Zanimljivosti o mostu i Mostaru

Posebnu atrakciju u Mostaru su priredjivali pehlivani, koji bi zavezavsi debelo uze na mostarske kule, prelazili preko njega s jedne na drugu stranu

Tvrdjave i most su zivjeli svojim posebnim zivotom. Posto mesdzid u tom malom arhitektonskom sklopu nije imao munare, ezan se ucio sa najvise tacke mostarskog mosta

Mladi segrti, noseci jelo svojim gazdama na drugoj obali, cesto su stavljajuci posude na glavu, prelazili preko uskog korkaluka (ograde), natjecuci se u tome ko ce izvoditi smjelije pokrete i figure

Skokovi s mostarskog mosta odrzavaju se, uz krace prekide, od 1664. godine, a prema evliji Celebiji, skakala su i mala djeca, na razlicite nacine, grupno i pojedinacno

Uoci II svjetskog rata, jedan je hrabri pilot skolskim avionom proletjeo ispod svoda mosta

U II svj. ratu u most je bio ugradjen eksploziv, ali na srecu nije bio aktiviran

Kada je Mostar dobio svoje ime i kako se zvao priije?

___________________________________________________________________
Live, and let LIVE!!!

Ja pojma nemam kako se zvao prije, a ime je dobio po cuvarima mosta-mostarima.To vala svako zna .A kako se zvao prije......ja vjerujem da ce Ferrari znat odgovor na ovo pitanje.

___________________________________________________________________
Hajmo skakat`

RE: Zanimljivosti o mostu i Mostaru

citat od Asja:

...Uoci II svjetskog rata, jedan je hrabri pilot skolskim avionom proletjeo ispod svoda mosta

bata zivojinovic

Ovo je samo copy-paste

Evo pronadjoh ovaj tekst ,pa reko da ga postavim ovdje.

Mostar pod Osmanlijskim carstvom
Da bi se ispricala povijest (ili istorija kako hocete) grada Mostara, potrebno je nekoliko knjiga, mozda jedan cijeli CD-Rom. Ovakav jedan html dokument je u svakom slucaju premalo, da bi ucinio tako nesto. Ovo je samo jedan kratki pregled znacajnih dogadjaja u proteklom vremenu. Krenimo iz pocetka.
Pocetkom pete decenije 15 stoljeca spominje se naselje na mjestu danasnjeg Mostara, a uz ime Gost Radina, clana svite Herceg Stjepana. Desetak godina kasnije u jednom dubrovackom dokumentu (1452 godine tacnije), spominju se dvije utvrde na neretvanskom mostu (bio je to viseci most na lancima), a malo naselje sa mostom dobilo je ime po cuvarima mosta: mostar-onaj koji cuva most, rijec slovenskog porijekla.
Ovo podrucje zauzeli su Turci 1466 ili 1468 godine. Naselje se pod nazivom Mostar prvi put pominje 01.06.1474. godine, a tri godine kasnije ima 19 kuca i jednog neozenjenog (prema Tapu tahri defteru).
Zbog velikog strateskog znacaja grad se ubrzano siri, svestrano se razvijaju znanstvo i trgovina, grad postaje i centar prosvjete i kulture ovoga dijela Osmanskog carstva.
Prvi mejdan-trg nastaje sjeverno od mosta. Sinan, upravnik provincije 1475. godine podize dzamiju i hamam (javno kupatilo). Oko mejdana, na strmim obalama Neretve nizale su se orijentalne kuce unutar avlija punih cvijeca. Karadzozbeg je donator najznacajnije mostarske dzamije podignute 1557 godine (i nazvane po njemu), zajedno sa medresom (vjerskom skolom). Godine 1566 zavrsena je i izgradnja novog kamenog mosta, pod vodstvom Hajrudina, ucenika Sinana. Sam most i srednjovjekovne kule Tara i Helebija - nadogradjene od Turaka, zajedno sa kulom Hercegusom, predstavljaju cijelinu izuzetne umjetnicke i istorijske vrijednosti. O mostu su pjesnici pjevali, a slikari ga slikali.gradjevinari se divili vjestovitom Hajrudinu.

