Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » ISTORIJA / POVIJEST » ***Iz istorije Mostara i Hercegovine!*** 1 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.00 » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (41): « prva ... « prethodna 2 3 4 [5] 6 7 8 sljedeca » ... zadnja » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
zalik13 zalik13 is a Male
moforaja




Poruka: 4619
Location: Rio de Zalik

Vlado-Miš Cvitanoviæ u skoku sa Titovog mosta 1962 god. Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice



Citat:
Vlado Cvitanovic je, pak, izveo najkomplikovaniji i najspektakularniji skok. Bio je to uzvratni skok na glavu od jednog i po salta (1,5 okret).

03-19-2007 15:41 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Hotel "neretva" I Banja Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    HOTEL "NERETVA" I BANJA


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Amir Pasic, a objavljen je 1996. godine.



Dolaskom Austrougarske 1878 u Bosnu i Hercegovinu, sa promjenom ekonomije unose se evropski urbani milje i arhitektoske forme u sve urbane sredine. U Mostaru odnos nove vlasti prema postojecem tkivu nije bio destruktivan jer novi objekti se podizu na slobodnim prostorima oko novoizdgradjene zeljeznicke pruge, zapadno od postojeceg grada. Istorijska gradska jezgra je prepustena prirodnom umiranju, pa je tako, uglavnom, ostala sacuvana za buduce generacije.

Razvoj Mostara u ovom periodu moze se vezati za dvije licnosti istog prezimena, slicnih ideja, a potpuno razlicitog porijekla i profesije: Mujagu Komadinu, gradonacelnika i inzinjera Milosa Komadinu, gradskog mjernika.

Urbana sema je vrlo jednostavna, podredjena zeljeznici (pruga Sarajevo-Mostar-Metkovic) i automobilu (postojece ceste dolinom rijeke Neretve, veza zapadno prema Splitu i istocno prema Nevesinju).

Okolna brda utvrdjuju se novim fortifikacijama, a gradska zona odredjuje se vojnim logorima na vrhovima trouglaste doline. Narasle saobracajne potrebe traze bolju povezanost preko Neretve, pa su izgradjena tri mosta uz postojeci Stari, koji se adaptira za kolski saobracaj.

Centralna gradska osovina povezuje zeljeznicku stanicu - novi poslovni centar na zapadu - mostom Franje Josifa (1888.) sa musalom na lijevoj obali koja se preuredjuje u novi drustveni centar. Skola, hotel "Neretva" i Gradsko kupatilo, objekti "novog doba" se grade da zemijene mektebe, hanove i hamame. Tu su locirani i drugi objekti istog simbolicnog znacenja: posta i Vatrogasna stanica.

Arhitekti unose eklekticke dekorativne elemente sakupljene tokom studijskih putovanja austrijskih arhitekata po Egiptu i Spaniji, sa ciljem da NE negiraju u potpunosti islamski arhitektonski duh gradske sredine.

Hotel "Neretva" (podignuta 1892), unosi duh Evrope sa novim tipom gostinskih soba, sala za sastanke ili citanje, muzikom klavira, Sacher tortom i Wiener sniclom, pripravljenom od strane kuhara dovedenih iz Praga.

Volumen objekta bio je stran ovom podneblju - ogroman, sa monarhijsko zuto-crvenim horizontalnim prugama. Ali, vremenom, kao i vecinu stranih tijela covjek, uglavnom, prihvati. Podignut na samoj obali Neretve, tek mnogo godina nakon izgradnje, objekat ostvaruje kontakt sa rijekom preko dvaju terasa. Prvobitna orijentacija bila je ka istoku, prema parku sa pregolama u kome je dominirao bazen sa zlatnim ribicama, koje su privlacile sve, a posebno djecu, do godine 1976, kada je cjelokupni prostor prepravljen odlukom dnevne politike. Jutarnja kafa pila se u hladu parka, a vecernja na terasi sa zapadne strane. Hotel je bio jedno od nekoliko mjesta u gradu gdje se moglo plesati uz veceru i kolace raznih boja, koje dovoze do tvog stola pa ih je tesko odbiti.

I pored pregradnji i dogradnji, vremenom je hotel sazreo za ozbiljnu adaptaciju planiranu za 100-godisnjicu. Umjesto obnove, u stotoj godini, objekat je unisten u prvim mjesecima rata 1992, zajedno sa gotovo svim znacajnim gradskim objektima.

Banja, ili sluzbeno gradsko kupatilo, podignuta je da zadovolji higijenske potrebe naraslog i strukturno promijenjenog gradjanstva. Pored svih sadrzaja primijenjenih po uzoru na slicne objekte u monarhiji, posebno one u Pesti, ovdje se izgradjivao i njegovao mostarski duh. Skola plivanja za pocetnike - djecu koja se boje plahovite Neretve, rekreacija, saloni za uljepsavanje, anegdote sa Bricom Rifom, tavla ili rostilj na terasi - cinili su objekat izuzetno bliskim svakom, ali istovremeno i pristupacnim samo uglednim.

Podignuta 1914. godine, dakle, 22 godine nakon hotela "Neretva" da dopuni sadrzaje novog centra Mostara, Banja je drugacijeg arhitektonskog izraza. Sa mnogo vise nestandardnih elemenata, sa egipatsko-maurskog stil se pretace ka secesiji. Arhitekta Tenijer je zavrsio glavni korpus, ali Puba Loose je kompletirao objekat tek 1927. godine.

Unisteni u planskom potiranju kulture i hotel i Banja dozivljavaju sudbinu grada u kome su nakon decenija postojanja postali vanvremenski, i zato prioritetni za opstojanje Mostara kao simbola nase multikulturne zajednice.

Zacetnik ideje o gradnji javnog kupatila bio je tadasnji mostarski gradonacelnik Mujaga Komadina. Na svecanom otvaranju, u to vrijeme najveceg i najljepseg objekta ove vrste na Balkanu, 3. juna 1914. godine, Mujaga se svojim sugradjanima trebao obratiti i prigodnim govorom. On je to i ucinio, ali na svoj nacin, kratko i narodski - jasno:
- Narode, evo Bane za one koji imaju para. Za one koji nemaju - eno Neretve!

    *U skorije vrijeme, Banja je obnovljena i sluzi namijenjenoj i prvobitnoj funkciji.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-21-2007 07:58 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
putnik putnik is a Male
brato




Poruka: 529
Location: mostar

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

MosHer mislim da je Banja otvorena 1913. i prvo je javno kupatilo na Balkanu, a danas nema ni "F" od funkcije za koju je bila namjenjena i kako je funkcionisala do aprila 1992.

