Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » ISTORIJA / POVIJEST » ***Iz istorije Mostara i Hercegovine!*** 1 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.00 » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (41): « prethodna 1 2 3 [4] 5 6 7 sljedeca » ... zadnja » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

MOSTAR - CARSIJA KAKVE VISE NEMA - 2. dio Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MOSTAR - CARSIJA KAKVE VISE NEMA - 2. dio


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Hilmija Sisirak, 1997. godine. Pred kraj teksta primjetit cete da on kaze kako je ovaj tekst proizvod njegovih vlastitih sjecanja na pojedine dijelove mostarske carsije od prije pedeset godina, sto znaci da su ovi opisi pojedinih dijelova Mostara kakvi su izgledali neposredno poslije Drugog svjetskog rata (ili pribliznije, iz 1947. godine).



Mostarska carsija kao cjelina, svojom atraktivnoscu, usko je povezana sa desnom obalom rijeke Neretve i svim njenim segmentima upotpunjuje cjelokupan kompleks sa ljepotom i carima, koje prozimaju ovaj mediteranski grad.

Rijeka Neretva, sa prirodnim fenomenom korita u okviru divljeg pejsaza, svojom komplementarnoscu prema Mostaru, dala je harmonicnost cijeloj carsiji. Trajno je ostavila pecat o strateskoj ovisnosti grada prema njoj samoj. Izgradjeni mostovi na Neretvi povezali su carsiju i svu njenu sarolikost u jedinstvenu anglomeraciju i zajednicki ambijent rada i zivljenja.

Nas Mostarac Miso Maric imao je obicaj da kaze: "Mostovima se obale rukuju i oni nose najvise ljudskog u sebi".

Centralni pravac, koji preko Musale i Titovog mosta, veze carsiju na desnoj obali, je Brkica ulica. Na samom pocetku ove ulice, gdje je izgradjena Robna kuca "Razvitak", nalazila se automehanicarska radionica Rendulica i Lozin podrum. Nesto kasnije, u jednoj od prostorija ovog podruma, osnovano je Planinarsko drustvo "Plasa", koje ce kasnijih godina prerasti u PD "Prenj".

Sa desne strane, nize vatrogasne kule, bile su drustvene prostorije vatrogasaca, a u istom nizu i prostor nekadasnje stolarske radionice za izradu mebl-namjestaja, a kasnije ce se, na istom mjestu, otvoriti i snajderaj Hadziselimovica. Na ulazu u Fejiceve ulicu, odmah uz zgradu Poste, nalazilo se preduzece "Elektro BiH", a sjevernije prostorije "Narodne fronte" sa kafanom. U objektu, na samom uglu Brkiceve i Balordine ulice, prema Musali, bila je vocarska radnja Sejdihovica, a kasnije ce tu biti Torlin snajderaj. Nize od ovog ducana, nalazila se obucarska radnja "Bodo", pa brijacnica, i, na kraju, milicijska menza (bivsi "Delikates"). Sjevernije od menze bile su prostorije Saveza ratnih vojnih invalida NOR-a, sa kafanom u prizemlju i kancelarijama na spratu.

Lijevo od Musale, u Ulici Ose Grebe, bilo je nekoliko ducana, kao sto je trgovina Slavke Mrvar, preko puta nje stolarija i trafika, a izmedju kuce porodice Tiberio i dvospratnice, vlasnistvo Merdze, bila je prodavnica bizuterije, a kasnije slasticarna Kahrimanovica. Na samom uglu bila je Torlina brijacnica. Inace, porodica Tiberio, koja je italijanskog porijekla, bila je svojevremeno vlasnik kina "Zvijezda", koje se prije zvalo "Uranija".

Kada je rijec o ovom lokalitetu carsije, sve sto je bilo juznije od Banjskog sokaka, u turskom vaktu se zvalo podrucje Tabakovine, Behlilovine i Djulmezovine. Poslije Drugog svjetskog rata, kod starih Mostaraca jos uvijek su se mogli cuti ovi nazivi, ali, vremenom i oni padaju u zaborav. Musala, sa Cose Jahja hodzinom dzamijom, Gradskim kupatilom, hotel "Neretvom", Gradskim parkom i Alajbegovica cesmom, cini centralni fokus mostarske carsije.

Relativno mali prostor, ali po specificnosti i formi, gdje se na objektima ispreplicu stilovi orijentalne i zapadne arhitekture, Musala, sa svojom okolinom, predstavlja svojevrstan ambijent urbanistike.

Meraja pod otvorenim nebom, kako se odvajkada govorilo o Musali, prezivjela je sve tokove istorijskih zbivanja i dogadjanja. Od Osmanlijske vladavine, pa sve do danasanjih dana, pretrpjela je mnoge izmjene. Do 1878. godine, bila je ogradjena zidom i na tom prostoru se klanjalo. Kasnije su tu turski vojnici talimili (vjezbali). Dolaskom Austro-Ugarske, Musala mijenja prijasnji izgled, da bi najteza devastiranja dozivjela tokom 1992. i 1993. godine.

Poslije Drugog svjetskog rata, u zgradi, gdje se, do 1992. godine nalazila predivna zgrada Muzicke skole, pocela je s radom Srednja gradjevinska skola. Nakon nekoliko godina, ova se skola preseljava u novoizgradjeni objekat kod Carinskog mosta. Prije iseljenja Tehnicke skole, u zgradi je privremeno bila Skola ucenika u privredi. Kasnije je u istoj zgradi otvorena Muzicka skola.

Poslije zavrsetka Drugog svjetskog rata i oslobodjenja Mostara, Musala, koja je dobila naziv Trg Republike, ponovo je postala centrom svih zbivanja i manifestacija u mostarskoj carsiji, ali u sasvim novom ruhu. Na ovom prostoru odrzavani su narodni mitinzi, docekivane Stafete mladosti, prolazile vojne parade, Cvijetna korza, povorke s bakljadama. Na improviziranim binama ucestvovale su folklorne grupe i pjevaci, a sportisti i artisti izvodili su svoje vjestine.

U to vrijeme u Mostaru je gostovala jedna artisticka grupa, koja je na Musali postavila improviziranu pozornicu, a preko visokih stubova razvukla je jake konopce. Pocese hodati na zategnutom konopcu, sa motkama u ruci da bi odrzavali ravnotezu. Stari Mostarci gledajuci artiste, pocese pricati o jos boljem pehlivanu Arifu Tamburiji koji je isto to radio sa rasirenim rukama. Nakon toga, u Mostar je dosao neki Aleksic koji se zubima drzao za kais koji je bio objesen za avion u letu, sto je bilo veliko cudo u to vrijeme.

Jedna od oaza mostarske carsije bijase Gradski park, uradjen na nekadasnjoj Drljevica basci uz Musalu. Kako po urbanoj formi, tako i po specificnosti hortikulturnog kompleksa, bio je i ostao jedan od simbola Mostara. Ulaz u park podsjecao je na pristup nekom veleljepnom dvorcu. Ogradjen prefinjenom ogradom od klesanog hercegovackog krecnjaka, sa urezanim elementima orijentalnog stila, svojom originalnoscu bio je nadaleko poznat. Mnoge generacije Mostaraca uzivale su setajuci i odmarajuci se u ovom nesvakidasnjem zdanju raskosi zelenila, cvijeca i mirisnih ruza. Aneks ljepoti davale su visoke palme i okrugli bazen sa zlatnim ribicama. Park je preuredjen 1976. godine, kao i Musala, cime je mostarska urbana sredina osiromasena za jedan predivan mostarski ansambl.

Lijepo oblikovan arhitektonskim elementima na njegovim fasadnim dijelovima, istocno od parka nalazio se gradski javni klozet, koji je kasnije, u toku preoblikovanja Musale i parka, srusen. Starije generacije Mostaraca sjecaju se da je izmedju Muzicke skole i Gradskog kupatila postojao uski prolaz sa Musale u Banjski sokak. Kasnije je tu postavljen novinski kiosk.

Odmah poslije Drugog svjetskog rata, u hotel "Bristol" useljena je oficirska menza. Svojim izgledom, u kome su bili utkani gotski arhitektonski elementi gradnje, krasio je taj pocetni lokalitet desne obale Neretve. Kasnije ce, prema zamislima i projektu Romea Tiberia, biti preadaptiran i nadogradjen.

Na pravcu od Titovog mosta do Gimnazije bila je prava carsijska arterija. Sa obje strane ulice, u dugom nizu, bili su ducani i trgovine.

Imajuci u vidu da je i sama ulica imala blagi pad prema Neretvi, tako su i ducani i magaze imali kaskadni oblik prema Bulevaru. Stilski i fasadno oblikovani, sa lijepo aranziranim izlozima, podsjecali su na carsije mnogih mediteranskih gradova. U danima ljetnog celopeka, na mnogim ducanima mogle su se vidjeti zastitne tende ili poluspustene limene roletne, kao zastita od sunca.