Sa obe strane uz most esnafi podizu carsije Kujundziluk, Prijecku i druge. Pored Karadzozbegove dzamije nicu jos tri izuzetno lijepe i neobicne dzamije. Prvo je 1564. podignuta dzamija Nasuh-age Vucjakovica, danas poznatija kao dzamija "pod lipom". Zatim 1617 je izradjena Koski Mehmed-pasina dzamija, na stijeni iznad same Neretve. 1620. dignuta je dzamija Roznamedzi Ibrahim-efendije, ciji prozori, sefere na munari i unutrasnjost imaju jedinstvene ukrase od kamena.
U 17. vijeku Mostar ima 1000 kuca i oko 12000 stanovnika. U preko 300 ducana zivi 30-tak zanata, od kojih neki dosezu visoku vrijednost. Dok je Turska imperija bila u usponu sagradjeni su neke gradjevine od monumentalnog znacaja:
Vodovod (1629-30), Cajvan begov hamam (1658), Kriva cuprija (prije 1558), a dozvoljava se gradnja Stare (obnova 1833) i Nove pravoslavne crkve (1873) i Rimokatolicke crkve (1866), veoma vrijednih objekata na ovom podrucju.
U pricu grada mora se uvesti i informacija da je Mostar u drugoj polovici osmanlijske vladavine bio vezirski grad. Na vezirsku stolicu tada se u Mostaru propeo Ali-Pasa Rizvanbegovic, potomak jedne od najstarijih begovskih porodica u Hercegovini. Fra Grga Martic mu se divi, nazivajuci ga velikim rodoljubom. Vidio je u Ali-Pasi covjeka spremnog da pomogne svakom.
No spletke oko njega navukose na njegovu glavu gnjev Stambola, na to je Ali-Pasa bio smjenjen i ponizen od njegovog nasljednika. Koji je pustio da ga zavezanog i naopako okrenutog kljuse vuce kroz Mostarsku carsiju. To biva i kraj vezirstva u Hercegovini.
Uz staru biskupiju don Frano Milicevic 1872. osniva i prvu stampariju u gradu Mostaru, u narednoj godini don Frane pocinje izdavati prvi kalendar "Mladi Hercegovac", a kasnije je pokrenuo i prvi knjizevni list "Bosiljak Hercegovacki", ovdje je 1875 odstampan i Deefov roman "Robinson Cruso".

1878-1918
1878 Mostar (i cijela zemlja) pada pod Austro-ugarsku vlast. Mostar i pod novim carstvom ostaje vazan vojni centar. U cetri decenije austrougarske vlasti u gradu nicu nove kasarne i utvrdjenja.
Mostar se zbog strateskog znacaja sve vise i bolje putevima povezuje a kroz njega uskoro prolazi pruga koja ide od Mekovica prema Sarajevu.
Mostar postaje grad u kojem se sastaju Zapad i Istok, kraj hamama nicu hoteli, kraj ascinica nicu restorani.
Prvi veliki, moderni i evropski hotel u ovom gradu ne "Neretva" (1892). Sagradjen na samoj rijeci uz novi most sa ulazne strane cini jedinstvo sa prostranim parkom. Zbog jednog dijela koji se nalazi pod zemljom ne stavlja utisak glomaznosti i nipocemu se nerazlikuje od susjednih zdanja.
"Pod mojim hotelskim prozorima tece Neretva i ja je slusam i nocu.
Sum vode, koja protice po kamenu, u mjesecini, najljepsi je zvuk na svijetu." Napisao je jedan pjesnik u prolasku kroz Mostar.
U austrougarsko doba u Mostaru radi 8 stamparija, koje su u isto vrijeme i izdavacke kuce. Najznacajnije su :
Tiskara don F. Milicevica, te stamparija Pehera i Kisica, zatim Vladimira Radovica, Trifka Dudica i Muhameda Bekira Kalajdzica. Tako je Mostar uz Novi Sad postao najveci izdavacki centar na podrucju bivse Jugoslavije.

1893 godine u Mostaru je osnovana poznata Mostarska "Stara Gimnazija". Mnogi Muslimanski stanovnici su tijekom austougarske vladavine prodali svoju zemlju i otisli se u Tursku. Inspiriran tim odlaskom Aleksa Santic je 1896 objavio svoju cuvenu pjesmu Ostajte ovdje.
1911. Mostarske ulice osvjetlile su elektricne zarulje.
1914. svecano je otvorena Mostarska "Banja", koja posjeduje pored tuseva, veliki bazen, kavanu, frizerski salon, turski salon za odmor i parno kupatilo. "Banja" je sagradjena u mavarskom stilu, po uzoru na Veliko kupatilo u Budimpesti.
Ovdje se i zavrsava ovaj kratki "put kroz vrijeme", nadam se da sam vam pomogao da saznate malo vise o povijesnim cinjenicama vezanim uz Mostar.

___________________________________________________________________

...Svako pedeset godina na ovim terenima
pametan ušuti , budala progovori ,
a fukara se obogati ..... ( IVO ANDRIÆ )

Ali jos uvijek nemamo odgovor kako se Mostar zvao prije (ako je imao neko ime)!?