___________________________________________________________________
"Rijeci su isto ko gomile ljudi, nije nuzno znati sve, odaberi za sebe samo one prave..."

Branimir J. Stulic, 2:30

03-21-2007 13:34 putnik is offline Pregledaj poruke od putnik Dodaj putnik u listu prijatelja
zalik13 zalik13 is a Male
moforaja




Poruka: 4619
Location: Rio de Zalik

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od putnik:

    MosHer mislim da je Banja otvorena 1913. i prvo je javno kupatilo na Balkanu, a danas nema ni "F" od funkcije za koju je bila namjenjena i kako je funkcionisala do aprila 1992.

03-21-2007 15:39 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
zalik13 zalik13 is a Male
moforaja




Poruka: 4619
Location: Rio de Zalik

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od putnik:

    MosHer mislim da je Banja otvorena 1913. i prvo je javno kupatilo na Balkanu, a danas nema ni "F" od funkcije za koju je bila namjenjena i kako je funkcionisala do aprila 1992.



Odlukom Gardskog vijeca Mostara ovih dana banja je na upravljanje data RMC-u Dr Safet Mujic,te se nadam da ce se stanje bitno popraviti.

03-21-2007 15:41 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od putnik:

    MosHer mislim da je Banja otvorena 1913. i prvo je javno kupatilo na Balkanu, a danas nema ni "F" od funkcije za koju je bila namjenjena i kako je funkcionisala do aprila 1992.


Putnik, moguce je da je vec 1913. godine Banja bila izgradjena, ali ovaj podatak koji navodi 3. juni 1914. godine kao njeno zvanicno otvorenje dolazi iz dva razna izvora. Naravno, uvijek postoji i mogucnost da je mozda drugi izvor "posudio" podatak upravo od prvog...

Sto se tice njene poslijeratne funkcije, stvarno nisam upucen u situaciju, niti sam prisustvovao njenom renoviranju, otvaranju, a nisam poslije rata u nju nijednom ni usao, ali zadnja recenica iz prethodnog teksta je nastala vjerovatno poslije njenog ponovnog otvaranja i vjerovatno je cijela ideja obnove bila da se stavi u originalnu i prijeratnu funkciju.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-22-2007 06:51 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od zalik13:

        citat od putnik:

      MosHer mislim da je Banja otvorena 1913. i prvo je javno kupatilo na Balkanu, a danas nema ni "F" od funkcije za koju je bila namjenjena i kako je funkcionisala do aprila 1992.



    Odlukom Gardskog vijeca Mostara ovih dana banja je na upravljanje data RMC-u Dr Safet Mujic,te se nadam da ce se stanje bitno popraviti.


Zalik13, hvala za ovu najsvjeziju informaciju 10.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-22-2007 06:53 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
putnik putnik is a Male
brato




Poruka: 529
Location: mostar

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Za funkciju znam 100% jer mi je stara radila u Banji do aprila '92, tacnije 22 pune godine, koja je do tada bila RO Vodovoda. Hvala za informaciju, jer ipak imas 2 izvora informacija. Ja se iskreno nadam da ce se Banj vratiti stari sjaj, a ne da ce postati dio bolnice odnosno fizijatrija, sto je danas, a sve mi se cini da nece opet biti nista od onog sto je Banja predstavljala nekad. Zgrada fizijatrije postoji i jako je uredjena za razliku od Banje koja nema minimum uslova za takvo nesto.

___________________________________________________________________
"Rijeci su isto ko gomile ljudi, nije nuzno znati sve, odaberi za sebe samo one prave..."

Branimir J. Stulic, 2:30

03-22-2007 09:40 putnik is offline Pregledaj poruke od putnik Dodaj putnik u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Putnik, hvala puno za dodatne i pouzdanije informacije. I ja se iskreno nadam da ce Banja biti ono sto je uvijek (od svoje izgradnje) i bila. 10.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-23-2007 06:44 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Bernard Lajhner Stize S Loptom Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    BERNARD LAJHNER STIZE S LOPTOM


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je iz knjige "Mostar - kolijevka sporta".
    Uz donatorsku podrsku Evropske unije i u tirazu od 1000 primjeraka, 1996. godine iz stampe je izasla knjiga “Mostar - kolijevka sporta” koja popunjava veliku prazninu u oskudnoj sportskoj literaturi. Knjiga je djelo vise autora ciji je rad koordinirao poznati sportski novinar Dragan Miladinovic, dok su recenzenti bili priznati sportski strucnjaci prof. dr Hamid Sose, prof. Zeljko Dzeba, prof. Enver Novakovic i Mile Knezovic. Najveca vrijednost ove knjige, posvecene prvom vijeku organizovanog sportskog pokreta u gradu na Neretvi i stogodisnjici modernih Olimpijskih igara je da je oslobodjena politickih, ideoloskih i drugih konotacija, te prozeta jedino sportskim duhom, kako to u recenziji naglasava i Hamid Sose.
    Ovaj tekst se bavi istorijatom fudbala u Mostaru.



Fudbal ima svoje korijene u raznim igrama loptom koje su se vremenom udaljile. Igre loptom, u stvari nekim okruglim predmetom, prikazani su na raznim crtezima, kamenim plocama, kipovima i dr. iz razlicitih historijskih epoha. Historijski gledano, u razvoju fudbalske igre postoje dvije faze. U prvoj su razne praigre o kojima svjedoci oskudna likovna dokumentacija starih Kineza, Grka i Rimljana. Tu su jos i zapisi u razlicitim analizama i ostalim dokumentima koji obradjuju razvoj igara slicnih fudbalskoj. Iz tog je uocljivo da su u opisanim igrama sadrzani i odredjeni elementi igranja lopte (loptanja) nogama.

Druga faza razvoja fudbalske igre datira od 1863. godine. Te godine ona se odvojila od zajednickog pretka i udaljila od ragbija i postala samostalna sportska igra. Njena kolijevka je engleski grad Ragbi.

Prva pojava fudbala na juznoslovenskim prostorima najtjesnije je skopcana za prof. dr. Franju Bucara. On je 1893. godine u Zagrebu, nakon studija na Centralnom gimnastickom institutu u Stokholmu - Svedska, upoznao javnost s igrom zvanom "football". Igralo se najprije u "Hrvatskom Sokolu", a od 1903. u HASK-u, koji je osnovan te godine.