Uz hotel "Bristol", sa zapadne strane, bio je jedan stari ducan dobrim dijelom u suterenu. U njemu je, sve do ovog rata, bila, izmedju ostalih, i slasticarna Bate Kahrimanovica. Desno u ulici (iza "Revije") bila je poznata Hadzajlica kafana. Na mjestu danasnje "Revije" nalazila se manufakturna radnja, vlasnistvo Drace, zatim prodavnica obuce, u kojoj su se u ono doba prodavale veoma trazene bijele tene. Od apoteke do kafane "Jagnje" nalazilo se nekoliko zanatskih i trgovackih prodavnica i nekoliko stambenih objekata. Sa lijeve strane, pocev od brijacnice preko puta hotel "Bristol", pa do pocetka Ulice Adema Buca (Cernica), bila je knjizara i novinski kiosk, te trgovine i mesnica.

U objektu sa kupolom, u kome je bila trgovina "Bazar", tada je bio mlijecni restoran. Na podrucju Ricine, od Lakisica dzamije do Bulevara, postojao je poslovni polukruzni objekat, u kome su bile smjestene manje trgovinske radnje. Iza ovog objekta, sa granicama prema Krpica ulici, bilo je Komunalno preduzece "Cistoca". Na tom prostoru, mogle su se vidjeti cisterne - "strcaljke" sa konjskom zapregom, koje su, uglavnom, sluzile za polijevanje makadamskih mostarskih ulica u ljetnom vremenu.

(Nastavlja se)

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-07-2007 07:49 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
Ricina Ricina is a Male
raja




Poruka: 1689
Location: Predaleko od Mostara

dvije teme Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Ne bi lose bilo kada bi napravili dvije paralelne tem :

1. Istorija Mostara i Hercegovine

2. Istorija Mostara i Hercegovine-komentari

tako da oni koji zele da uzivaju u ovim fantasticno dobrim tekstovima , mogu citati u prvoj temi a drugi, kojima je do komentara, mogu pisati u drugoj. Vukovi siti a ovce na broju...Ricina

___________________________________________________________________
"Cega se pametan stidi , tim se budala ponosi" .. Ramadan Asovic

03-07-2007 15:41 Ricina is offline Posalji email za Ricina Pregledaj poruke od Ricina Dodaj Ricina u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

RE: Svaka cast... Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od djemila:

        citat od MosHer:

          citat od Ricina:

        Tema je vise nego odlicna.. Aferim ..Zamolio bi one koje ne cijene ovu temu da ne ubacuju bezvezne komentare a autora teme kao i Dzemilu bi zamolio da se otvori posebna tema sa svim ovim tekstovima i to bez komentara sa strane. Na ovoj stranici mozemo nastaviti komentare. Vas Ricina


      Ricina hvala puno! Potrudit cu se da i svi buduci tekstovi budu sto je vise moguce informativniji i zanimljivi.
        Sto se tice razdvajanja komentara od tekstova, nemam nista protiv i ako je Djemila ili neko drugi od moderatora u mogucnosti da otvori jednu posebnu temu koja bi se zvala nesto kao "Komentari na temu Iz istorije Mostara i Hercegovine", pa da sve dosadasnje komentare i odgovore na iste prebaci na tu novu temu i da onda ova tema ostane striktno za sve dosadasnje i buduce tekstove
      .
      Jos jednom hvala za citanje i nadam se da ce i buduci tekstovi koje planiram postirati na ovoj temi biti jednako vrijedni citanja.


    Bice uradjeno MOsheru 10.gif

    samo ti nastavi s pisanjem,

    milina citati a mora se i prokomentarisati zato cemo napraviti temu 10.gif


Hvala Djemila 10.gif

Ovo kad god se mogne i stigne uraditi, nije nikakva zurba.

Hvala puno za citanje i pohvale 10.gif imam jos dosta toga sto planiram redovnije da postiram na ovoj temi i nadam se da ce i svi buduci tekstovi biti prilicno zanimljivi i svaki na svoj nacin vrijedni citanja i utrosenog vremena za citanje 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-07-2007 21:51 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

RE: dvije teme Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od Ricina:

    Ne bi lose bilo kada bi napravili dvije paralelne tem :

    1. Istorija Mostara i Hercegovine

    2. Istorija Mostara i Hercegovine-komentari

    tako da oni koji zele da uzivaju u ovim fantasticno dobrim tekstovima , mogu citati u prvoj temi a drugi, kojima je do komentara, mogu pisati u drugoj. Vukovi siti a ovce na broju...Ricina


Ricina, ponovo se posebno zahvaljivam za redovno citanje i pracenje ove teme, potrudit cu se da i svi buduci tekstovi budu, sto je vise moguce zanimljivi i dobri.

Posebne zahvale za pokretanje ove izvrsne ideje za odvajanje svih nasih komentara na posebnu temu od tekstova.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-07-2007 21:57 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

MOSTAR - CARSIJA KAKVE VISE NEMA - 3. dio Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MOSTAR - CARSIJA KAKVE VISE NEMA - 3. dio


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Hilmija Sisirak, 1997. godine. Pred kraj teksta primjetit cete da on kaze kako je ovaj tekst proizvod njegovih vlastitih sjecanja na pojedine dijelove mostarske carsije od prije pedeset godina, sto znaci da su ovi opisi pojedinih dijelova Mostara kakvi su izgledali neposredno poslije Drugog svjetskog rata (ili pribliznije, iz 1947. godine).



Na uglu, koji veze Ricinu sa Bulevarom (tada jos uvijek Paralelnom ulicom) bila je jedna lijepo izgradjena stara cesma. Njeno korito bilo je specificno i licilo je na veliku morsku skoljku. U to vrijeme, kroz srediste Mostara prolazila je zeljeznicka pruga sa popularnim i nezaboravljenim "cirom". Rampa ispred Gimnazije spustala se dnevno po nekoliko puta, cak su i djaci znali, po dolasku i odlasku vozova, odredjivati kraj ili pocetak skolskog sata.

Mostar je imao i svoj mali "metro", ispod koga se prolazilo prema Stefanijinom, a kasnije Lenjinovom setalistu do Rondoa i dalje. Ovaj podzemni prolaz imao je dva stepenisna kraka, za ulaz i izlaz sa obe strane. Bio je sav u plocicama, u obliku sahovskog polja, pa je zbog svog estetskog oblika Mostarcima ostao zauvijek u nezaboravnom sjecanju.

Odmah do ovog prolaza, sa sjeverne strane, na ulazu u Ulicu Mose Pijade, bio je mali kiosk za prodaju novina i cigareta, Mostarcima poznatiji kao Kvesica trafika. Od ove trafike, pa do tadasnje Zeljeznicke putnicke stanice, bili su locirani zeljeznicki magacini. U istoj ulici, pocev od kafane "Jagnje", pa do upravne zgrade ZTP-a, bilo je par malih ducana i brijacnica, kao i poslovne prostorije tek formiranog preduzeca "Spedicija". Prvi direktor "Spedicije" bio je Remzija Puzic. Kasnije "Spedicija" prerasta u "HAP" (Hercegovacki autoprevoz), da bi se, zatim, iz njega iznjedrio mostarski gigant "Autoprevoz".

U Lenjinovom setalistu tada je radila Tokica pekara, preko puta Gimnazije, a u bivsem Domu omladine bio je otvoren "Klub prosvjetnih radnika Mostara". Iduci prema Rondou, u dijelu danasnjeg parka, nalazio se veoma poznati restoran "Pariz" sa predivnom ljetnom bastom i stalnom muzikom. To je u ono vrijeme bilo omiljeno mjesto sastajanja i druzenja mostarske raje.

Na pocetku Ulice dr. Safeta Mujica, na samom izlazu iz podzemnog prolaza, sa desne strane, nalazio se gradski javni klozet, zatim ogradjeni prostor Zeljeznicke stanice sve do hotel "Mostara". Od hotela, pa do vojne bolnice, nalazio se prostor sa tvornicom marmelade.

Sa zapadne strane ulice, ispred zgrade Hirurgije, bio je jedan manji objekat, koji je imao funkciju Meteoroloske stanice. Nize od ovog objekta, bio je Mlin za mljevenje zita i ekonomat. Juznije se nalazio arhitektonski i estetski oblikovan stambeni objekat u kome je nekad stanovao poznati mostarski inzinjer Milos Komadina. Interesantno je napomenuti da je u prostoru ove predivne kuce rastao jedinstven primjerak "libanskog cedra" (vrsta drveta koja je rasprostranjena u Libanu).

Ulazeci u Santica ulicu, sa sjeverne strane, odmah na njenom pocetku bila je Krecana, a onda, skoro duz citave zapadne strane ove ulice, bili su stambeni objekti. Posebno se, medju njima, izdvajao gradski zatvor, poznatiji kao "Celovina".

Istocni dio ulice, sve do Avdica kuce, bio je pod bascama i vocnjacima koji su prolazili sve do same obale Neretve. Medjutim, za kratko vrijeme, ovaj zeleni kompleks postace veliko gradiliste. Sa lica zemlje nestala su pluca grada.