___________________________________________________________________
Hajmo skakat`

koliko ja znam nije se zvao nikako prije, nego su naselja imala svoja imena,

napr (ovo sad iz glave) Podhum, Ilici, Zalik, itd ... nisam sigurna kako su se zvali centralni djelovi.

Ali tako sam jednom cula, da su samo postojala imena naselja ili predgradja.

Ne znam ima li ko vise informacija o ovome.

___________________________________________________________________

Evo i ja sam pronasao jedan tekst o mostaru ,











Mostar je star vise od pet vjekova, tacnije 555 godina, ali su mnoga mjesta u Hercegovini starija od njega kao na primjer Trebinje,Buna,Pocitelj,Konjic itd.Mostar se prvi put spominje 1440 god. i tada preuzima primat od Blagaja,do tada glavnog grada Hercegovine i dva puta starijeg naselja po postanku.Sredinom 16 vjeka Mostar je imao samo 19 kuca.

Sve do Turskog osvajanja Mostar je bio malo naselje.Umjesto danasnjeg Starog Mosta (koji ce se ponovo nadvijati nad Neretvom) bio je drveni most koji je visio na lancima,a price kazu da su u kulama na obje strane zivjeli -mostari- koji su cuvali most i po njima su stanovnici tog tadasnjeg naselja dobili ime Mostari.Drveni most nije zadovoljavao potrebe Turske vojske pa je pocela izgradnja novog mosta 1557 god. i trajala je punih devet godina.Most je remek djelo neimara Hajrudina,koji je bio ucenik poznatog graditelja Sinana.Na kamenoj ploci upisana je godina zavrsetka 944 po hidzri ili 1566 po nasem racunanju vremena.Most je sirok 4,5 m , visok oko 20m, a njegov kameni luk dug je oko 30m.Kameni blokovi su medjusobno povezani zeljeznim sponama koje su zalivene olovom.Turski putopisac Evlija Celebija ,je 60 godina 17 vjeka napisao:-Ja,mali rob i najmanji prosao i obisao sam do sada sesnaest carevina, ali ovako visoke cuprije ne vidjeh-.U kulama na obje strane mosta je danonocno bilo 160 ljudi koji su cuvali most.Prva Mostarska dzamija podignuta je prije Starog Mosta,tacnije 1473.Mostar je tokom svoje proslosti,a osobito u 11 i 17 vjeku dao veliki broj znamenitih ljudi i stvaralaca koji su ostali i dan danas poznati.Alidede je u tursko vrijeme bio poznat istoricar i filozof,pa pjesnik Hasan-efendija zvani Zijai(Svijetli),a narocito Dervis-pasa,veliki pjesnik,miljenik sultana Murata III.Sacuvana je i njegova pjesma ispjevana u slavu Mostara za koji kaze:"On je druga Sirija na Svijetu",a most i njegov luk uporedjuje sa dugom:-Pricinja se poput duge sarne-.Od pjesnika su jos poznati Husein Catrnja i Ahmed Rusdi.Cuveni predavac bio je Mustafa Ejubovic.Seh-jujo je ostavio iza sebe mnogo djela iz oblasti prava ,teologije i retorike po kojima je Mostar bio poznat tokom vjekova.On je bio i ostao grad pjesnika i knjizevnika da bi u Corovicu,Djikicu i Santicu dao svoje najvece predstavnike u literaturi.

KULTURNO-ISTORIJSKI SPOMENICI

U Mostaru gradu kamena,smjestenom na obalama plahovite ,bistre rijeke Neretve posebno impresionira bogatstvo spomenika iz osmanlijskog carstva.Tu se jednako susrece i kultura Zapada i sve to stvara jedan jedinstveni kontrast Orijenta i zapadne kulture.Najbolji izvor za proucavanje proslosti Mostara predstavlja putopis Evlije Celebije.Mostar je tada imao 53 mahale i preko 3000 zgrada smjestenih najvecim dijelom na lijevoj obali Neretve,dok su na desnoj strani bile vecinom baste.U carsiji je bilo preko 350 ducana.Mostarce je opisao kao stasite,lijepe i gostoljubive ljude.(Ja dodajem ,izmedju ostalog -ters-).Kule Starog Mosta se zovu TARA i HELEBIJA.Kula Helebija(XVII vijek) dominira Starim Gradom.U kuli je bila smjestena posada,a u prizemlju je bila tamnica.Kula Tara(XVII vijek) sagradjena je na lijevoj obali Neretve.Zidovi su joj veoma debeli,bez ikakvih otvora.luzila je kao skladiste baruta.

KULA HERCEGUSA je sagradjena neposredno uz kulu Taru.Sluzila je u odbrambene svrhe,a i za cuvanje nekadasnjeg viseceg drvenog mosta.Izgradjena je za vrijeme Herceg Stjepana,po kome je dobila i ime.

