljen neselektivnim dokumentima.
Za sada samo mogu da se slozim sa Predragom Matvejevicem kada kaze da je Tito bio najveci politicar u istoriji juznih slovena.

http://www.youtube.com/watch?v=kvNwgjUiNf8

citat od PST:

Danas je kuca cvijeca bila prepuna posjetilaca . Iznenadila sam se da je medju njima bilo dosta i omladine .
Za ovih 30 godina mjegov grob je posjetilo 20 miliona ljudi

e pa danas i ja bila medju njima

PST

Nije ni cudo sto je bila Omladina koja nije ni rasla s Titom,nase a i starije generacije imaju sta reci o vremenu provedenom s Titom, ljepoti zivljenja, slobode, kroz nase price omladina zna za to vrijeme ...a sta smo ostavili nasoj omladni?....i u kojem vremenu zivi, zalosno je.


Tito je neponovljiv

___________________________________________________________________
Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

citat od crveni:

Svaki dan te volim vise

___________________________________________________________________
"Ovdje noci nisu tako plave, ovdje sunce nema takav sjaj, ovdje nisu takve trave, ZEMLJO MOJA..."