Ubrzo poslije oslobodjenja Mostara, 1945. godine, u Santicevoj ulici, otvoreno je kino "Partizan". U njemu su, uglavnom, prikazivani filmovi sovjetske produkcije, a nije proslo mnogo vremena kad su, na repertoar, dosla i nasa dva prva poslijeratna filma "Slavica" i "Zivjet ce ovaj narod", oba naravno, sa ratnom tematikom.

S obzirom da je, u to vrijeme, odlazak u kino bila jedna od glavnih zabava Mostar je tada, osim kina "Zvijezda", imao i kino "Korzo" u Glavnoj ulici, kino "Neretva" u Domu Armije, a jedno vrijeme filmovi su se prikazivali i u sali bivse Osnovne skole "Osman Djikic". Kasnijih godina, otvorice se sinemaskop u Ulici Matije Gupca. U vrijeme vaznih proslava i manifestacija, filmovi su prikazivani na Musali i na Rondou.

Tada su u prometnijim ulicama bili postavljeni i zvucnici, sa kojih su odzvanjale borbene i narodne pjesme, gradjani su obavjestavani i o raznim drustveno politickim zbivanjima.

Od raskrsnice, ulazeci u Ulicu Adema Buca i iduci kroz Cernicu, na samom pocetku nalazilo se nekoliko ducana i jedan ugostiteljski objekat. Tu je bila prodavnica hljeba, krojacka, obucarska i tapetarska radnja i, na kraju, cinovnicka zadruga. U ovoj zgradi se, mnogo kasnije, nalazila prodavnica boja i lakova. Nize zadruge bile su kancelarije Saveza rezervnih vojnih starjesina, a kasnije Planinarsko drustvo "Prenj" i frizerski salon.

U medjuvremenu, proradila je i kafana "Velez", sa lijepom ljetnom bascom. Sa desne strane, prije ulaza u Krpica ulicu, bila je kafana Muhameda-Hame Jaganjca, poznato sastajaliste Mostaraca, gdje su oni eglenisali i zbijali sale. Kafana sa popularnim Hamom bila je za svaciju dusu i merak, a nije izostajao ni pravi izvorni mostarski liskaluk.

Ispod zgrade Opstinskog suda bile su kancelarije Crvenog krsta, a juznije Baliceva apoteka. Na prostoru, gdje je izgradjena zgrada "Elektro-Hercegovine", nalazilo se malo bravarsko-limarsko preduzece i pekara. Preko puta, u Ulici Podharem, gdje se nalazi zgrada GP "Hercegovina", bio je park. Juznije od parka, gdje je do 1992. godine bila mala samoposluga, odrzavana je nastava jednog odjeljenja Skole ucenika u privredi.

Na uglu Ulica Adema Buca i Rade Bitange bila je jedna mala kafana, sa stanom na spratu, a odmah preko puta bila je ljetna basca sa pozornicom drustva "Preporod", u kojoj su se redovno odrzavale igranke i druge priredbe. Mnogo godina kasnije, na toj lokaciji bice izgradjeni objekti Djecijeg vrtica.

Na potezu od Mikacica kuce, u Krpica ulici, pa do Voljevicine, zakljucno sa Ulicom Rade Bitange, znaci veci dio Bulevara, bilo je pod vocnjacima i vinogradima. Za kratko vrijeme na ovom prostoru pocece izgradnja stambenih zgrada. Isto tako, na istocnoj strani Bulevara, izuzev objekata, vlasnistvo Golubovica, u Ulici Matije Gupca i Sliskovica, u Ulici Husnije Repca, nalazio se kompleks sa vocnjacima.

U narednim godinama, na ovim prostorima bice podignuto veliko naselje. Preko puta Stamparije, u Ulici Matije Gupca nalazio se Dom staraca, a malo nize bila je brijacnica. Na pocetku Kapetanovine, u blizini Mlinice, bilo je skladiste preduzeca "Prenj", gdje se prodavao ogrijevni materijal.

Od Kapetanovine prema Ogradi, u prostorijama gdje je bila Mjesna zajednica, nalazio se ugostiteljski objekat "Bijela ladja", a nize, prema Luckom mostu, bile su trgovacka radnja, brijacnica i nadaleko poznata Dugalica pekara.

Ovim zavrsavam moja sjecanja na pojedine dijelove mostarske carsije, od prije pedeset godina. Ostalo je jos mnogo toga da se napise, ali o tom nekom drugom prilikom. Zelio sam da ovim feljtonom otrgnem od zaborava sve one cari naseg predivnog grada, koji je, upravo zbog svoje ljepote, i najvise stradao u ovom bestijalnom ratu. Zelio sam, takodje da najmladje generacije Mostaraca nikad ne zaborave uspomene na rodni grad u koji se svima nama valja sto prije vratiti i da svi skupa pomognemo njegovoj brzoj obnovi i izgradnji. To je najmanje sto mozemo dati najljepsem dragulju na svijetu.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-09-2007 07:42 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
abraxas abraxas is a Male
moforaja




Poruka: 6998
Location: Jazzbina Abraxas

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Poštovani MosHer!
Tvoji prilozi su najbolje štivo na ovom forumu! Što se tièe ovog današnjeg, zanima me da li imaš kakve slike kojima bi mogao ilustrirati tekst? Evo, volio bi vidjeti onaj naš "metro" i javni WC. I meni se je to urezalo u sjeæanje po ljepoti. Koje sluèajnosti, prije par dana sam sanjao taj dio grada.Možda se to još kome dogaða da sanja svoj rodni grad? Sanjamo ono što volimo. Zaboravih kako se zvalo kino u ulici Matije Gupca? Hrvoje smo mu govorili ali ne znam kako mu je bilo službeno ime.Svako dobro!

03-09-2007 13:51 abraxas is offline Pregledaj poruke od abraxas Dodaj abraxas u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od abraxas:

    Poštovani MosHer!
    Tvoji prilozi su najbolje štivo na ovom forumu! Što se tièe ovog današnjeg, zanima me da li imaš kakve slike kojima bi mogao ilustrirati tekst? Evo, volio bi vidjeti onaj naš "metro" i javni WC. I meni se je to urezalo u sjeæanje po ljepoti. Koje sluèajnosti, prije par dana sam sanjao taj dio grada.Možda se to još kome dogaða da sanja svoj rodni grad? Sanjamo ono što volimo. Zaboravih kako se zvalo kino u ulici Matije Gupca? Hrvoje smo mu govorili ali ne znam kako mu je bilo službeno ime.Svako dobro!


Dragi Abraxas, hvala puno na ovom predivnom postu!
Sto se tice slika, imam nekih samo je problem sto mi "scaner" ne radi, ali cu pokusati da ih nekako mozda digitalnom kamerom preslikam i ako budu uspjele postavit cu ih na ovoj temi, a ako ih neko od clanova foruma ima bilo bi super ako ih moze postaviti.
Malo sam upravo pretrazio po mojoj maloj "arhivi" u vezi spomenutog kina koje je bilo u Ulici Matije Gupca i sve sto sam do sada uspio da pronadjem je da se to kino u narodu zvalo Hrvoje (nisam jos pronasao tacan podatak zasto se tako zvalo), a da mu je u odredjenom periodu sluzbeno ime bilo Partizan, te kad se zatvorilo, u stvari, preslo je u Santicevu ulicu pod istim tim imenom (Kino Partizan) i na toj lokaciji i pod istim imenom je radilo sve do pocetka rata 1992. godine. Jos uvijek nisam uspio da naidjem na podatak da li je ovo kino prije imena Partizan (dok je bilo smjesteno u Matije Gupca ulici) imalo neko drugo sluzbeno ime.
Jos jednom hvala puno za predivni post i nadam se da ce i buduci tekstovi na ovoj temi biti jednako zanimljivi i vrijedni citanja.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-11-2007 08:23 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
Shockwave Shockwave is a Male
proplivo




Poruka: 30
Location: Mostar

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od MosHer:



    Malo sam upravo pretrazio po mojoj maloj "arhivi" u vezi spomenutog kina koje je bilo u Ulici Matije Gupca i sve sto sam do sada uspio da pronadjem je da se to kino u narodu zvalo Hrvoje (nisam jos pronasao tacan podatak zasto se tako zvalo), .


Mislim da se zvalo Hrvoje jer je prije 2.svj.rata u tom objektu djelovalo Kulturno Drustvo "Hrvoje". Bar su tako meni pricali stari nekad davno.

Inace super tema, svaka cast.

___________________________________________________________________

    broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Shockwave dana 03-11-2007 u 17:26.

    03-11-2007 17:25 Shockwave is offline Posalji Email za Shockwave Pregledaj poruke od Shockwave Dodaj Shockwave u listu prijatelja
    abraxas abraxas is a Male
    moforaja




    Poruka: 6998
    Location: Jazzbina Abraxas

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Evo danas naðoh telefonski imenik Grada iz 1961. Tamo piše kino Partizan, M.Gupca 3. Sjeæam se da smo ga zvali Hrvoje. I meni su stari rekli da je to zbog toga što je tamo djelovalo kulturno društvo Hrvoje. Lijep pozdrav svima!