SAHAT-KULA se nalazi kod nove pravoslavne crkve,u ulici Konak.Jedino sto se o njoj zna je da se dobrotvorka zvala Kaduna Fatima.

KRIVA CUPRIJA se nalazi na desnoj obali Neretve uz neposrednu blizinu Starog Mosta.Kriva cuprija sagradjena je 1558.Pretpostavlja se da je bila prototip Starog Mosta,a podigao ju je Cejvan Cehaja.

CEJVAN-CEHAJINA DZAMIJA Nalazi se na lijevoj obali Neretve u neposrednoj blizini Starog Mosta.Izgradjena je 1552 god. i najstarija je dzamija u gradu.Neposredno uz dzamiju nalazi se muzej Hercegovine sa veoma vrijednim dokumentima i predmetima.
KARADJOZBEGOVA DZAMIJA se nalazi u Fejicevoj ulici i ima veoma visoku i elegantnu
kupolu ,a tekodje i visoku munaru.Ona je najveca i najljepsa dzamija u Hercegovini.Uz dzamiju se nalazi medresa,a u avliji je lijep sadrvan.
KOSKI MEHMED-PASINA DZAMIJA se nalazi u blizini Starog Mosta na samim hridinama Neretve.Ispred dzamije nalazi se zanimljivo turbe sa sarkofagom,kao i dva nisana iz 18 vjeka.
BISCEVICA KUCA se nalazi u Biscevica sokaku.To je najljepsi i najocuvaniji objekat stambene arhitekture iz Turskog doba koji je sacuvan do danas.U njoj se nalazi privatna etnografska zbirka iz osmanskog perioda.
COROVICA KUCA je sagradjena 1874 i nalazi se u Titovoj ulici.Masivna je i gradjena od kamena po dalmatinskom uzoru.U kuci je zivio pisac Svetozar Corovic,kasnije i Aleksa Santic.U zgradi se nalazi i Santiceva spomen-soba sa njegovim rukopisima i bibliotekom.
SPOMENIK PJESNIKU OSMANU DJIKICU se nalazi u Fejicevoj ulici nasuprot Karadjozbegovoj dzamiji.Spomenik ima lijepu kupolu,a djelo je arhitekte Aleksandra Derok-a.
PARTIZANSKO SPOMEN GROBLJE se nalazi u ulici Blagoja Parovica i jedan je od najljepsih spomenika te vrste u bivsoj Jugoslaviji.Izgradjen je u kamenim simbolima.Zauzima veliki prostor a kada se stigne do vrha na kojem se nalazi lijepa fontana pruza se jako fin pogled na spomenik i dio Mostara.

OKOLINA MOSTARA


BLAGAJ se nalazi 12 km juzno od Mostara.Prvi put se spominje 950.god.Na samom izvoru rijeke Bune nalazi se tekija.Ona se nalazi ispod ogromne kamene gromade koja se nadvija nad cijelom tekijom,tako daa na krov tekije nikada nepada kisa.
BUNA se nalazi oko 12 km od Mostara.Na Buni se nalazi veliko izletiste,kamp,autokamp i nekoliko ugostiteljskih objekata.Na Buni se susrecu tri rijeke:Buna,Bunica i Neretva.
POCITELJ je mali gradic iz srednjeg vjeka i nalazi se u dolini Neretve.Za vrijeme Turske vladavine ,u Pocitelju je izgradjeno je nekoliko tvrdjava,dzamija,sahat-kula,medresa,hamam i karakteristicne kuce tog perioda.
RADIMLJA je najbogatija nekropola stecaka,koji su jedini autohtoni spomenici nase kulture.Sve ostalo sto smo stekli ili sto nam se nametnulo kao kulturno nasljedje je uticaj Istoka,Orijenta i Zapada.

___________________________________________________________________
Signatur wird geladen ... ... bitte warten !

Evlija Celebija
SEHER I GRAD MOSTAR
Drevni zapisi


Mostar znaci varos s mostom. Prema pricanju latinskih istoricara, u ovome je seheru u starinsko doba bio most preko rijeke Neretve s jedne strane na drugu, i to na jakom gvozdenom lancu u debljini covjecijeg stegna, i od toga mu je ostalo tako ime.