I upravo te, 1903. godine u Mostaru je, prije nego igdje drugdje u Bosni i Hercegovini, zaskakutala prva fudbalska lopta. Nju je, kao poklon svojim sinovima Alfredu i Oskaru, iz Budimpeste donio Bernard Lajhner i njihovi vrsnjaci loptali su nogama. Istina, sto je i razumljivo, nisu znali pravila, niti su bili vjesti u novoj igri. Ali, oni su se, ipak, igrali. U prvo vrijeme to je bio "mrtvi fudbal". Igrale su ga dvije ekipe, nekad cas samo sa pojedinim loptacem, ali naravno i po nekoliko, zavisno od broja prisutnih i zainteresovanih djaka i momaka. Takvi "timovi" bi se rasporedili na dvije strane, stali na dogoverenu liniju (sto je ovisilo od velicine, odnosno povrsine terena) i okrenuli jedni prema drugima. Tada bi pocinjala "utakmica". Naizmjenicno se lopta sutirala nogom prema suparnickoj strani. "Pravilo" je bilo loptu odbiti sto dalje, s ciljem da ona predje liniju takmaca na drugoj strani. Ko bi u tome bio uspjesniji, smatrao se pobjednikom.

Mladi Mostarci takmicili su se i po "pravilu": ko ce snaznije, efektnije i dalje sutnuti loptu. Onaj ko je u tome bio uspjesniji, smatran je kvalitetnijim igracem. Ta nadmetanja golobradih djecaka cesto su, na livadi kod Sjevernog logora, posmatrali i neki austrijski vojnici, porijeklom Madjari (Ugari). Kako su oni bili znalci loptanja, uhvatili bi se u igru s mladim Mostarcima i ucili ih nekim tajnama baratanja loptom. Prema sjecanju Oskara Lajhnera, njihovi prvi treneri, ti vojnici bili su izvjesni Nadj i Mano. Domacini su se provjeravali u susretima sa vojnickim ekipama, ali cesce medjusobno. Isti izvor tvrdi da su u prvom "gradskom" timu nastupili: Gotfrid, Molnar (za koga se kaze da je bio i prvak u macevanju i kapiten mostarske ekipe), Marcel, Merdzo, Filo, Himlaufer, Mesihovic, Nazecic, Mano, Nadj.

U Mostaru se, istovremeno, stvaraju mnogi "divlji klubovi", oni nezvanicni. Oni igraju medjusobno utakmice. To se dogadja pretezno preko ljeta, za vrijeme skolskog raspusta. Novi sport, ovaj fudbalski, narocito postaje omiljen medju srednjoskolcima, a prije svih medju gimnazijalcima. To potvrdjuje i naziv prvog kluba "Djacki sportski klub", najvjerovatnije takodjer "divlji". On se, navodno, pojavio na sceni 1905. godine. Kasnije je promijenio ime u "Gimnazijalni klub - Zrinjski". To je u svojoj "Povjesti sporta u Jugoslaviji" (1977.) objelodanio prof. Zivko Radan. On se pri tome koristio podacima iznesenim na Savjetovanju o pocecima modernog sportskog pokreta u nasim krajevima (Beograd, 8. i 9. decembar 1972. godine). Izvor mu je zapravo, bio referat Sefika Pasica iz Mostara pod naslovom "Fizicka kultura, klubovi, drustva i organizacije Hercegovine do 1914." U orginalu tog referata, medjutim, doslovno pise: " ... Hrvatska radnicka zadruga ... osniva svoj klub -"Hrvatski radnicki omladinski sportski klub" (HROSK) ... Iz ovog kluba odvaja se grupa mladica i 1912. godine formiraju "Hrvatski sportski klub Zrinjski". Sta je, u stvari, tacno to ce trebati da utvrde istrazivaci istorije mostarskog sporta.

Kada je u Mostaru odigrana prva zvanicna fudbalska utakmica? I o tome postoje razliciti podaci. Oni se zasnivaju na izblijedjelim sjecanjima i pretpostavkama. S obzirom da se kao prvi protivnik i gost lokalnog "Djackog sportskog kluba" pretezno pominje Srednjoskolski sportski klub "Osman" iz Sarajeva, kao vjerovatna godina moze se uzeti 1911. Te godine, mjeseca februara, u Splitu je naime osnovan "Hajduk". A ovaj klub je tada pozvao "u goste sarajevske igrace" i njihovu ekipu na plakatima oznacio kao "Osman". Mladicima iz Sarajeva dopalo se to ime pa je tako nastao prvi nogometni klub u Bosni i Hercegovini. Na povratku iz Splita, "Osman" je u Mostaru odmjerio snage s domacim "Djackim sportskim klubom" i to dva puta.
Prvog dana Mostarci su ubjedljivo trijumfovali - 3:0, a drugog dana porazeni - 1:2.

Jesu li tada za mostarski tim igrali: Malenica, Nadj, Pehlivanovic, A. Lajhner, Pavic, Kovacevic, Smit, Mano, O. Lajhner, Marcel, Nazecic, Mesihovic, Vuckovic i Culajevic? I to, na zalost, jos nije rasvjetljeno!?

Kao ucitelj-trener pionira fudbalske igre u gradu na Neretvi najcesce se pominje Stjepan pl. Kustreba. Taj covjek je od 1906. do 1909. godine bio ucitelj gombanja (gimnastike) na Velikoj gimnaziji (to je i 1913./1914. i 1918./1919.) i u drustvu "Hrvatski Sokol". Nije, medjutim, iskljucena mogucnost da su mostarske fudbalere novoj igri poucavali i Viktor Bek i Vladimir Novak, koji su takodje bili strucnjaci-nastavnici gombanja u Gimnaziji i sokolskoj organizaciji. Prvi je u Mostar stigao jos 1903. godine, a drugi nekoliko godina poslije.

Prvi zvanicni, to jeste registrovani klubovi u gradu na Neretvi osnovani su, sto je nepobitna cinjenica, tek nakon svrsetka Prvog svjetskog rata, pocevsi od 1919. godine. Na to ukazuju i ovi podaci. Sarajevski podsavez (pokrivao Sarajevo, Mostar, Derventu i Doboj) na svom popisu imao je samo osam klubova. Oni su bili u sluzbenoj evidenciji klubova uclanjenih u Jugoslovenski nogometni savez, u prvoj godini njegovog postojanja (JNS je osnovan u Zagrebu 15. aprila 1919. godine).

Te, 1919. godine Mostar je, najzad, dobio prvi zvanicni fudbalski klub.
On je nazvan "JSK - Jugoslovenski sport klub". Medju incijatorima njegovog osnivanja pominju se i Oskar Lajhner, Ivo Coric (rodjen 1899.), Edo Novak, Rudolf Brozovic, Rade Aleksic, Uros Marinovic, Dinko Doder, Mladen Kujundzic, Josko Lajnveber. Prvi predsjednik je bio Pista Harami. U prvom upravnom odboru bili su i Smailaga Cemalovic, Josko Kon, Rade Aleksic, Ljubenko Lajnveber.

