hari
samo sto nisam
Poruka: 1110
Location: Sverige
pokretac teme
|
|
|
10-04-2012 10:19 |
|
hari
samo sto nisam
Poruka: 1110
Location: Sverige
pokretac teme
|
|
|
10-16-2012 09:02 |
|
hari
samo sto nisam
Poruka: 1110
Location: Sverige
pokretac teme
|
|
Bez komentara ( ili bi mozda trebalo ) - nemam takata a i stuzuje mi se |
|
Podgorièke Dnevne novine o uspjehu mostarskoga Aluminija i nesretnoj sudbini crnogorskoga KAP-a
18. listopada 2012.
U prošlotjednomu je vikend dvobroju podgorièkih Dnevnih novina, jedne od najtiražnijih crnogorskih tiskovina, objavljena izvrsna rašèlamba sliènosti i razlika izmeðu Aluminija d.d. Mostar i Kombinata aluminija Podgorica. Podrobnu usporedbu, koja smjelo zadire u samu srž uspjeha mostarske i nesretne sudbine crnogorske tvornice aluminija, potpisuje urednik gospodarske rubrike spomenute tiskovine, Novak Uskokoviæ. Tema je zauzela središnje mjesto naslovnice vikend izdanja, s naslovom MOSTARSKI ALUMINIJ Skuplja struja, a prave profit, a ovdje donosimo najbitnije dijelove iz teksta:
Iako su podgorièka i mostarska tvornica aluminija udaljene 150 kilometara jedna od druge, potpuno su dvije razlièite prièe. Dok crnogorski KAP grca u dugovima i poteškoæama od kojih se trese država, Aluminij u Mostaru bilježi uspjehe. Osim toga Aluminij, koji je praktièno razoren u ratu, tehnološki je suvremeniji od podgorièkoga na koji nije pala nijedna bomba.
Svi aluminijski kombinati u svijetu su u krizi, najèešæi je argument crnogorskih vlastodržaca kada se želi opravdati loše poslovanje podgorièke tvornice aluminija. Meðutim, ta tvrdnja je djelomièno toèna jer se sve suoèavaju s niskim cijenama aluminija u ovoj godini, ali na samo oko 150 kilometara od Podgorice postoji svijetli primjer. Tvrtka Aluminij iz Mostara ipak, kako tako, uspijeva preživjeti i èak ostvariti pozitivan ishod poslovanja. Aluminij, koji èak nije radio od 1992. do 1997. godine zbog rata, danas je suvremeniji i puno uspješniji od svojega "konkurenta" iz Crne Gore. Na mrežnoj stranici Aluminija navodi se kako je tvornica zateèena u ruševinama i u pepelu. Ratna je šteta dosegnula 140 milijuna eura. A onda, Aluminij se podiže! Zahvaljujuæi novcem od devet milijuna amerièkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska, u ožujku 1997. godine pušten je u rad pogon Anode, a par mjeseci kasnije upaljena i prva elektrolitièka æelija u Elektrolizi. Danas je Aluminij iz Mostara opet div. Ta tvornica, u svojemu pogonu Elektrolize, godišnje proizvodi 130 tisuæa tona primarnoga aluminija. Ukupni godišnji prihodi dostižu izmeðu 200 i 300 milijuna eura.
- Taj aluminij u svojoj Ljevaonici lijevamo u trupce, blokove, ingote i žicu. Osim te sirovine koju sami proizvedemo, naša Ljevaonica poveæa godišnji kapacitet Aluminijeve proizvodnje na 160 tisuæa tona, pretapanjem dodatnih 30 tisuæa tona krutoga otpada, uglavnom nastaloga rezidbom trupaca kod preraðivaèa našega metala, od kojih te ostatke otkupimo - kaže direktor Aluminija Ivo Bradvica za Dnevne novine.
Dakle, mostarski Aluminij nema preraðivaèke kapacitete i jedini je proizvoðaè aluminija u BiH. Izvozi èak 90 posto svoje proizvodnje, koju najveæim dijelom èine trupci i blokovi, a tek u manjemu opsegu ingoti i žica. Osim ingota, u podgorièkomu se ništa ne proizvodi.