Ovaj seher je osvojio licno njegovo velicanstvo Fatih. Mostar su zauzeli Turci prije 1468. g. a zauzele su ga cete bosanskog sandzaka Isa- bega Ishakovica. Pri tome Mehmed II nije imao nikakvog licnog ucesca. On je has (domen) pase (hercegova- ckog), a nalazi se na teritoriji hercegovackog sandzaka u bosanskom ejaletu. Njime upravlja pasin vojvoda s pedeset vojnika (nefer). To je ugledan kadiluk s rangom onih kadiluka od tri stotine akci. Ima muftiju, predstavnika serifa (neki- bu'l- esraf), prvake i ugledne ljude. Tu ima vrlo mnogo ucenjaka, sejhova, imama, pisaca i pjesnika. Ima mjesnog spahijskog cehaju (sipah kethuda jeri), janjicarskog serdara, serdara budimskog kola, trznog nadzornika (muhtesib), bazdara, nacelnika grada (sehir kethuda), povjerenika za harac (haradz emini), gradjevinskog nadzornika (mimar- agasi) i gradskog zapovjednika (kal'a dizdar).

Oblik grada - Da bi osigurao i obezbijedio seher, Sulejman- han je naredio da se na liticama rijeke Neretve sagradi ovaj grad od kamena vrlo cvrsto i tvrdo. Grad je dosta malen. Tu se nalaze dvije tvrdjave, jedna s desne, a druga s lijeve strane. Izmedju njih nalazi se u cijelom svijetu poznati mostarski most. Na objema tvrdjavama postoje po dvije cvrste i utvrdjene kapije. Obje tvrdjave snabdjevene su potrebnim topovima i raznovrsnim spravama, a ukrasene su sa tri izbocena bastiona, koji su zaista divni.

Premda tu postoje dvije tvrdjave, gradski zapovjednik (dizdar) je ipak jedan. U svakoj tvrdjavi ima po osamdeset naoruzanih regularnih vojnika. Oni stalno drze strazu. Gradsku kapiju zatvaraju svaku noc i nikoga ne ostavljaju unutra. Na bedemu u bastionu grada nalazi se jedan cardak koji gleda u Neretvu; u njemu se sastaje obrazovani svijet. Odatle se vidi kako sa sjeverne strane dolazi rijeka i kako poput Sirdarija (Sejhun) tece u jugoistocnom pravcu. U tome cardaku sastaje se obrazovani svijet Mostara i tu diskutuje o raznim pitanjima transcendentnog zivota i serijatskog prava. To mjesto je pravo odmaraliste. U onoj tvrdjavi koja se nalazi s druge strane mosta, i cija je kapija okrenuta na ovu stranu gdje je seher, nalazi se Sulejman-hanov mesdzid. Na tome mjestu ima mala kafana za gradske vojnike. Gradski zapovjednik (dizdar) i prvaci sehera (ajana) najcesce sjede tu. Sav spoljni zid toga mjesta (mahale) okicen je orudjem i oruzjem gradskih vojnika.

Evlija Celebija
SEHER I GRAD MOSTAR
Drevni zapisi

Veliki mostarski most - I ovaj je most sagradio stari neimar (kodzamimar) Sinan, sin Abdulmennan- agin, a po Sulejman- hanovoj naredbi. On izgleda kao luk duge koji se uzdize do Kumove Slame i pruza s jedne litice na drugu. Ispod sredine mosta tece rijeka. Kako se sa obje strane toga mosta nalaze tvrdjave, to nije moguce preci s jedne na drugu stranu grada drugim putem osim preko tog mosta. Eto neka se zna da sam ja, bijedni i jadni rab (bozji), Evlija, dosada presao i vidio sesnaest carevina, ali tako visok most nisam vidio. On je prebacen s jedne na drugu stijenu, koje se dizu do neba. Duzina toga mosta od jedne do druge kapije, sto se nalaze na unutrasnjoj strani dviju tvrdjava, koje leze na oba kraja mosta - iznosi ravnih stotinu koraka, a sirok je petnaest stopa.

Cudna ie vjestina koju je pokazao Ibrahim- efendija, roznamedzija sultana Murad-hana IV, provodeci preko toga mosta mjedenim cuncima vodu koja se nalazi u Tabackoj carsiji (debbag hane varosi) na zapadnoj strani mosta, dovodeci je u carsiju i pazar (trg), sto se nalaze na ovoj strani mosta i razvodeci je po banjama (hamam), dzamijama i medresama. Ukratko, to je most iznad i ispod koga tece voda.

Datum kad je Gazi Sulejman- han podigao taj most sadrzan je u rijecima:

"Kudreti kemeri" - Godine 984.

Drugi versifikovan hronostih glasi:

Ovaj je most sagradjen potpuno kao luk duge,
Ima l' mu slican na ovom svijetu, moj boze!
Jedan znalac pogleda ga s divljenjem
I rece mu hronostih:
"I mi cemo preci preko one cuprije
Preko koje je presao (ostali) svijet, moj sultanu !"
Godine 974/1556.