JSK je, na premijernoj utakmici, ugostio capljinskog "Uskoka" i njegovu mrezu izresetao u pravom smislu rijeci. To svjedoci rezultat od 19:0! U to vrijeme dres toga kluba nosili su Sic, M. Suton, E. Novak, Spremo, Marasek, Jukic, Lajnveber, N. Novak, O. Lajhner, K. Smit, I. Coric, zatim Kalajdzic, Janjic, Gajer i drugi. JSK se susretao i sa tada slavnim klubovima iz Zagreba - HASK i Beograda - BSK i Jugoslavija. Godine 1923. bio je finalista prvenstva Mostara, a 1924. godine akter zavrsnice lokalnog "olimpijskog" turnira , posvecenog Olimpijskim igrama u Parizu. S uspjehom se takmicio i u prvenstvu Hercegovine.

Fudbalski JSK je prestao s djelovanjem 1941, a njegov dalji rad zabranjen je 1945. Radjali su se jos neki klubovi, ali su oni bili kratkog vijeka ili "divlji".

HSK "Zrinjski" postoji, kao zvanicno registrovani klub, od 1922. godine, a nastao je od prijasnjeg kluba "Velebit". Vec naredne godine postaje prvak Mostara, u finalu savladavsi JSK s 1:0. I 1924. godine novi uspjeh i trijumf u konkurenciji lokalnih rivala. Ovog puta "Zrinjevci" su bili pobjednici "olimpijskog" turnira. Do trofeja su stigli prisilivsi na predaju RSK "Velez" - 3:0. U to vrijeme ekipu HSK "Zrinjski" sacinjavali su: Milivoj Smoljan, Vjekoslav Vrancic, Kazmir Vlaho, Zivo Bebek, Rudi Janjusic, Husein Hadziomerovic, Pero Golic, Mijo Milicevic, Muhamed Omeragic, Avgust Kucinovic i Franjo Stimac.

Godine 1927./28. "Zrinjevci" su igrali u prvenstvu Hercegovine, u ligi s jos pet klubova s ove teritorije. Biljeze lijepe uspjehe na turnirima "Jadrana" u Mostaru 1930. (finalisti, ali odlucujuca utakmica nije zavrsena) i u Splitu 1935. godine kada pobjedjuju oba protivnika - RSK "Split" i "Dalmatinac". Osvajaju prvo mjesto i na mostarskom turniru 1938. godine. HSK "Zrinjski" je odigrao niz prijateljskih utakmica i s najpoznatijim klubovima u drzavi: sarajevskim SASK-om, zagrebackim "Gradjanskim" i splitskim "Hajdukom".

HSK "Zrinjski" je najvrijednije natjecateljske uspjehe ostvario tokom Drugog svjetskog rata. U dvije sezone je sudionik prvenstva Hrvatske.

Godine 1941. u Hrvatskom drzavnom razredu, najelitnijem nadmetanju ostvaruje pravi podvig. Bio je cetvrti u Ligi od devet clanova, igran samo jesenji dio. Godine 1942. je, takodjer, akter prvenstva Hrvatske, ali organiziranog po skupinama, ciji su se pobjednici borili za naslov prvaka. U tom razdoblju igrane su i prijateljske utakmice, pa i medjunarodne, protiv talijanske vojske (2:0). U vremenu od 1941. do 1945. godine dres "Zrinjevaca" nosili su Mirko Rebac Djuka, Alija Sestic, Marko Komljenovic, Remzija Duranovic, Slavko Dzeba, Grga Brajkovic, Haldun Leo Hrvic, Bera Komljenovic, Anto Rotim i Vice Mijan, kao i drugi. Za jedanaestoricu "svih vremena" smatra se, medjutim, ova ekipa: Mirko Rebac Djuka, Marko Komljenovic, Ivan Rebac (kapetan), Anto Rotim, Bera Komljenovic, Remzija Duranovic, Duje Vlak, Djoka Amerika Simic, Franjo Raro Novak, Mirko Buhac i Ivan Cana Sarac.

Kao predsjednici, i najcesce mecene, HSK "Zrinjski" upamceni su Misko Mikulic, Drago Turkalj, Blaz Blaska Sliskovic, Jaksa Milkovic. Medju trenerima nogometasa ovoga kluba pominju se Zlatko Stegner, Franjo Raro Novak i Ivo Coric.

Djelatnost HSK "Zrinjski" bila je zabranjena 1945. godine. Klub je obnovljen, poslije skoro pet decenija, ratne 1992. godine.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-23-2007 06:46 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
putnik putnik is a Male
brato




Poruka: 529
Location: mostar

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od MosHer:

    Putnik, hvala puno za dodatne i pouzdanije informacije. I ja se iskreno nadam da ce Banja biti ono sto je uvijek (od svoje izgradnje) i bila. 10.gif


Nema na cemu, i drugi put.

___________________________________________________________________
"Rijeci su isto ko gomile ljudi, nije nuzno znati sve, odaberi za sebe samo one prave..."

Branimir J. Stulic, 2:30

03-23-2007 15:06 putnik is offline Pregledaj poruke od putnik Dodaj putnik u listu prijatelja
zalik13 zalik13 is a Male
moforaja




Poruka: 4619
Location: Rio de Zalik

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od putnik:

    Za funkciju znam 100% jer mi je stara radila u Banji do aprila '92, tacnije 22 pune godine, koja je do tada bila RO Vodovoda. Hvala za informaciju, jer ipak imas 2 izvora informacija. Ja se iskreno nadam da ce se Banj vratiti stari sjaj, a ne da ce postati dio bolnice odnosno fizijatrija, sto je danas, a sve mi se cini da nece opet biti nista od onog sto je Banja predstavljala nekad. Zgrada fizijatrije postoji i jako je uredjena za razliku od Banje koja nema minimum uslova za takvo nesto.


Banji ce se vratiti stari sjaj,Fizijatrija ce raditi u jutarnjim satima,dok ce poslije podne biti otvorena za gradjanstvo,pa ko ima para ici ce ko nema na Neretvu se rashladjivati,takodje trim kabinet koji je dobro opremljen radi ce,dok ce bazen koristiti plivacki klub Velez. 10.gif

03-23-2007 23:07 zalik13 is offline Posalji Email za zalik13 Pregledaj poruke od zalik13 Dodaj zalik13 u listu prijatelja
abraxas abraxas is a Male
moforaja




Poruka: 6998
Location: Jazzbina Abraxas

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Ponovo lijep tekst, bravo Mosher! 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif
Imao sam tu knjižicu pa sam je zaturio. Tražio sam je baš zbog ovih SLUŽBENIH podataka o HŠK ...
Mitološke prièe vode do stoljeæa sedmog. Samo ti piši,Mosheru!