    03-11-2007 21:22 abraxas is offline Pregledaj poruke od abraxas Dodaj abraxas u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Shockwave i Abraxas, u pravu ste, i ja sam danas pronasao isti podatak da je na toj adresi prije kina bilo Kulturno Drustvo Hrvoje i da je tako upravo taj naziv ostao poznat u narodu.

    Hvala vam puno za citanje i podrsku i nadam se da ce vam se svidajti i svi buduci tekstovi na ovoj temi.

    Iskreni pozdravi!

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-12-2007 05:49 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Simfonija Ljepote I Funkcionalnosti Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      SIMFONIJA LJEPOTE I FUNKCIONALNOSTI


      *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Ekrem Moca Dizdar, a objavljen je u avgustu 1996. godine.



    Izvanrednu primjenu potpunog i savrsenog odnosa prema odredjenjima Islama zatjecemo, prije skoro pola milenijuma u Mostaru, kod osmanskih graditelja, prilikom pristupa izgradnji i urbaniziranju carsije, kao najstarijeg gradskog jezgra na obalama Neretve.

    U islamskoj bastini Bosne i Hercegovine, pa tako i Mostara, najvecu vrijednost ima arhitektura. U najmanjem detalju najstarije ambijetalne cjeline u Mostaru - Starom gradu otkrivamo misaone poruke raznih arhitektonskih kreacija islamske bastine. Na skoro savrsenoj prostornoj scenografiji carsije primjecujemo funkcionalnost arhitekture turskih graditelja, princip oblikovanja prostora iznutra prema vani, ciste geometrijske volumene, definiciju vanjskog plasta prostora tako da se uocava istinit odraz unutarnjeg prostora prema njemu...

    Iako se naselje Mostar, prema dostupnim pisanjima starih dubrovackih hronicara perfekcionista, pod ovakvim i ovdasnjim nazivom prvi put spominje 1474. godine ili kao manja urbana cjelina sa 19 kuca tri godine kasnije po ondasnjem Tapu tehrir defteru - ipak, u godinama vladavine Sulejmana II Velicanstvenog (1520. - 1566.) i ekspanzije uspona osmanskog carstva poprima sva obiljezja i karakteristike, za to doba, jedinstvenog i veoma upecatljivog prostornog planiranja grada.

    Skoro sasvim vjerodostojan opis najstarijih granica osmanske gradske carsije u Mostaru, cuvane i nadgledane sa "Tabije za topove ispod Pasovine i promatrane ostrim okom sa sest gradskih kapija, gdje je kontrolisan svaki ulaz u carsiju sa svih drumova i dzada koji su gravitirali gradu", nalazimo u knjizi Huseina-Husage Cisica "Mostar u Herceg-Bosni". Prema tvrdjenju ovog nekadasnjeg gradonacelnika Mostara (1935. - 1939. godine) i prvog povjerenika Zavoda za zastitu spomenika kulture BiH za Mostar 1948. godine, mostarski "tvrdjavni" zid se spustao s Konaka povrh potoka Suhodolina ka Neretvi. U istom pravcu nastavljao se zid i na desnoj obali Neretve i to kraj Bascina i nekadasnje kafane Ruza do nadomak gradskoj elektrani (stampariji).

    Tu je rukavcem Radobolje pravio zaokret ulijevo prema Semovcu, te preko njega isao do iza Kapetanovine, ponovo pravio zaokret ulijevo, te tako obuhvativsi Kapetanovinu i Jusovinu spustao se koritu Neretve.

    U istom pravcu od lijeve obale Neretve uspinjao se Ramica sokakom - drumu na Velikoj Tepi, a odatle, opet, iza Kalhane, uspinjao se Pasovini, te, praveci zaokret ispred Pasovine, spajao se sa zidom kraj Suhodoline (na pocetku ovog opisa).

    Polaziste svega je carsija kao gradski nukleus, centar svih gradskih zbivanja i prozimanja i najstarija urbana anglomeracija, veoma dopadljivo locirana na obalama Neretve i pri uscu Radobolje, neposredno uz Stari most.

    Zaista istinsku konkretnost i jedinstven dojam osebujnosti mostarske carsije obicni smrtnik moze dozivjeti iz opisa arhitekte prof. Juraja Neidhardta, kada ovaj bard bosanskohercegovacke arhitekture i saradnik slavnog De Corbusiera opisuje staro jezgro kao savrseni graditeljski pejzaz, gdje "luk sa svojim kulama, zdanjima i krovovima, koji su se, ovako sivkasti na sivom, nenamjesteno, kao neke sige, nacickali okolo i cine, u okviru pejzaza Neretve i krsa, tako harmonicnu cjelinu da, apstrahujuci detalji, sve skupa vise slice na veliku stijenu na kojoj su izrasli kristali nego na predio u kome je covjek gradio za svoje potrebe."

    Mostarsku carsiju, u okviru vec opisanih zidina, ponajprije su osmislili gradski legatori, izmedju 1550. i 1570. godine, kada su Zaim i Hadzi Mehmedbeg-Karadjozbeg, Cejvan-Cehaja, Nasuh-aga Vucjakovic i ostali dobrocinitelji mostarski, u nepunih dvadesetak godina, investiranjem vlastitih sredstava, izgradili 153 ducana i magaze, te vise mlinica na rukavcima Radobolje, hamame i javne cesme i zauvijek ih zavjestali Mostaru.

    Pored javnih objekata, koji cine srz tipicne carsije iz osmanskog perioda gradnje i razvoja grada, moramo istaknuti kao neprocjenljive vrijednosti i sakralne i vjerske objekte kao zaduzbinu gradskih legatora, kao sastavno tkivo ove najstarije mostarske anglomeracije, medju kojima se isticu Koski Mehmed-pasina, Vucjakovica, cejvan-Cehajina, Hadzi Kurtova (Tabacica) i Nezir-agina dzamija, mesdzid sultana Selima Javuza, Cejvan-Cehajin mekteb i medresa Koski Mehmed-pase.

    Iako u osmanskoj, tipicnoj carsiji "nema mjesta za stan i porodicni zivot" i iskljucivo je podredjena ostvarenju komercijalnih kontakata, ipak jedinstven mostarski carsijski kompleks ne mozemo u potpunosti obuhvatiti ako ne bismo spomenuli i nekoliko najranijih islamskih-stambenih objekata, koji su - poput mikrorejonskih cjelina carsije - izgradjeni na lokalitetu Jusovine i Kapetanovine, a unutar gradskih zidina.

    Sva privredna djelatnost, cjelodnevni susreti proizvodjaca i potrosaca, ondje gdje su se "svidjali" svi poslovi u mostarskoj carsiji odvijali su se u dva tipa poslovnih prostora - ducanima i magazama.

    Ducani su tipicno prizemni objekti, manje prostorne povrsine, izgradjeni od drvenih elemenata izmedju dvaju zabatnih kamenih zidova, pokrivenih kamenom plocom od skriljaca, locirani u skladnom, rijetko prekidanom, nizu sa obje strane ulica Mala Tepa, Kujundziluk i Onescukova u Prijeckoj carsiji.

    Sa pristupne strane zatvoreni drvenim cepencima, sa donjim i gornjim kapcima, sto u vizuri posmatraca izaziva veoma dopadljiv scenski efekat, ducani u Starom gradu, zbog skucenosti prostora, iskljucivo sluze za proizvodnju i prodaju robe vlasnika i u njih musterija uopste ne ulazi. U njima se, dakle, primjenjivao specifican nacin orijentalnog poslovanja, gdje zanatlije ili trgovci sjedeci na donjem kapku otvorenog cepenka posluzuju kupce, jer im je sve na dohvat ruke. Ovakva arhitektonska kompozicija ducana, spojena sa izuzetnom funkcionalnoscu, donosila je i opstu zivost u carsiji, jer su gradjani, pored kupnje, mogli uzivati, sjedeci u sjenci gornjeg podignutog drvenog kapka i pricvrscenog za nisku strehu krova, promatrajuci ili razgovarajuci sa prolaznicima.

    Suprotno niskim i malim ducanima, magaze u mostarskoj najstarijoj carsiji su mnogo masivnije i veceg prostornog gabarita, zidane debelim zidovima od kamena ili cerpica, na cijim fasadnim otvorima dominiraju prozori zasticeni demirima i kapcima od kovanog gvozdja i vrata sa vanjskim zeljeznim kanatima. Dispoziciono rjesenje kao prostori za uskladistenje robe, magaze su svojim specifikumom izgradnje, predstavljale izvanrednu zastitu od pozara i provala. Egzemplarni niz magaza u okviru granica najstarijeg gradskog jezgra u Mostaru, zapazamo duz ondasnje Carske dzade (Titova ulica) iznad Kujundziluka, dok jedinstveni primjer "daira" mozemo vidjeti kod grupacije magaza oko nekadasnjeg stocnog pazara (dvorista), oivicenog ulicama Mala Tepa, Kurluk i Titova.