Zaista je neimar ulozio svu svoju snagu i jasno pokazao svoju veliku, sposobnost. Kad se ovaj most pogleda iz daljine, izgleda okrugao kao luk iz koga je tek izletjela strijela pa tako stao. Neimarski ukus, preciznost, eleganciju, koja je unosena u ovu divnu kamenu tvorevinu, nije pokazao nijedan stari neimar. Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeci u pomenutom cardaku, oni promatraju kako mnoga smiona djeca sehera stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrce i skoce s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice praveci svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije.

Jedni skacu strmoglav, drugi sjedeci alaturka, a neki opet skacu u vodu udvoje, utroje i odmah srecno izlaze na obalu uspinjuci se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka. Visina ovog mosta je 87 hvati, a dubina rijeke 87 arsina. U njoj ima stijena velikih kao kupola kupatila; njih rijeka valja uz veliku buku. Zaista je velika smjelost da sitna djeca skacu u takvu rijeku.

Mnogi segrti (gulam), noseci jelo svojim majstorima u ducane, ne idu mostom, nego stave jelo na glavu, a tasove (sofra tasi) i hljeb uzmu u ruke, pa idu smiono klizuci se uzanom ivicom mosta (korkaluk).

Ova varos ima pedeset i tri mahale sa tri hiljade i cetrdeset tvrdo zidanih, kamenim plocama i i ceremitom pokrivenih kuca. Kako se vecina tih kuca (handan) nalazi na onim liticama sto su na istocnoj strani rijeke, to njihovi doksati, dvorane, mnogobrojne sobe, predvorja i balkoni gledaju u rijeku. Na suprotnoj, zapadnoj strani rijeke su sve sami ruzicnjaci, a svako moze pred svojom kucom na rijeci da lovi ribu i da se kupa. Duzina nastanjenog, izgradjenog dijela varosi na onoj strani gdje je carsija i trg (pazar) jeste punih pet hiljada koraka. Na jugoistocnoj strani prostire se polje dva sata hoda, sve do grada Blagaja. Ono je ispresijecano vinogradima i bastama. U julu nastane u varosi velika zega, jer suncane zrake udaraju u one stijene za ledjima varosi, pa se njihov refleks odrazava na varos. Na istocnoj strani nalaze se vinogradi. Kako varos lezi na potijesnom mjestu, ona je duga i uzana; ali je zaista privlacna.

Evlija Celebija
SEHER I GRAD MOSTAR
Drevni zapisi

Dzamije - Tu ima 45 muslimanskih bogomolja (mihrab). Hronostih (tarih) na kapiji Derfterdar- pasine dzamije pod Kazaskom carsijom glasi:

Uzviseni defterdar po imenu Mehmed,
Pobornik dobra, zatornik zla,
Smisljajuci besprimjeran i lijep hronostih
Tog casa rece mu Hatif: "Dom gozbe."
Godine 1017/1608.

Blizu mosta nalazi se Koski Mehmed-pasina dzamija, koja je poput kakve carske bogomolje. Ova je dzamija u dobrom stanju, svi njeni dijelovi su potpuno pokriveni plavim olovom. Iznad gornjeg praga njenih vrata napisan je kaligrafski ovaj natpis:

Mehmed-pasa je za Bozju ljubav sagradio
Ovu dzamiju da bude na svom mjestu
Sveti duh rece joj hronostih:
"Hram Bozji i boraviste dobrih ljudi."
Godine 1027/1618.

Natpis na Staroj dzamiji u carsiji glasi:

Ko za Bozju ljubav podigne dzamiju,
"Neka ga vjecno prati milost Bozija."
Godine 878/1473.

Na kraju jugoistocne strane varosi nalazi se Ibrahim-agina dzamija. Ona je takode pokrivena olovom, ima visoku kupolu, a sva je nasarana kameleonskim bojarna. Ovu dzamiju vrijedi vidjeti. Hronostih na njenoj jugoistocnoj kapiji glasi:

Ibrahim-aga, osnivac ove zaduzbine,
Ljubitelj poboznih, olicenje dobra
I zastitnik sirotinje.
Kad je dovsena, nevidljivi glas rece joj hronostih:
"Mesdzid poboznih, hram ljudi istinske spoznaje."
Godine 1044/1634.

Osim toga, u mahalama ima dzamija: Roznamedzije Ibrahim- efendije; njeni su vakufi dobro uredeni i mocni. Hadzi- Mehmed- begova dzamija je veoma prostrana, umjetnicki izradjena i svijetla. Vise njenih vrata s jugoistocne strane, napisan je na bijelom mramoru pozlacenim dzeli- pismom ovaj hronostih:

"Ova uzvisena i casna dzamija podignuta je za vlade najveceg sultana Sulejman- hana gazije, da Bog uvelica njegove pobjede!
- dobrotvor i osnivac zaduzbine njegove ekselencije El- hadzi Mehmed- beg, cestiti drzavnik, tvorac reda na svijetu, brat velikog vezira."