03-23-2007 23:23 abraxas is offline Pregledaj poruke od abraxas Dodaj abraxas u listu prijatelja
putnik putnik is a Male
brato




Poruka: 529
Location: mostar

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od zalik13:

        citat od putnik:

      Za funkciju znam 100% jer mi je stara radila u Banji do aprila '92, tacnije 22 pune godine, koja je do tada bila RO Vodovoda. Hvala za informaciju, jer ipak imas 2 izvora informacija. Ja se iskreno nadam da ce se Banj vratiti stari sjaj, a ne da ce postati dio bolnice odnosno fizijatrija, sto je danas, a sve mi se cini da nece opet biti nista od onog sto je Banja predstavljala nekad. Zgrada fizijatrije postoji i jako je uredjena za razliku od Banje koja nema minimum uslova za takvo nesto.


    Banji ce se vratiti stari sjaj,Fizijatrija ce raditi u jutarnjim satima,dok ce poslije podne biti otvorena za gradjanstvo,pa ko ima para ici ce ko nema na Neretvu se rashladjivati,takodje trim kabinet koji je dobro opremljen radi ce,dok ce bazen koristiti plivacki klub Velez. 10.gif


Sve je to Ok ali sta je sa frizerajima - ordinacija u jednom, u kozmetickom i predikerskom salonu nesto drugo, u zekskom frizeraju opet nesto trece. Banju jako doro poznam i ljetos sam bio na fizijatriji radi ruke - povraca mi se sta uradise, a Banja MORA biti turisticka atrakcija i u turistickoj ponudi Mostara, Prvo javno kupatilo na Balkanu. Ispravi me ako nisam u pravu.

___________________________________________________________________
"Rijeci su isto ko gomile ljudi, nije nuzno znati sve, odaberi za sebe samo one prave..."

Branimir J. Stulic, 2:30

03-24-2007 16:23 putnik is offline Pregledaj poruke od putnik Dodaj putnik u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od putnik:

        citat od MosHer:

      Putnik, hvala puno za dodatne i pouzdanije informacije. I ja se iskreno nadam da ce Banja biti ono sto je uvijek (od svoje izgradnje) i bila. 10.gif


    Nema na cemu, i drugi put.


10.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-25-2007 07:50 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od abraxas:

    Ponovo lijep tekst, bravo Mosher! 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif
    Imao sam tu knjižicu pa sam je zaturio. Tražio sam je baš zbog ovih SLUŽBENIH podataka o HŠK ...
    Mitološke prièe vode do stoljeæa sedmog. Samo ti piši,Mosheru!


Postovani Abraxas, hvala puno na ponovno lijepom postu, kao i na redovnom pracenju i citanju ove teme, a ciji glavni cilj i jeste u sabiranju i sacuvavanju svih pisanih dokumenata i zapisa, da bi se razdvajala mitologija od cinjenica i bajke od stvarnosti! 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif
Inace, spomenutu knjizicu ja isto nemam, a imam svega 4 teksta iz nje.
Jos jednom hvala puno i nastojat cu da i dalje sto redovnije i sa sto zanimljivijim tekstovima odrzavam ovu temu!

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-25-2007 07:57 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Most Na Musali Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MOST NA MUSALI


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Zlatko Serdarevic, a objavljen je u aprilu 1997. godine.



Prvi pomen o potrebi izgradnje jos jednog mosta u Mostaru, pored Velike cuprije odnosno Mosta Sulejmana Velicanstvenog ili kasnije nazvanog Stari most, nalazimo u mazbati (pismenoj odluci) Vilajetske skupstine u Sarajevu iz 1870. godine. U njoj hercegovacki zastupnici insistiraju da se dozvoli izgradnja cuprije preko Neretve kako bi se rasteretio postojeci Stari most. Zahtjev je povoljno rjesen, uskoro je nabavljena celicna konstrukcija i otpoceli su radovi na mjestu gdje je zavrsavala Musala koja je bila u sklopu Jahja-hodzine dzamije. Turske vlasti su pripremile i nekoliko kamenih kvadera, ali je vjerovatno Hercegovacki ustanak iz 1875. godine poremetio planove tako da su radovi obustavljeni. Iako su Turci bili veoma zainteresovani za ovaj komunikacijski i starteski vazan objekat, oni ga nikad nisu realizovali.

Ono sto nije ucinila jedna okupaciona uprava, uradila je druga. Naime, Austro-Ugarska monarhija odmah je bila zivo zainteresovana za izgradnju mosta na Musali jer je kolski prelaz preko Starog mosta bio limitiran visokim nagibom, sirinom, nezgodnim prilazom i, naravno, ogranicenom nosivoscu. Most na Musali je u prvoj fazi (1887.) napravljen tako sto je celicna konstrukcija postavljena na dva nosaca ozidana od zatecenog kamena. Osnovna mostna konstrukcija imala je raspon od oko 32 m sa sirinom od 6 m. Ostatak raspona do obala koji se morao premostiti sacinjen je od drvene konstrukcije oslonjene na podzidnim drvenim stubovima.

Mostu je dato ime FRANC JOZEF BRUCKE, a na obje strane celicnih bocnih strana su postavljene ljevane ploce sa navedenim tekstom.
Godine 1889. preko mosta je prevedena vodovodna cijev cime je omoguceno obilnije snabdijevanje lijeve obale vodom.

Odlaskom Austro-Ugarske i uspostavom Kraljevine dolazi do ponovne izgradnje novog mosta na toj lokaciji. Februara 1935. godine zapocinju radovi na podizanju armirano-betonskog mosta. Da bi se dislocirala vodovodna cijev i omogucio prelaz pjesacima napravljen je improvizirani drveni most sirine 4 m na koga se ulazilo kod Banje, a izlazilo u Kalajdzica sokak. Projektant je inz. Zezelj iz Beograda, a most je zavrsen 7. juna 1936. godine. Kod Banje je postavljena ploca sa natpisom MOST KRALJA PETRA. Iza rata preimenovan je u MOST MARSALA TITA. Raspon nosivog luka iznosio je oko 53 m. Most je srusen u noci izmedju 29. i 30. maja 1992. godine.