    U starom Mostaru, iz osmanskog perioda gradnje, nerijetko se susrece arhitektonska sinteza magaza i ducana horizontalno medjusobno povezanim, gdje se prostorno produzuje frontalni ducan.

    U "350 tvrdo zidanih ducana", koliko ih, u svoje vrijeme, prebroja turski putopisac Evlija Celebija, u mostarskoj carsiji, radilo je i svoje proizvode prodavalo tridesetak vrsta zanatlija, okupljenih u jedanaest esnafa: terzijski, kujundzijski, curcijski, ekmekcijski, bojadzijski, dundjerski, tabacki, timurdzijski, obucarski, cebedzijski, berberski. Pri vladavini Austrougarske monarhije izmedju 1878. i 1918. godine najstarija mostarska ambijetalna cjelina dozivljava izvjesnu metamorfozu, gdje austrougarski graditelji, uglavnom, manje ili vise uspjesno, interpoliraju svoja visespratna mega-zdanja u harmonicni niz znatno nizih objekata zatecenog osmanskog perioda.

    Iako su se u pocetku svojim izrazom nastojali uklopiti u autohtonu arhitekturu turskog perioda, primjenjujuci elekticizam islamskog nasljedja i pseudomaurski stil u starom gradskom jezgru, ipak izostrenom oku postovaoca kulturne bastine ne moze ostati "skriven" karakteristicni dodir dvaju stilskih izraza, koji je najupecatljiviji u glavnoj, Titovoj ulici (ili njihovoj Hauptstrasse), neposredno iznad
    Kujundziluka.

    U okviru granica najstarije gradske anglomeracije ili u neposrednoj njihovoj blizini, izgradjene primjenom tipicno "austrougarskih" istoricizama, posebno se isticu zgrade monumentalne Vise djevojacke skole i Zemaljske banke, projektovane u stilu secesije, te pseudomaurski renovirani Cejvan-Cehajin i cernicki Sibjan mekteb (koji kasnije postaju zgrade Muzeja Hercegovine i Simfonijskog orkestra).

    Unatoc svim anomalijama, odrazenim u disproporciji i pomalo nasilnim unosenjem tadasnjih srednjoevropskih (zapadnih) arhitektonskih ispoljavanja medju procelja tipicnog orijentalno-mediteranskog ansambla, te "fleke" ipak moramo zanemariti, prihvatajuci, pored svega, austrougarski period kao mostarsko i bosanskohercegovacko graditeljsko nasljedje i, uprkos svemu, nastojanje monarhijskih manje lojalnih arhitekata da - barem u pocetku - zadrze osnovne karakteristike magaza u Starom gradu i time nam, ipak, zajedno sa Osmanlijama, ostave u amanet jedan "izuzetan kompoziciono-urbanisticki ambijent".

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-12-2007 09:00 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    zalik13 zalik13 is a Male
    moforaja




    Poruka: 4619
    Location: Rio de Zalik

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MosHer!
    10.gif

    Tvoji prilozi su najbolji na ovom forumu.
    Samo nastavi pisati , uspjesan rad i puno zdravlja da nam mozes pisati.

    10.gif

    03-12-2007 16:35 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Zalik13, hvala puno za ovaj predivni post, podrsku i citanje!
    10.gif

    Nadam se da ce ti se isto svidjati i svi buduci prilozi na ovoj temi.

    Hvala puno!
    10.gif 01.gif

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-13-2007 05:56 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Posljednja Lasta Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      POSLJEDNJA LASTA


      *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je iz knjige "Mostar - kolijevka sporta".
      Uz donatorsku podrsku Evropske unije i u tirazu od 1000 primjeraka, 1996. godine iz stampe je izasla knjiga “Mostar - kolijevka sporta” koja popunjava veliku prazninu u oskudnoj sportskoj literaturi. Knjiga je djelo vise autora ciji je rad koordinirao poznati sportski novinar Dragan Miladinovic, dok su recenzenti bili priznati sportski strucnjaci prof. dr Hamid Sose, prof. Zeljko Dzeba, prof. Enver Novakovic i Mile Knezovic. Najveca vrijednost ove knjige, posvecene prvom vijeku organizovanog sportskog pokreta u gradu na Neretvi i stogodisnjici modernih Olimpijskih igara je da je oslobodjena politickih, ideoloskih i drugih konotacija, te prozeta jedino sportskim duhom, kako to u recenziji naglasava i Hamid Sose.
      Inace, izabrani tekst se bavi istorijom biciklizma u Mostaru.



    Prvo vozilo sto je nalikovalo biciklu pominje se 1447. godine u hronici njemackog grada Majningena. Opet po hronici Nirnberga, neki je "kovac 1649. godine, izradio vozilo kojim se za jedan sat moglo prevaliti 2000 koraka"! U istoriji ima zabiljezeno jos nekoliko konstrukcionih rjesenja dvokolica sa drvenim tockovima, s noznim pogonom, tj. "odgurivanjem od tla." Godine 1790. Francuz Mede de Svirac izmislio je "celerifer" - spravu na dva tocka. Tockovi promjera od sedamdesetak centimetara zasebno su ugradjeni ispod drvene precke, s jastucicem u sredini. Vozac se odgurivao nogama. Slijedeca inovacija bila je drezina, koju je 1817. godine izumio K. Drais Von Sauerbronn.

    Prvi bicikli bez odgurivanja nogama svjetlo dana ugledali su u Francuskoj 1861. godine. Tvorac im je Ernest Michaux. Od 1865. godine drveni tockovi umjesto zeljezom oblazu se gumama, postoji i pedalo. Zatim su usavrsavanju i modificiranju bicikla doprinijeli Englez John Kemp Starley (1880.) i Skotlandjanin J. Dunlop (1888.). Engleska tvornica "Humber" tom vozilu dala je manje-vise konacan oblik.

    Biciklizam kao sport zvanicno se pojavljuje 31. maja 1868. godine. Naime, tog datuma u Parizu, u parku St. Cloud, "Veloce Club de Pariz" je organizovao biciklisticku trku na stazi dugoj 2000 metara. Na juznoslovenskim prostorima prvi velosipedi pojavili su se oko 1880. godine. Prvi klub je, medjutim, osnovan krajem 1884. godine u Beogradu, a pocetkom naredne godine u Zagrebu itd.

    Biciklizam je jedan od najstarijih sportova u Mostaru. Ovdje je, prema zapisima Karla Peca u "Mostaru" (Lajpcig 1891.), vec 1887. godine osnovan velosipedski klub. On se, po svemu sudeci, zvao "Radfahren Klub". Na osnovu tih podataka moglo bi se zakljuciti da je grad na Neretvi medju prvima, a mozda i prvi u Bosni i Hercegovini imao biciklisticki klub. Dobio ga je, ocigledno, u prvom desetljecu vladavine Austro-Ugarske Monarhije na ovim prostorima. Njegovi clanovi bili su iskljucivo austrijski oficiri i cinovnici, porijeklom Nijemci. Taj klub imao je jedanaest clanova, a raspolagao je s gotovo dvostruko vise bicikla - dvadeset!

    A, ljudi iz ovog podneblja, 1. maja 1896. godine osnivaju "Prvo hercegovacko koturasko drustvo". Uzgred receno, ono je kako se tvrdi - korijen hrvatskom sokolstvu u Bosni i Hercegovini. Tek 1901. godine u Sarajevu se zvanicno oglasio Koturaski klub "Sokol", a pominje se da je u tom gradu jos 1892. godine djelovao "Fahard Klub".

    Mostarski koturasi (biciklisti) vec u prvoj godini svog organizovanog djelovanja priredjuju kruzne trke gradskim ulicama. Na zalost, zasad otkriveni pisani tragovi ko su bili njihovi pobjednici i koliko je ucestvovalo takmicara. Sestog juna 1897. godine "Prvo hercegovacko koturasko drustvo" je po Sefiku Pasicu, organizovalo dvije biciklisticke trke. Vozilo se od Potoka do Mostara, 12 km i od Jablanice do Mostara, oko 40 km. Na kracoj relaciji prvi na cilj stigao je izvjesni Viktor Procikijevic, a na duzoj je trijumfovao neki Josip Jakus.

    Iz raznoraznih razloga, aktivnost mostarskog biciklistickog kluba je postepeno splasnjavala dok nije potpuno zamrla. Ostao je, medju ostalim, samo sa dva clana. Zato treba traziti razloge i u visokoj cijeni bicikla. Ali, isto tako i u cinjenici da grad jos nije imao radionica za njihovo servisiranje i prodaju. Takav "ducan" tek 1900. godine otvorili su "dosljaci" Antonio Tiberio i Anton Beli. Ova dvojica kompanjona su tu, uz ostalo, "prodavali, sastavljali i opravljali bicikle". Da je u Mostaru pocetkom XX vijeka bivalo sve vise bicikla, potvrdjuju i neki propisi Gradskog kotarskog ureda iz 1902. godine. U odluci o ulicnom i zdravstveno policajnom redu za grad Mostar, posebnim odredbama bilo je regulisano pitanje "koturaskog reda".