Ovo je napisano kao njen hronogram godine devet stotina sezdeset i pete 965/1557.

U ovom dijelu varosi sto se nalazi s druge strane u tabhani (debag-hana) ima sest mahala i pet islamskih bogomolja (mihrab), ali tamo nema gradjevina pokrivenih olovom. Prostrana je Hadzi- Alijina dzamija. Na onoj strani gdje je glavni dio varosi nalazi se prostrana musala (namazgah).

Od mesdzida lijep je jos Hadzi- Alijagin mesdzid prema Ahmed- efendijinoj cesmi. To je lijepa i dobro opremljena dzamija. Na jugoistocnoj kapiji ima ovaj natpis:

Odabrani Muhamed, miljenik Boziji, rekao je:
"Covjek koji za ljubav Boga podigne mesdzid.
Sinan mu od sveg srca rece hronostih:
"Godine hiljadu i sesnaeste podize Hadzi Alija svoj mesdzid."
Godine 1016/1607.

Od medresa znamenita je medresa Roznamedzi Ibrahim- efendije, koja je u dobrom stanju. Ima dva javna kupatila (hamam), jedno je na ovoj, a drugo na suprotnoj strani (varosi). Ima jos 127 kucnih kupatila (handan hamamlari).

Natpis na Ahmed- efendijinoj cesmi koja se nalazi u carsiji prema velikom hanu glasi:

Dobrotvor ove zaduzbine, Ahmed- efendija
Trazeci nadje bistru vodu (ab-i nabi).
Zatim pazljivo promisli i rece joj hronostih:
"Tekuca voda (ab-i cari).

Evlija Celebija
SEHER I GRAD MOSTAR
Drevni zapisi

Carsija i pazar - Ima 350 tvrdo zidanih ducana. Onakve tabhane (radionica za stavljenje koze) kao sto je ona na suprotnoj strani ove varosi nema nigdje. Njena zgrada je kao tvrdjava. Unaokolo ima gvozdene prozore, a u sredini veliki basen (sadrvan). Na toj strani ima 20 korisnih i malenih ducana.

Interesantni spomenici - Tu je na prvom mjestu mostarski most. Zatim (narocita vrsta) vitlova (cekrka). Tu je ispod carsije svezan (namotan) jedan debeo lanac za tocak i cekrk, a drugi kraj tog debelog lanca svezan je za debeli lanac koji je svezan za stijene cak dolje u rijeci.

Kad neki covjek hoce na izvadi vode iz rijeke, on natakne svoju kofu za kariku lanca, a onda pusti lanac i on ode u vodu. Onda ozgo izvlace lancem kofu i ona izadje puna vode. Ovu vodu liju u bardake i testije. Na tri mjesta nalaze se takvi cekrci (dolap), kojima na taj nacin izvlace vodu lancanim tockom.

U onome dijelu carsije gdje su kazazi nalazi se jedna cetvorougaona sahat- kula. Zvuk njena zvona cuje se iz daljine na tri sata hoda.

Na suprotnoj strani varosi, tamo gdje je tabhana, ima devetnaest vodenica, koje zasluzuju da se vide. U tim krajevima nisam vidio vodenice izradjene s takvim uredjajem i na tocak.

Kako je u varosi klima blaga, to je zima prijatna.

Cijelo stanovnistvo je rumeno u licu. Njihovi casni i postovani starci zavijaju oko glave saruke (destar), a momci oblace kalpake, caksire s kopcama i cohanu odjecu.

Njihove zene stavljaju na svoje (glave) ravne kape tzv. "tarbus takje", bijele pokrivace; sve oblace feredze i tako setaju.

Njihov posebni dijalekat je pravilan i jasan turski jezik, a znaju takodje bosnjacki i latinski.

Na glasu im je bijeli hljeb, a u protokolu (sidzilu) serijatskog suda upisano je da pastrmka iznosi po dvadeset i trideset oka. Narovi u toj varosi su vrlo krupni. Specijaliteti su im grozde, smokve, kajsije, seftelije i cempresovo drvo.

Na onoj strani varosi gdje se nalazi kozara (debbaghane) ima do osamnaest hiljada i sezdeset basca divnih poput rajskih.