Na mjestu srusenog betonskog mosta, donacijom SAD 1993. godine izgradjen je most od celicne konstrukcije. Iste godine, ovaj most je srusen, a po zavrsetku sukoba u Mostaru, pristupilo se izgradnji novog mosta. Radovi su zavrseni 12. septembra 1994. godine. Sastoji se od duple Bejli konstrukcije, nosivost mu je 60 tona, a sagradila ga je, kao poklon britanskog naroda, 36. inzenjerska regimenta Kraljevske inzenjerije i Inzenjerska ceta Spanskog bataljona iz sastava UNPROFOR-a.

    *U skorije vrijeme "Bejli" most je zamijenjen betonskim mostom, izgledom identicnom onom istom betonskom mostu sagradjenom 1936. godine.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-26-2007 07:02 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Sarmeri Sa Neretve Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    SARMERI SA NERETVE


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je iz knjige "Mostar - kolijevka sporta".
    Uz donatorsku podrsku Evropske unije i u tirazu od 1000 primjeraka, 1996. godine iz stampe je izasla knjiga “Mostar - kolijevka sporta” koja popunjava veliku prazninu u oskudnoj sportskoj literaturi. Knjiga je djelo vise autora ciji je rad koordinirao poznati sportski novinar Dragan Miladinovic, dok su recenzenti bili priznati sportski strucnjaci prof. dr Hamid Sose, prof. Zeljko Dzeba, prof. Enver Novakovic i Mile Knezovic. Najveca vrijednost ove knjige, posvecene prvom vijeku organizovanog sportskog pokreta u gradu na Neretvi i stogodisnjici modernih Olimpijskih igara je da je oslobodjena politickih, ideoloskih i drugih konotacija, te prozeta jedino sportskim duhom, kako to u recenziji naglasava i Hamid Sose.
    Ovaj tekst je nastavak istorijata fudbala u Mostaru.



Zivotopis "Veleza" po maticnim knjigama, pocinje 26. juna 1922. godine. Rodjen je, zaista, na poljani, kod Sjevernog logora. Evo njegovog prvog rukovodstva: predsjednik Andjelko Vlaho, potpredsjednik Ranko Slijepcevic, prvi tajnik Borivoje Janjos, drugi tajnik Ljubomir Basta, blagajnik Rudolf Beltram, odbornici Mihajlo Cvetkovic, Milan Pavic i Bogdan Tepsic, clanovi Nadzornog odbora Ljubo Zrimsek i Ljubo Pavic. Za prvog kapitena tima izabran je Lazar Radic. Nakon osnivanja i odobrenja klupskih pravila, "Velez" igra prijateljske utakmice. Startovao je sa ekipom: Marko Vucijak, Ljubo Zrimsek, Savo Turanjanin, Mile Pavic, Lazar Radic, Milan Rajkovic, Bogdan Tepsic, Ranko Slijepcevic, Branko Turanjanin, Savo Medan i jedan jos nepoznati covjek iz Srbije (?!), koji je u Mostaru trazio posao.

U prvim danima svog zivota "Velez" je odmjeravao snage s lokalnim rivalima, ali i onim iz drugih gradova. Godine 1924. finalist je "olimpijskog" turnira u Mostaru. Vec u sezoni 1934./35. godine ubraja se medju kvalitetnije bosanskohercegovacke klubove. Bivao je i povremeno zabranjivan njegov rad. Jos okrutniju sudbinu dozivio je 1940. godine. Tada su "Velezova" vrata bila - zapecacena! To se dogodilo poslije utakmice s podgorickom "Crnom Gorom", igrane na godisnjicu (1. septembra) napada Hitlerove Njemacke na Poljsku, iza cega su uslijedile demonstracije i parole poput "Dole fasizam".

Marta 1945. godine "Velez" je poslije gotovo petogodisnjeg prisilnog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmicio u Oblasnoj - Podsaveznoj, zatim Republickoj, Trecoj i Drugoj da bi, najzad 1952. godine postao clan Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv "Crvene Zvezde", a u timu "rodjenih" bili su: Zarko Barbaric, Mensud Peko Dilberovic, Dane Prajo, Anton Bolfek, Hamdija Cemalovic, Vlado Sliskovic, Muhamed Mujic, Hasan Sirle Momic, Haldun Leo Hrvic i Slavko Hudarin. Medju najboljim igrali su samo "jedno ljeto".

"Velez" se medju prvoligase vratio u sezoni 1955./56. godine. I od tada se u ovoj konkurenciji bio udomacio. Igrao je sve do takmicarske 1991./92. godine, da bi s aprilskim ratom 1992. godine okoncao svoje vojevanje u tom drustvu. Najvece uspjehe u prvenstvu drzave ostvario je u sezonama 1972./73., 1973./74. i 1987./88. godine. Sva tri puta bio je vicesampion. Titula prvaka bila mu je najbliza 1973./74. godine, ali od nje ga je odvojila samo gol-razlika. Na kraju jesenje etape 1987./88. godine ciljnu vrpcu presjekao je prvi.

"Rodjeni" su cetiri puta bili i finalisti KJ (Kupa Jugoslavije, odnosno, Kupa Marsala Tita). Dva puta su osvojili veliki srebrni trofej. Do prvog su stigli 1981. godine. Tada su ga, pod dirigentskom palicom asa Milosa Milutinovica, izborila trinaestorica velicanstvenih: Enver Maric (kapiten), Avdo Kalajdzic, Aleksandar Micic (Momcilo Vukoje), Dubravko Ledic, Vladimir Matijevic, Veselin Djurasovic, Dragan Okuka (jedan gol), Blaz Sliskovic, Vahid Halilhodzic (2 gola), Adnan Medjedovic, Vladimir Skocajic (Mirsad Mulahasanovic). U finalu je pobijedjen sarajevski "Zeljeznicar" - 3:2. Trebalo je da prodje pet godina da "Velezovci" ponovo ispijaju sampanjac, slaveci drugi trijumf u Kupu.

Tog suncanog maja 1986. godine s velikim srebrnim peharom pocasni krug su optrcali: Vukasin Petranovic, Drazenko Prskalo, Goran Juric, Nenad Bijedic (2 gola), Vladimir Matijevic (kapiten), Ismet Sisic, Sead Kajtaz, Vladimir Skocajic, Predrag Juric (1 gol), Anel Karabeg (Vladimir Gudelj) i Semir Tuce. Njihov strateg je bio Dusko Bajevic, a u finalu je savladan zagrebacki "Dinamo" - 3:1.