Godišnja potreba za elektriènom energijom podgorièkoga Kombinata, kada radi u punomu kapacitetu, iznosi 164 megavata, dok je u Mostaru 225 megavata. Bradvica navodi kako se struju nabavlja od državnih elektroprivreda BiH i Hrvatske. Za razliku od KAP-a kojem je država dala 170 milijuna jamstava i platila dio njih, oprostila dio dugovanja, u Mostaru tvrde kako nemaju nikakovu pomoæ od njihove države.
- Aluminij nikada nije imao niti ima bilo kakov oblik državne pomoæi. Štoviše, od države imamo samo podmetanja i neprilike, jer Bosnom i Hercegovinom vladaju politièki, a ne zdravi gospodarski interesi i plaæamo najskuplju struju na europskomu kontinentu odnosno 54 eura za megavat - dodaje Bradvica.
Dok je KAP prošlu godinu završio s minusom od èak 86 milijuna eura, u Mostaru su imali dobit od oko 500.000 eura, što je u uvjetima koji su vladali na tržištu izvrstan ishod. Bradvica za ovu godinu ne predviða tako dobre ishode veæ procjenjuje kako æe ove godine biti u gubitku od pet milijuna eura, što je pogoršano neoèekivanim poskupljenjima cijene struje. Meðutim, i s takvim minusom bili bi zadovoljni u podgorièkomu Kombinatu. Veæ na pola godine KAP je bio u manjku od 21 milijun eura. Zbog visokih cijena struje u Mostaru su odluèili smanjiti proizvodnju. Do sada je proizvodnja smanjena za 12,5 posto odnosno ugašene su 32 elektrolitièke æelije od njih 256. U KAP-u je proizvodnja smanjena za polovicu, a ugašeno više od 100 æelija.
Kada se sve usporedi i analizira, oèigledno je kako tvornica kojom upravljaju bivši i sadanji djelatnici bolje radi, nego ona koja je privatizirana i èijim je vlasnikom "renomirani partner Rusal". Isto tako, ispada kako je bilo lakše tvornicu podiæi skoro iz pepela, nego ona koja je cijelo razdoblje kako tako radila. Sve to navodi na zakljuèak da kao država nismo znali upravljati i što raditi s najvažnijim poduzeæem u državi.
Privatizacija mostarskoga Aluminija koja je trajala pune tri godine je propala 2008. godine. Na natjeèaju za privatizaciju Aluminija pobijedio je konzorcij koji èine švicarski Glencore, zagrebaèki Dalekovod i Feal iz Širokoga Brijega. Da natjeèaj propane najviše su utjecali nerazjašnjeni vlasnièki odnosi. Vlada FBiH je tvrdila kako je ona jedinim vlasnikom, ali menadžment Aluminija je to osporavao, jer država nije uložila ni marku u obnovu u ratu porušenih pogona Tvornice. Menadžment tvrtke djelatnicima je na ime neisplaæenih plaæa dao dionice, kao i šibenskomu TLM, koji je u obnovu Aluminija uložio devet milijuna eura. Za kupovinu mostarske tvornice bila je zainteresirana i En plus grupacija, koja je tada bila veæinskim vlasnikom KAP-a.
Bradvica je dodao kako su u cijeloj Europi tvornice ugašene ili u procesu gašenja, i to sve redom u vlasništvu svjetskih aluminijskih divova.
- Naše je okružje vrlo sivo i rastužuje poražavajuæe stanje u kojemu su se našle tvornice u Sloveniji i u Crnoj Gori. Svjesni smo èinjenice kako nas ne èeka ništa dobro, s obzirom na to da æe cijene struje sve više rasti. Jasno, oèekujemo oporavak cijene metala, prema predviðanjima negdje u posljednjemu tromjeseèju sljedeæe godine, ali Aluminij je sebi postavio primaran strateški cilj, a to je sve snage uložiti u iznalaženje obnovljiva izvora energije odnosno u ulaganje u vlastitu energanu, bez koje se ne možemo nadati sigurnosti i postojanosti u vremenu koje dolazi - priopæio je Bradvica.
Ured za odnose s javnošæu
Ne stizem protabiriti cirkular iz Kombinata ( od kad niste ovo ime culi ) ali obecajem da cu to uraditi i priloziti scanner verziju teksta.
|
|
10-18-2012 13:44 |
|
hari
samo sto nisam
Poruka: 1110
Location: Sverige
pokretac teme
|
|
RE: Bez komentara ( ili bi mozda trebalo ) - nemam takata a i stuzuje mi se |
|
Podgorièke Dnevne novine o uspjehu mostarskoga Aluminija i nesretnoj sudbini crnogorskoga KAP-a
18. listopada 2012.