Dodatak - Na teritoriji hercegovackog sandzaka nema nijedan veliki grad napredniji i ljepsi od sehera Mostara. Zbog prijatne klime, tu ima tako socnog i finog svakovrsnog voca da oni svoje smokve, grozdje i kao covjecije glave krupne narove nose na poklon ostalim gradovima. Ovo voce ne samo sto zadrzava svoju ljepotu i slast nego se njegova boja i slast zadugo ne promijeni. Kroz sve privlacne basce i ogradjene bostane koji se nalaze na onoj strani gdje je tabhana (debbaghane) proticu zive vode, a po raznovrsnim uredjenim sofama svijet se veseli i bez prestanka moli Boga za trajnost Carstva i naroda. Hvala Bogu, u ovome sam gradu proveo tri dana u uzivanju i veselju.

Kad smo s velikim dzemaatom klanjali bajram-namaz na Musali, upravo u casu kad je mufti-efendija (sejhu' l-islam) ucio hutbu, dodje sedam ljudi kao bez duse i zapomagase:

- Aman, braco muslimani, eto za brdom vodimo borbu s ljubuskim nevjernicima. U pomoc, braco, u pomoc !

Na to rece muftija (sejhu' l-islam):

- Na noge, braco muslimani, da idemo na vojnu bajramskih zrtava, da priteknemo u pomoc braci muslimanima i da tako napravimo najvecu vojnu.

Odmah su sve gazije, pjesaci i konjanici, ne dovrsivsi molitvu (hutbu i dovu) prihvatili oruzje, spremili se i odjurili u planine. Poslije dva sata zapoceli smo teske borbe u nahijama Ljubuskog. Neprijatelj umalo nije nadvladao (Muslimane), ali u taj cas prispjese mostarske gazije kao Hizir i, uz poklic "Allah, Allah", tako potukose macem neprijatelja da to nije moguce opisati. Odmah ispalise jednu salvu.

Neprijatelj vidje da su Turci bez obzira na Bajram posli u borbu i da sijeku macem. Palo je oko sto sedamdeset neprijatelja, ostali su razbijeni i iz navale presli u bijeg i otisli u svoj pakleni zavicai. Nase gazije, tjerajuci neprijatelja, zarobise ih oko sedamdeset, a pedesetak posjekose. Od nasih pogibe mucenicki samo sedam vitezova, koji su sahranjeni. Bajramski rucak rucali smo u selu koje smo oslobodili, a zatim smo zdravo i veselo s plijenom i velikom pompom vratili se u seher Mostar.

Eto, tako Mostarci rustemovski vode bitku i boj.

Kratko receno, to su darezljivi, gostoljubivi i plemeniti ljudi.

Zatim sam od prvaka ovoga sehera uzeo pisma, oprostio se s njima i s pedeset hrabrih pratilaca krenuo prema zapadu ...

A sto se imena tice...

Pod imenom Mostar, grad se prvi put pominje 1. juna 1474. godine na sjednici Vijeca umoljenih Dubrovacke Republike, gdje se raspravlja kako darovati mostarskog subasu, Skendera. Ne zna se kako su Dubrovcani darivali subasu, ali se zna da je grad dobio ime po cuvarima prvog mosta, drvenog, mostarima. Ne zna se tacno ime koje je Hajrudinov most nosio u mladosti, ali se tacno zna da se star nije rodio

super ti je ovo airuno

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

to me oduvijek interesovalo,kako se zvao kad je tek napravljen?

Lijepo je sto si ovo prilijepio Air
mada sam dosta cinjenica poznavao
zanimljivo je bilo procitati celebijin zapis

___________________________________________________________________

Prvo ime za Most : "Cuprija"

citat od First Lady:

Kada je Mostar dobio svoje ime i kako se zvao priije?

Nisam sto posto siguran ali mora da je bio STARMO ,,,

___________________________________________________________________
Admir Stupac

Danasnji Stari Most , je prvo nosio ime

' Most Sultana Sulejmana - Velicanstvenog '



A Cuo sam od starih ljudi da su Mostar za
vrijeme Turske vladavine neki zvali
' Kjupri Hisari ' sto bi otprilke
trebalo da znaci ' Utvrdjeni Most ' ,
sad koliko je to tacno ne mogu vam 100 % reci

___________________________________________________________________
Hooters, hooters
njam, njam, njam
Hooters, hooters
on a girls that's dumb

Prvi pisani trag o postojanju Mostara , koji nije imao ime potice iz 1452.god.
U njemu se pominju dvije kule i viseci most. Trag jedne kule polusrusene , bio je na
lijevoj obali Neretve - kula Hercegusa .
U zpisima stoji da je to malo ljudsko naselje pored mosta na lancima imalo 19 kuca i
jednog neozenjenog covjeka .
1446. kada je pala zemlja Hercegovina ,Turci su uzeli tu zelenu dolinu i malo naselje pored
drvenog mosta na lancima ,pocelo je da se snaznije razvija i da brze raste.