"Velez" je prvi put finalista KJ bio 1958. godine. Akteri tog dogadjaja bili su: Zdravko Brkljacic, Mensud Dilberovic, Meho Handzic, Zdravko Rodin, Nikola Benco, Kruno Radiljevic (kapiten), Milan Maksimovic, Franjo Dzidic, Omer Orucevic, Sefik Alajbegovic i Milorad Lazovic. Tada je cetom zapovjedao Radomir Cabric, a protivnik bila "Crvena Zvezda" - 0:4. Posljednje ucesce "rodjenih" u odlucujucem mecu za veliki srebrni pehar bilo je 1989. godine. Tada su igrali: Vukasin Petranovic, Mili Hadziabdic, Ismet Sisic (Ahmed Gosto), Ivica Barbaric, Veselin Djurasovic, Ibro Rahimic, Zijad Repak, Zdenko Jedvaj (Damir Cerkic), Predrag Juric, Anel Karabeg i Semir Tuce (kapiten). Predvodio ih je Zarko Barbaric, a protivnik im je bio "Partizan" - 1:6.

"Rodjeni" su sest puta izlazili na zvanicnu evropsku scenu: cetiri puta u Kupu UEFA i dva puta u Kupu pobjednika kupova. Najuspjesnije su vojevali od jeseni 1974. do proljeca 1975. godine kada su stigli do cetvrtfinala Kupa UEFA. Dotle su eliminisali silan tim moskovskog "Spartaka", zatim becki "Rapid" i oholi "Derbi Kaunti", da bi s golom manjka (1:0, 0:2) stali u holandskom gradu Esendeu protiv "Tventea". A u tom cvrstom koracanju po Starom kontinentu dres "Veleza" nosili su: Slobodan Mrgan, Miomir Meter, Dzemal Hadziabdic, Marko Colic, Boro Primorac, Vladimir Pecelj, Jadran Topic, Vahid Halilhodzic, Dusko Bajevic, Franjo Vladic, Momcilo Vukoje, zatim Slavko Njegus, Mirsad Mulahasanovic, Dubravko Ledic, Marijan Kvesic, Milidrag Hodzic, Dragan Okuka, Ahmed Glavovic... predvodjeni sa strategom Sulejmanom Sulom Repcom. Godine 1988. "Velez" je stigao do osmine finala kupa UEFA, s trenerom Zarkom Barbaricem.

"Velez" je bio finalista Srednjoevropskog kupa (1975.) i pobjednik Balkanskog kupa (1981.). Ucestvovao je i u Rapan kupu (1962. i 1963.).
"Rodjeni" su imali i nekoliko uspjesnih turneja po inostranstvu. To su, prije svih, one dvije - po Srednjoj i Juznoj Americi, odnosno po Dalekom istoku i Australiji.

Godine 1989. u cetvrtom jurisu (finalisti i 1969, 1977. i 1987.), juniori "Veleza" osvojili su Omladinski kup Jugoslavije. Pobjednicki trofej nada bio je u rukama: Nenada Dzidica (kapiten), Sinise Spaica, Slavena Muse, Zvonimira Matkovica, Drazena Madunovica, Sanjina Pintula, Nikole Jokisica, Damira Vucica, (Marina Pusica) i Armina Begica, a njihov trener bio je Salem Halilhodzic.

Mostar i "Velez" su od 1965. do 1992. godine bili domacini najuglednijeg evropskog turnira u zimskom razdoblju. Za to vrijeme na djelu je vidjena 31 ekipa, medju kojima i 16 stranih - dvije reprezentacije i 14 klubova. Na stadionu pod Bijelim brijegom, na toj reviji, ucestvovali su timovi iz Austrije, Madjarske, Ceske, Rumunije, Njemacke, Svajcarske, Poljske, Irana, SSSR kao i s prostora bivse Jugoslavije, izuzev iz Makedonije. "Rodjeni" su na svom tradicionalnom turniru bili prvi cak 15 puta.

Kada se kazuje o "Velezovim" zvijezdama i sarmerima, svakako je nezaobilazna cuvena mostarska fudbalska skola. "Rodjeni" su u slavnim danima i godinama bili prepoznatljivi po svom imidzu. Leprsava, mastovita, otvorena i ofanzivna igra. Takvim poimanjem fudbalske vjestine plijenili su poklonike najpopularnijeg sporta na svim stadionima tadasnje drzave, ali i onim evropskim i drugim. Ko se ne sjeca i ko ne pamti velemajstore loptanja, fudbalske boeme-sarmere Halduna Lea Hrvica, Sulejmana Repca, Muhameda Mujica, Duska Bajevica, Franju Vladica, Jadrana Topica, Momcila Vukoja, Blaza Sliskovica, Vladimira Skocajica, Vladimira Matijevica, Semira Tucea, Seada Kajtaza... I one koji su, na njima specifican nacin, cuvali mrezu mostarskog kluba - Zarka Barbarica, Gordana Irovica, Ivana Curkovica, Envera Marica, Vukasina Petranovica...

U "Velezu" je stasao veliki broj drzavnih reprezentativaca, clanova svih selekcija. Neki su to postali jos u dresu maticnog kluba. I ovaj spisak je dugacak. U "A" reprezentaciji igrali su: Enver Maric, Boro Primorac, Dzemal Hadziabdic, Blaz Sliskovic, Vladimir Matijevic, Ivica Barbaric, Sead Kajtaz, Muhamed Mujic, Dusko Bajevic, Franjo Vladic, Vahid Halilhodzic, Predrag Juric, Semir Tuce i Meho Kodro. A tek oni sto su to dozivjeli kad su otisli iz Mostara...