U prošlotjednomu je vikend dvobroju podgorièkih Dnevnih novina, jedne od najtiražnijih crnogorskih tiskovina, objavljena izvrsna rašèlamba sliènosti i razlika izmeðu Aluminija d.d. Mostar i Kombinata aluminija Podgorica. Podrobnu usporedbu, koja smjelo zadire u samu srž uspjeha mostarske i nesretne sudbine crnogorske tvornice aluminija, potpisuje urednik gospodarske rubrike spomenute tiskovine, Novak Uskokoviæ. Tema je zauzela središnje mjesto naslovnice vikend izdanja, s naslovom MOSTARSKI ALUMINIJ Skuplja struja, a prave profit, a ovdje donosimo najbitnije dijelove iz teksta:
Iako su podgorièka i mostarska tvornica aluminija udaljene 150 kilometara jedna od druge, potpuno su dvije razlièite prièe. Dok crnogorski KAP grca u dugovima i poteškoæama od kojih se trese država, Aluminij u Mostaru bilježi uspjehe. Osim toga Aluminij, koji je praktièno razoren u ratu, tehnološki je suvremeniji od podgorièkoga na koji nije pala nijedna bomba.
Svi aluminijski kombinati u svijetu su u krizi, najèešæi je argument crnogorskih vlastodržaca kada se želi opravdati loše poslovanje podgorièke tvornice aluminija. Meðutim, ta tvrdnja je djelomièno toèna jer se sve suoèavaju s niskim cijenama aluminija u ovoj godini, ali na samo oko 150 kilometara od Podgorice postoji svijetli primjer. Tvrtka Aluminij iz Mostara ipak, kako tako, uspijeva preživjeti i èak ostvariti pozitivan ishod poslovanja. Aluminij, koji èak nije radio od 1992. do 1997. godine zbog rata, danas je suvremeniji i puno uspješniji od svojega "konkurenta" iz Crne Gore. Na mrežnoj stranici Aluminija navodi se kako je tvornica zateèena u ruševinama i u pepelu. Ratna je šteta dosegnula 140 milijuna eura. A onda, Aluminij se podiže! Zahvaljujuæi novcem od devet milijuna amerièkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska, u ožujku 1997. godine pušten je u rad pogon Anode, a par mjeseci kasnije upaljena i prva elektrolitièka æelija u Elektrolizi. Danas je Aluminij iz Mostara opet div. Ta tvornica, u svojemu pogonu Elektrolize, godišnje proizvodi 130 tisuæa tona primarnoga aluminija. Ukupni godišnji prihodi dostižu izmeðu 200 i 300 milijuna eura.
- Taj aluminij u svojoj Ljevaonici lijevamo u trupce, blokove, ingote i žicu. Osim te sirovine koju sami proizvedemo, naša Ljevaonica poveæa godišnji kapacitet Aluminijeve proizvodnje na 160 tisuæa tona, pretapanjem dodatnih 30 tisuæa tona krutoga otpada, uglavnom nastaloga rezidbom trupaca kod preraðivaèa našega metala, od kojih te ostatke otkupimo - kaže direktor Aluminija Ivo Bradvica za Dnevne novine.
Dakle, mostarski Aluminij nema preraðivaèke kapacitete i jedini je proizvoðaè aluminija u BiH. Izvozi èak 90 posto svoje proizvodnje, koju najveæim dijelom èine trupci i blokovi, a tek u manjemu opsegu ingoti i žica. Osim ingota, u podgorièkomu se ništa ne proizvodi.
Godišnja potreba za elektriènom energijom podgorièkoga Kombinata, kada radi u punomu kapacitetu, iznosi 164 megavata, dok je u Mostaru 225 megavata. Bradvica navodi kako se struju nabavlja od državnih elektroprivreda BiH i Hrvatske. Za razliku od KAP-a kojem je država dala 170 milijuna jamstava i platila dio njih, oprostila dio dugovanja, u Mostaru tvrde kako nemaju nikakovu pomoæ od njihove države.