    "Hercegovacko koturasko-gombalacko drustvo Sokol" je 19. aprila 1903. godine za svoje clanove organizovalo voznju biciklima od Mostara do Metkovica. Ovoj "trci", na stazi dugoj oko 50 km, posebnu draz dale su zene. To su bile "dvije gospodje i jedna gospodjica". One su se muskarcima pridruzile u Capljini, dokle su stigle vjerovatno vozom, popularnim "cirom". Steta je sto jos nisu poznata imena tih biciklistkinja, mozda prvih mostarskih i bosanskohercegovackih.

    Ima, medjutim, predznaka da su Mostarci, oni sto su porijeklom s ovih prostora, znatno prije nego sto je osnovan domaci koturaski klub, na biciklu krstarili cestama i sire teritorije. Medju prvim takvim "toursmenima", velosipedistima pominje se fotograf Antun Zimolo. On je prema nekim izvorima, vec 1890. godine isao na turneju po Hercegovini, Crnoj Gori i Sandzaku. Zimolo je, takodje, bio sudionik vise trka na kojima je osvojio pregrst trofeja. I 1900. mostarski biciklisti, tvrdi isti izvor, odrzali su vise biciklistickih trka na relacijama Stolac-Mostar, Potoci-Mostar i na drugim stazama.

    Medjutim, krajem XIX vijeka na nasim cestama vidjena je neobicna trojka velosipedista. Nju je predvodio poznati biciklista i vazduhoplovac Mihailo Mercep, koji se 1897. godine vratio sa turneje po Evropi i Americi. S njim u drustvu bili su Svetolik Savic i Ljuba Stojanovic, svi clanovi beogradskog Prvog srpskog velosipedskog drustva. Oni su na biciklima krstarili i cestama Bosne i Hercegovine. Na putu od Beograda preko Sarajeva prosli su i kroz Mostar, da bi nastavili prema Nevesinju, Bileci, Trebinju, Dubrovniku i Crnoj Gori. Svuda su, kako se tvrdi, srdacno docekani. I, naravno, izazivali posebno interesovanje i paznju. Ta trojka je kroz grad na Neretvi projurila 1898. godine.

    Po poznatom istrazivacu sportske historije Sefiku Pasicu, Mostarci su "imali prvi susret sa biciklom jos 1885. godine". O tome je ostavio ovaj zapis:
    "Na juznu maltu (carinarnicu) stigao je na biciklu neki Suhi, i to iz pravca Metkovica. To su doznali neki gradjani kvarta Luka i otisli su da posmatraju to "tehnicko cudo", kako su govorili. Medju stanovnicima Luke nalazio se i Ibro Sefic, radnik fabrike duhana. On je volio masine i dugo je zagledao bicikl, a zatim je pravio skice. Domalo je biciklista Suhi krenuo kroz grad, ali ovoga puta u pratnji djece. Gradjani Mostara su izasli na trotoare da posmatraju biciklistu i bicikl, koji je produzio u pravcu Sarajeva. Iste godine mladi Ibro Sefic izradio je drveni bicikl koji je kasnije usavrsavao. Prema ovome, prvi biciklista iz Mostara je Ibro Sefic".

    Medju mostarskim koturasima odnosno biciklistima s kraja XIX i pocetka XX vijeka bili su, kako izgleda, i dimnjacar Ivan Ac, Antonio Tiberio, Anton Beli, apotekar Mikan Vencel, Milan Janjos, Cezar Vlajo, Anton Pehar, inz. Milos Komadina, inz. Dragutin Keler, Alija Lutvo, Anton Bajalo, Anton Zimolo, Manojlo Jelic, Rudolf i Julius Stanger, Salih Popo, dr. Dragutin Hlubna, prof. Stevan Zakula, Viktor Bek, prof. Vladimir Novak, prof. Leo Jamnicki i drugi. Godine 1914. izbijanjem Prvog svjetskog rata, zabrana rada pogodila je i biciklisticke sekcije. Poslije 1918. godine u Mostaru je, navodno, egzistirao jedan biciklisticki klub, mada je bilo nastojanja da ih bude vise. Blize je, ipak, istini da je izmedju dva svjetska rata, od 1918. do 1941. godine biciklisticki sport zivotario pod krovom sokolskih drustava, sto je uostalom bio slucaj sa ostalim sportovima, osim fudbalskog, teniskog i jos ponekog. Tek nakon Drugog svjetskog rata, biciklisticki sport i u Mostaru dobija novi zamah. Tako je 1947. godine u okrilju RFD "Velez" osnovana i "malobiciklisticka" sekcija. U pocetku su narocito bile privlacne kros-trke i takmicenja "kontrasa". A, zatim i ulicne i drumske voznje. Iz oskudnih sacuvanih pisanih tragova mogu se saznati podaci o najvecim uspjesima mostarskih biciklista, clanova "Veleza". Tako je, na primjer, 1948. godine Marko Zovko osvojio prvo mjesto na prvenstvu Bosne i Hercegovine. Jos poznatiji postaje Andrija Krtalic. On samo u dresu maticnog kluba, u dvije godine uzastopno 1954. i 1955. biva republicki prvak. S tom serijom uspjeha nastavio je poslije takmiceci se za zenicku "Zeljezaru" i sarajevsku "Lastu". Krtalic je 1958. godine bio pobjednik trke od Capljine do Mostara, u voznji "Kroz Makedoniju" stize na cilj drugi, ucestvuje i u medjunarodnoj "Trci kroz Jugoslaviju".

    Od 1948. godine do pocetka sesdesetih godina Mostar je bio ciljno mjesto ili prolazna stanica nekoliko biciklistickih trka. Pomenimo samo neke: Sarajevo-Mostar 1948. godine, "Trka kroz Bosnu i Hercegovinu" Tuzla-Sarajevo-Mostar 1959. godine, Capljina-Mostar 1958. godine i "Kroz Hercegovinu" 1958. godine.

    Biciklizam u Mostaru, zatim, dozivljava iskliznuce iz sportske porodice.

    Klub se gasi. Istina, zaljubljenici u taj sport su nekoliko puta pokusavali da ga vrate u zivot. Vjerovalo se da bi na to moglo uticati "domacinstvo" medjunarodne "Trke kroz Jugoslaviju". Grad na Neretvi je tri puta (1968., 1971. i 1986.) bio ciljno i startno mjesto odredjenih etapa tog "Toura". Posmatranje ulazaka i izlazaka velikog medjunarodnog biciklistickog karavana nije, na zalost, medju Mostarcima vratilo biciklizam. I Ibrahim Catrnja s istomisljenicima se svojevremeno mnogo trudio da domace bicikliste izvede na takmicarske staze i da organizuje njihov klub. Ostale su to samo puste zelje. Samo je uporni Aco Dzakula, na sportskom biciklu "specijalcu" u razlicitim dresovima bezimenog kluba, cesto promicao gradskim ulicama i okolnim cestama. Hoce li Mostar ponovo dobiti jedan ili vise biciklistickih klubova? A vrijeme je da se i u ovom gradu ponovo okrecu pedala na sportskim biciklima...

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-14-2007 07:57 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Stari Most Na Postanskim Markama Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      STARI MOST NA POSTANSKIM MARKAMA


      *NAPOMENA: Originalni autor teksta koji slijedi je Dragi Sestic. Ovaj tekst je objavljen 1997. godine.



    Medju prvim serijama postanskih maraka, izdanim od strane J.P. PTT saobracaja BiH u toku 1995. godine, bila je i jedna marka sa motivom Starog mosta. Mostarci su posebno ponosni na ovu marku. Ne samo sto je na njoj prikazan veleljepni luk po kome je Mostar u svijetu i postao prepoznatljiv, vec i zato sto je autor slike mostarski slikar Salko Pezo.

    Motiv Starog mosta nije, medjutim, prvi put na postanskim markama.

    Tacnije, pojavilo se ukupno 7 raznih motiva na 15 razlicitih postanskih maraka.

    Evo, pregleda svih postanskih maraka s mostarskim Starim mostom.

    1. novembra 1906. godine, Austrougarska monarhija je u seriji 16 maraka za BiH izdala cak dvije sa motivom Starog mosta. Prva ljubicaste boje u vrijednosti od 2 helera i druga tamnosmedje boje u vrijednosti od 20 helera. Na obje u gornjem dijelu stoji natpis "Bosnien:Herzegowina".

    Vec 18. avgusta 1910. godine, u cast 80-tog rodjendana cara Franca Jozefa Prvog, izlazi sljedeci komplet maraka - isti kao onaj iz 1906. godine, s tim sto je u donjem dijelu marke dodana godisnjica carevog rodjendana "1830. - 1910.". Marke su iste nominalne vrijednosti i iste boje kao prethodne.

    1. septembra 1918. godine, izlazi peta marka sa motivom Starog mosta i ona je reprint marke iz 1910. godine od 2 helera, sa crvenom bojom i nastampanom godinom 1918.

    Nastankom Drzave S.H.S. izlaze, nove - stare marke sa Starim mostom. Tamnosmedja marka od 20 helera iz 1910. godine ostaje iste nominalne vrijednosti, s tim sto joj se crvenim slovima nastampava "Drzava S.H.S." na vrhu, "1918." u sredini, lijevo i desno, te "Bosna i Hercegovina" - na dnu. Ovaj posljednji podatak je vazan, jer je do te godine jos postojao respekt za ime Bosne i Hercegovine! Ljubicasta marka od 2 helera iz 1910. godine dobiva nominalnu vrijednost od 10 kruna, s tim sto joj se crnim slovima nastampava isto kao gore navedenoj od 20 helera.

    Osma marka izlazi 11. marta 1919. godine i to je reprint marke od 20 helera - tamnosmedje boje iz 1906. godine. Nominalna vrijednost joj je 30 helera. Ovog puta na njoj je u gornjem dijelu nastampano "Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca", a u donjem dijelu "20h + 10h".
    Naziv Bosna i Hercegovina je nestao!

    15. juna 1934. godine, u kompletu od 5 maraka koje su izasle za potrebe avio-poste, izlazi i deveta marka sa motivom Starog mosta.
    Marka je jarkonarandzaste boje i najvece nominalne vrijednosti u seriji - 10 dinara. Iznad Starog mosta nacrtan je avion, a na gornjoj i donjoj strani stoji cirilicni i latinicni natpis "Jugoslavija".

    Deseta marka izlazi 12. septembra 1937. godine u bloku od 4 marke sa motivom narodnih nosnji Jugoslavije. Svijetloljubicasta marka sa djevojkom u bosanskohercegovackoj narodnoj nosnji iza koje se u pozadini vidi Stari most imala je nominalnu vrijednost od 1,50 dinara.

    FNR Jugoslavija izdaje 16. juna 1951. godine u setu od 9 maraka za avio-postu i jednu sa Starim mostom - plave boje, vrijednosti 6 dinara, te jednu tamnozelene boje od 6 (+10) dinara.

    Trinaesta marka izlazi 20. marta 1952. godine, ponovo za potrebe avio-poste sa istim Starim mostom kao iz 1951. godine, s tim sto je boja tamnocrvena, a nominalna vrijednost joj je 200 dinara.

    24. septembra 1966. godine, u cast 400 godisnjice Starog mosta PTT Jugoslavije izdaje novu marku sa Starim mostom, purpurne boje i nominalne vrijednosti od 0,30 dinara. U gornjem dijelu stoje natpisi "Most na Neretvi" i "1566 - 1966".

    I na kraju, posljednja, 15. marka, ona sa pocetka ovoga teksta. Ona je izdana u seriji od pet maraka "Mostovi u djelima umjetnika". Na njoj je ponovo vracen natpis "Bosna i Hercegovina", te uocljivi natpis godisnjice rusenja Starog mosta "1566 - 1993".

    Nadamo se da ce i ubuduce izlaziti postanske marke sa nasim Starim mostom. Mozda sljedeci put vec nakon njegove restauracije?!

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-16-2007 06:30 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    zalik13 zalik13 is a Male
    moforaja




    Poruka: 4619
    Location: Rio de Zalik

    Posljednja Lasta Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MosHer,nadam se da se ne ljutis sto sam malo ilustrovao temu sa slikama.

    broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane zalik13 dana 03-17-2007 u 01:14.

    03-17-2007 01:03 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
    zalik13 zalik13 is a Male
    moforaja




    Poruka: 4619
    Location: Rio de Zalik

    Zgrada "Hrvoja" Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

        citat od MosHer:

      Shockwave i Abraxas, u pravu ste, i ja sam danas pronasao isti podatak da je na toj adresi prije kina bilo Kulturno Drustvo Hrvoje i da je tako upravo taj naziv ostao poznat u narodu.

      Hvala vam puno za citanje i podrsku i nadam se da ce vam se svidajti i svi buduci tekstovi na ovoj temi.

      Iskreni pozdravi!



    03-17-2007 01:11 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Zalik13, hvala puno za slike 10.gif

    Ma, kakvo ljutiti, samo ti slobodno uvijek prikaci ako imas kakvih slika i tekstova (kod mene ovaj "scanner" ne radi nikako, pa ne mogu).

    Hvala puno i "prikaci" na ovu temu sta god odgovarajuce ti se ponekad nadje pri ruci 10.gif

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-18-2007 23:24 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Djecaci Kao Ptice Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      DJECACI KAO PTICE


      *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je iz knjige "Mostar - kolijevka sporta".
      Uz donatorsku podrsku Evropske unije i u tirazu od 1000 primjeraka, 1996. godine iz stampe je izasla knjiga “Mostar - kolijevka sporta” koja popunjava veliku prazninu u oskudnoj sportskoj literaturi. Knjiga je djelo vise autora ciji je rad koordinirao poznati sportski novinar Dragan Miladinovic, dok su recenzenti bili priznati sportski strucnjaci prof. dr Hamid Sose, prof. Zeljko Dzeba, prof. Enver Novakovic i Mile Knezovic. Najveca vrijednost ove knjige, posvecene prvom vijeku organizovanog sportskog pokreta u gradu na Neretvi i stogodisnjici modernih Olimpijskih igara je da je oslobodjena politickih, ideoloskih i drugih konotacija, te prozeta jedino sportskim duhom, kako to u recenziji naglasava i Hamid Sose.
      Ovaj tekst se bavi istorijatom skokova u Mostaru.



    Najstariji tragovi o skokovima u vodu pronadjeni su na etruscanskom reljefu otkrivenom u Tarkini u VI vijeku. Medjutim, prvi pisani podaci o skokovima u vodu datiraju iz srednjeg vijeka. Njih je u svojoj knjizi "Colymbetes" 1538. godine opisao V. Vinman. Tada se skakalo s mostova u Konstanci i Bazelu.

    Medjutim, na juznoslovenskim prostorima prije nego igdje kroz vazduh do vode letjelo se u Mostaru. Prvi skakaci u Neretvu su se otiskivali jos 1566. godine, dakle nakon sto je sagradjen Stari most. O tome je prve biljeske ostavio 1664. godine znameniti turski putopisac i historicar Evlija Celebija. On je, izmedju ostalog, napisao:
    "Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeci u pomenutom cardaku, oni promatraju kako mnoga smiona djeca sehera stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrce i skoce s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice praveci svaki od njih neku posebnu akrobaciju.
    Jedni skacu strmoglav, drugi sjedeci ala turka, a neki opet skacu u vodu udvoje, utroje i odmah srecno izlaze na obalu uspinjuci se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka... Zaista je velika smjelost da sitna djeca skacu u takvu rijeku."

    Pretpostavlja se da se skakalo cak sa skela Starog mosta, dakle tokom gradnje tog velicanstvenog arhitektonskog ostvarenja. Ima, medjutim, predznaka da se u Mostaru pocelo skakati u vodu, tacnije u Neretvu, mnogo ranije. Cak prije nego igdje drugdje. Ta prica zasniva se na postojanju "lancanog" mosta, koji je dvije obale rijeke spajao, kako se pretpostavlja, vec od 1440. godine. Medjutim, malo naselje, buduci grad Mostar, na ovom prostoru se prvi put spominje tek 1452. i te godine se, u jednoj pisanoj ispravi, navodi postojanje drvenog mosta sa lancima.

    Za vrijeme turske vladavine ovim krajevima, prema misljenju historicara sporta Sefika Pasica, sportovi na vodi u Mostaru su bili vrlo popularni. Tu misli i na skokove u vodu, t.j. Neretvu. On je takav zakljucak izvodio iz naziva mnogih pecina-stijena s kojih se djeca i odrasli i danas tokom ljeta otiskuju u talase plahovite rijeke. To su Besa, Duradzik, Karpuza, Pipun, Veliki i Mali dzinovac, Veliki i Mali djeriz, Gvozden, Zelenika, Jastreb, Musala, Sloboda... Imena vecinom turskog porijekla. Mamutske skakaonice u vodu - Neretvu su i kule i druge zgrade sto se naslanjaju na Stari most. To se, takodje, moze reci i za ostale gradske mostove. Prvo je to bio onaj zeljezni s imenom Cara Franje Josipa, sagradjen 1882. godine, pa njegov nasljednik podignut 1936. poslije nazvan Titov. Zatim tu su Lucki (1913.) i Carinski most (1917.).

    I pjesnik Aleksa Santic je u svojoj "Neretvi" (1912.) opjevao hrabre skakace u vodu: "Neretva se lomi, a s visokih kuka/ Naga djeca skacu i vikom se kuplju..."