- Aluminij nikada nije imao niti ima bilo kakov oblik državne pomoæi. Štoviše, od države imamo samo podmetanja i neprilike, jer Bosnom i Hercegovinom vladaju politièki, a ne zdravi gospodarski interesi i plaæamo najskuplju struju na europskomu kontinentu odnosno 54 eura za megavat - dodaje Bradvica.
Dok je KAP prošlu godinu završio s minusom od èak 86 milijuna eura, u Mostaru su imali dobit od oko 500.000 eura, što je u uvjetima koji su vladali na tržištu izvrstan ishod. Bradvica za ovu godinu ne predviða tako dobre ishode veæ procjenjuje kako æe ove godine biti u gubitku od pet milijuna eura, što je pogoršano neoèekivanim poskupljenjima cijene struje. Meðutim, i s takvim minusom bili bi zadovoljni u podgorièkomu Kombinatu. Veæ na pola godine KAP je bio u manjku od 21 milijun eura. Zbog visokih cijena struje u Mostaru su odluèili smanjiti proizvodnju. Do sada je proizvodnja smanjena za 12,5 posto odnosno ugašene su 32 elektrolitièke æelije od njih 256. U KAP-u je proizvodnja smanjena za polovicu, a ugašeno više od 100 æelija.
Kada se sve usporedi i analizira, oèigledno je kako tvornica kojom upravljaju bivši i sadanji djelatnici bolje radi, nego ona koja je privatizirana i èijim je vlasnikom "renomirani partner Rusal". Isto tako, ispada kako je bilo lakše tvornicu podiæi skoro iz pepela, nego ona koja je cijelo razdoblje kako tako radila. Sve to navodi na zakljuèak da kao država nismo znali upravljati i što raditi s najvažnijim poduzeæem u državi.
Privatizacija mostarskoga Aluminija koja je trajala pune tri godine je propala 2008. godine. Na natjeèaju za privatizaciju Aluminija pobijedio je konzorcij koji èine švicarski Glencore, zagrebaèki Dalekovod i Feal iz Širokoga Brijega. Da natjeèaj propane najviše su utjecali nerazjašnjeni vlasnièki odnosi. Vlada FBiH je tvrdila kako je ona jedinim vlasnikom, ali menadžment Aluminija je to osporavao, jer država nije uložila ni marku u obnovu u ratu porušenih pogona Tvornice. Menadžment tvrtke djelatnicima je na ime neisplaæenih plaæa dao dionice, kao i šibenskomu TLM, koji je u obnovu Aluminija uložio devet milijuna eura. Za kupovinu mostarske tvornice bila je zainteresirana i En plus grupacija, koja je tada bila veæinskim vlasnikom KAP-a.
Bradvica je dodao kako su u cijeloj Europi tvornice ugašene ili u procesu gašenja, i to sve redom u vlasništvu svjetskih aluminijskih divova.
- Naše je okružje vrlo sivo i rastužuje poražavajuæe stanje u kojemu su se našle tvornice u Sloveniji i u Crnoj Gori. Svjesni smo èinjenice kako nas ne èeka ništa dobro, s obzirom na to da æe cijene struje sve više rasti. Jasno, oèekujemo oporavak cijene metala, prema predviðanjima negdje u posljednjemu tromjeseèju sljedeæe godine, ali Aluminij je sebi postavio primaran strateški cilj, a to je sve snage uložiti u iznalaženje obnovljiva izvora energije odnosno u ulaganje u vlastitu energanu, bez koje se ne možemo nadati sigurnosti i postojanosti u vremenu koje dolazi - priopæio je Bradvica.
Ured za odnose s javnošæu
Ne stizem protabiriti cirkular iz Kombinata ( od kad niste ovo ime culi ) ali obecajem da cu to uraditi i priloziti scanner verziju teksta.
Skacem sam sebi u usta ali sta je tu je - evo malo izvadaka iz gornjeg teksta:
Zahvaljujuæi novcem od devet milijuna amerièkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska
šibenskomu TLM, koji je u obnovu Aluminija uložio devet milijuna eura
Menadžment tvrtke djelatnicima je na ime neisplaæenih plaæa dao dionice
Sad mi ni lakse ni teze.
|
|
10-18-2012 13:59 |
|
|
|
|
|