    I jedan ovovremeni reporter s odusevljenjem je kazivao o mostarskim "ikarima": "U Mostaru je covik bio tica. I svaka je tica imala svoj stil. Jedne su letjele rasirenih, a druge skupljenih krila, jedne su se rusile kosije, poput lastavica, druge su padale gotovo okomito poput kamena. Revija tijela, zracno manekenstvo."

    Takmicenja u skokovima u vodu sa mostarskih mostova, narocito onog najstarijeg, koji podsjeca na "bijelog galeba s krilima razapetim na obje obale rijeke", dobijaju puni zamah tek nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata (1945.). Tradicija ovih letova zivi, dakle, vec 430 godina!

    Skokovi su se izvodili, tako reci, svaki dan od ranog proljeca do kasne jeseni, posebno na zahtjev turista.

    To je, ocigledno, odavnina specifican sport mostarskih djecaka i mladica. On je, naravno, po mnogo cemu jedinstven. Tradicionalna ljetna takmicenja u posljednjih dvadesetak godina okupljala su aktere-letace i iz drugih krajeva nekadasnje drzave.

    Mostar je, 1990. godine, opet prvi na juznoslovenskim prostorima bio domacin svojevrsnog medjunarodnog nadmetanja. Ono se smatra nezvanicnim svjetskim prvenstvom u visinskim skokovima u vodu. Ta revija organizovana je po uzoru na turneju skijaskih skakaca. Ima naziv "Kup del Mondo". Organizator joj je FEDEMAR - Medjunarodna organizacija za sportove na vodi koji nisu u olimpijskom programu. Sto je grad na Neretvi 1990. bio, i sto ce ponovo biti, domacin te svjetske priredbe skakaca u vodu najzasluzniji je, prije svih, profesor Vitorio Zaneti iz Italije. I njegov zemljak Klaus Dibiasi. On je, uzgred receno, jedan od najpoznatijih skakaca u vodu na Zemlji. Dibiasi je ucesnik cetiri Olimpijade, od 1964. do 1976. I na svakoj je osvoji medalje: tri zlatne u skokovima sa tornja, a srebrne u toj disciplini i u skokovima sa daske. Bio je i svjetski sampion u tzv. figurativnim skokovima u vodu.

    Prvi "Kup del Mondo" u Mostaru 1990. godine, kada se letjelo sa Starog mosta, okupio je skakace iz Amerike, Kanade, Italije, Engleske, Meksika (poznati po odvaznim letovima sa hridina Akapulka u morske talase) i Jugoslavije. Za "domacu" reprezentaciju takmicila su se i dvojica Mostaraca - Jadranko Fink i Semir Drocic, a selektor ekipe bio je nas najpoznatiji skakac Emir Balic. Letaci iz grada na Neretvi su, zatim, imali nastupe u "Kupu del Mondo" i u drugim zemljama. Godine 1994, na Svjetskom kupu u Italiji Benaid Kalajdzic je osvjetlao obraz mostarskih skakaca. Osvojio je izvanredno 11. mjesto.

    Svako vrijeme i svaka generacija iznjedrili su po nekoliko vrhunskih skakaca. Najcjenjeniji i najcuveniji je, nesumnjivo, Emir Balic. U davno doba, tokom turske vladavine, kao vrstan skakac pominje se izvjesni Salko Orucevic. Kada je i Mostar bio u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, medju najzapazenije "letace" smatraju se Ilija Pjanic i Muso Hadzimusic. Izmedju dva svjetska rata kao najcjenjeniji skakaci bili su, izmedju ostalih, Veljko Djedovic, Nazif Sefic, Aziz Koluder, Joca Golubovic, Svetko Simic i Huso Miseljic.

    Od svrsetka Drugog svjetskog rata (1945.) na ovamo stizale su u talasima nove generacije hrabrih letaca sa mostova. Jedni su se specijalizirali za skokove na glavu, a drugi na noge. Mnogi su, medjutim, vjestinu iskusavali u obje discipline. Visoku tehniku i harmonicnost, sa odrazom i uronjenjem dostigli su brojni letaci. Ipak, Emira Balica, trinaest puta pobjednika u skoku na glavu, niko za dugo nece zasjeniti. Duga je, ipak, kolona onih vrhunskih letaca sa Starog mosta. Pomenimo ih bar nekoliko: Mugdim Sefic, Sekula Mucibabic, Nenad Nedja Seseljevic, Mugdim Guzin, Branko Vreca, Dragan Zovko, Jovo Racic, Husnija Balic, Nedja Milivojevic, Jadranko Fink, Goran Fink, Marko Zovko, Mate Zelenika, Alija Ajanic, Semir Drocic, Mirsad Pasic, Senad Drljevic, Mirza Bijavica, Tahir Delic i drugi. Bilo je i odvaznih djevojaka koje su skakale sa Starog mosta. Ostale su upamcene Seka Vaskovic, Zijada Demirovic Humo i Paulina Seseljevic. Vlado Cvitanovic je, pak, izveo najkomplikovaniji i najspektakularniji skok. Bio je to uzvratni skok na glavu od jednog i po salta (1,5 okret).

    Specificni uslovi - visina skakaonice, brzina i plicina rijeke (s podvodnim stijenama, grebenima) - stvorili su i odgovarajuce vrste i stilove skokova. To je, opet, prouzrocilo i svojevrsne kriterije za vrednovanje-ocjenjivanje tehnike - ljepote i harmonicnosti skoka. Za svaki skok svaki sudija ima na raspolaganju 10 bodova. Oni se dodjeljuju zavisno od kvaliteta skoka. Sve ocjene se zbrajaju i tako dobija konacan rezultat, pa prema tome i redosljed takmicara.

    Kod skakaca na glavu ocjenjuje se, u prvom redu, tehnika leta kroz vazduh i uronjenje u vodu. Oni nastoje da urone u vodu sto manje, a to se postize tzv. strapom. "Lasta" se smatra najprivlacnijim i najcjenjenijim stilom. Skakac leti kao ptica i sunovracuje se u vodu. Prilikom odraza zabaci ruke i onda ih priljubi uz tijelo. Stil "avion" je slican "lasti", ali rukama u odrucenju pod uglom od 90 stupnjeva u odnosu na tijelo. "Prevoj" je stil kada skakac u letu savije tijelo u kukovima, noge i ruke opruzi da prstima ruku dodiruje nozne prste, a zatim trzajem izbacuje noge iznad tijela.

    Kod skokova na noge ocjenjuje se, u prvom redu, sigurnost leta kroz vazduh. To su polozaj tijela od faze odraza do uronjenja u vodu. Prilikom "slijetanja" na povrsinu rijeke skakac nastoji da izbaci sto manje vode, zapravo da bude sto manje prskanja. Za to je udomacena izreka "dobro stulio". Sklupceni skakac, gdje brada dodiruje koljena zgrcenih nogu, koje obuhvati rukama ispod koljena - taj skok se naziva "cupica". "Mertek" je stil kada skakac od odraza do uronjenja leti prema vodi ukrucenog tijela. Ti nazivi imaju porijeklo u turskom jeziku.
    Primjerice, mertek je greda, balvan, direk. Ta imena, takodje govore koliko je duga tradicija skokova u Neretvu, po nekima od 1435. godine.

    O hrabrim letacima sa Starog mosta u Neretvu snimljeno je nekoliko dokumentarnih filmova. Najpoznatiji je pod imenom "Djecak i most". Ovo ostvarenje na celuloidnoj traci dobilo je nagradu za kameru na Svjetskom festivalu dokumentarnog i TV filma u Londonu 1971. godine. I ne samo to. Film "Djecak i most" dobio je pocasno mjesto u Olimpijskom muzeju u Londonu. Ima tu viseznacne simbolike. Svajcarska je kolijevka prvih zvanicno zapisanih skokova u vodu, a film posjetiocima tog reprezentativnog, jedinstvenog muzeja kazuje o jednom specificnom sportu najduze odrzanom u Mostaru. I film "Admiral" je svojevrsno svjedocanstvo o hrabrim mostarskim "ikarima" sa Starog mosta. Oni su bili tema, takodje, i mnogih diplomskih i onih radova studenata fakulteta za fizicko vaspitanje... Mostar je 1958. godine dobio lijep olimpijski bazen sa skakaonicama - za letove s tornja i daske. Ipak, tzv. figurativni skokovi tu nisu uhvatili korijene. A, ko zna, mozda ce se to dogoditi u buducem vremenu.

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    03-19-2007 07:20 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    zalik13 zalik13 is a Male
    moforaja




    Poruka: 4619
    Location: Rio de Zalik

    Jadranko Fink Acko-mostarska lasta Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    03-19-2007 15:27 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
    Stranica (41): « prethodna 1 2 3 [4] 5 6 7 sljedeca » ... zadnja » nove poruke | aktuelne teme | forum
    Postavi novu temu Odgovori
    Go to:
    preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com