Pocetkom dvadesetih godina XX vijeka u gradu se oglasio jos jedan, cetvrti fudbalski klub. On se u prvo vrijeme zvao "Soko". Poslije mijenja ime u "Jadran" i, na kraju, postaje "Vardar". Taj novi klub 1930. godine obiljezava svoju petogodisnjicu i za taj mali jubilej organizuje turnir.
Slavljenik "nase najmladje nogometno drustvo", kako je pisala onovremena stampa, okupilo je na toj reviji cetiri kluba. U finalu su igrali domaci "Zrinjski" i konjicki "Zmaj". Ta utakmica je prekinuta kod stanja 0:0, a izgred su izazvali gledaoci. Na tom turniru jos su igrali, naravno domacin "Jadran" i "Velez". SK "Vardar" je nazvan i vojnickim klubom, jer su za njega igrala pretezno vojna lica, vecinom "vazduhoplovci". Taj fudbalski kolektiv sa scene je nestao 1941. godine. Maja 1945. i SK "Vardar" je stavljen pod "led", zapravo zabranjeno je njegovo djelovanje. Medjutim, u dokumentaciji Nogometnog odjeljenja Fiskulturnog odbora Bosne i Hercegovine ostali su tragovi koji govore da je bilo pokusaja o obnavljanju toga kluba. Na dnevnom redu pomenutog odjeljenja, na sjednici odrzanoj 24. oktobra 1945. godine bila je i "molba nekolicine incijatora za osnivanje novog Fiskulturnog drustva Vardar u Mostaru". S tim u vezi zakljuceno je da se "za podatke o ovom predmetu" treba obratiti Okruznom fiskulturnom odboru Mostar. Kako je slijedila dalja prepiska, to je jos nepoznanica. Cinjenica je, ipak, da "Vardar" nije nikad vise osnovan u Mostaru, zapravo nije doslo do njegove obnove. Medjutim, od 1945. godine naovamo nicali su novi fudbalski klubovi. Jedni su bili kratkog vijeka, drugi su mijenjali imena. Navodimo samo nekoliko poznatijih.

OSD "Snaga", "Rudar", ZSK "Zeljeznicar" koji se mijenja u "Lokomotivu". Ovaj potonji klub bio je dva puta drugoligas i jednu sezonu treceligas, sto su mu najveci dometi. Od 1950. godine na sceni je "Mostar", da bi zatim nestao u - arhivu! Njegovo ime trideset godina kasnije uzima OSD "Neretva". Pod nazivom rijeke klub je bio prvak Hercegovacke zone i pobjednik Kupa na podrucju Hercegovine. Kad je uzeo ime grada -"Mostar", uspjesno se takmicio u Republickoj ligi BiH. Godine 1930. u Mostaru je osnovan Muslimanski omladinski sportski klub "Jedinstvo". Nastao je od SK "Vuk" i MOSK. Kada je 3. septembra 1940. godine zabranjen rad "Veleza", veci broj njegovih fudbalera se preselio u "Jedinstvo". Ovaj klub je pretezno igrao s lokalnim rivalima. Prema nekim naznakama djelovao je do 1944. godine, a poslije zavrsetka Drugog svjetskog rata nije obnavljan.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-28-2007 10:34 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Sadrvani Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    SADRVANI


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Hivzija Hasandedic, a objavljen je u martu 1996. godine.



Sadrvani ili vodoskoci podizani su iskljucivo u dvoristima dzamija, medresa, tekija i hamama, i oni su ovim ustanovama davali posebnu draz i orijentalni kolorit. Njihov zadatak nije bio samo da daju vodu za ritualno pranje pred molitvu nego i da ukrasavaju predvorja spomenutih ustanova.

Mostarski sadrvani su gradjeni slicno ostalim sadrvanima koji su do 1878. godine podignuti u nasim krajevima. Sastojali su se od malog bazena iz kojeg se voda prelijeva u veliki bazen, i iz ovog otice kroz sest ili osam slavina. Svi mostarski sadrvani bili su natkriveni piramidastim krovom pod plocom koji se oslanjao na sest ili osam kamenih stupova vezanih lukovima.

Koliko se zna, u Mostaru je bilo svega pet javnih sadrvana: pred Karadjoz-begovom, Koski Mehmed-pasinom, Cejvan-cehajinom i Hafiz-hodzinom dzamijom, i pred medresom Roznamedzi Ibrahima.

Ovaj posljednji je bio najljepsi i najveci sadrvan u Mostaru. Danas oni postoje pred Karadjoz-begovom i, Koski Mehmed-pasinom dzamijom i oba sluze namijenjenoj svrsi. Sadrvan pred Cejvan-cehajinom dzamijom srusen je 1885. godine, pred Hafiz-hodzinom dzamijom 1932. godine, a pred Roznamedzi Ibrahimovom medresom 1940. godine. Na sadrvan pred Hafiz-hodzinom dzamijom danas nas podsjeca kafana "Sadrvan" koja je sagradjena na mjestu gdje se ranije nalazio spomenuti sadrvan.

Sadrvan pred Koski Mehmed-pasinom dzamijom sagradjen je 1781. godine, sto saznajemo iz natpisa na dvjema plocama njenog potkrovlja. Sadrvan pred Roznamedzijinom medresom sagradjen je poslije 1772. godine, dok nam godine izgradnje ostalih sadrvana nisu poznate. I oni su, vjerovatno, sagradjeni krajem XVIII vijeka.

Svi naprijed navedeni sadrvani nalazili su se na lijevoj obali Neretve, a vodom ih je opskrbljivao, izuzev Cejvan-cehajinog i Koski Mehemed-pasinog, vodovod koji je isao od Djevojacke vode na Carini. Spomen im nalazimo u narodnoj pjesmi:

U Mostaru na al sadrvanu
Mostarlije abdest uzimaju.

Sadrvani su se jos nalazili u Sinan-pasinom i Cejvan-cehajinom hamamu i u taphani kod Starog mosta. Ovi sadrvani su bili zatvorenog tipa i sluzili su iskljucivo potrebama kupaca i tabaka (kozara) koji su radili u taphani.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

03-30-2007 06:22 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Kafana "evropa" Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    KAFANA "EVROPA"


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Hivzija Hasandedic, a objavljen je u januaru 1997. godine.



Na uglu Kurluk ulice i Kujundziluka postoji zgrada jednog hana koji je sagradjen za turske vladavine. Imao je dvije sobe na spratu i tri ducana u prizemlju. Glavni ulaz u han bio je sa Glavne ulice, a sporedni iz Kurluk ulice. Poslije 1878. godine prozvan je "Hotel Evropa" i ostao poznat pod tim imenom sve dok je radio. Znacajno je sto je ovo jedina zgrada hana iz turskog doba u Mostaru koja se do danas odrzala.

Ovaj je han bio vlasnistvo Vucjakovica vakufa i izdavan je svake godine na licitaciji pod zakup.

U basti kafane "Evropa" odigran je 24. jula 1884. godine pozorisni komad "Veliki Petar, car ruski", koji je priredilo Srpsko narodno pozoriste iz Novog Sada (plakat s programom zabave nalazi se u Arhivu Hercegovine). Ovo je bila prva javna zabava koja je odrzana u Mostaru.

Na zgradi su oko 1950. godine izvrseni temeljni konzervatorsko-restauratorski radovi i ovdje je uredjena veoma atraktivna kafana za strance.

Popularna kafana "Evropa" nije zapaljena u minulom ratu kao vecina objekata u Kujundziluku. Ona je, medjutim, od posljedica neprestanog granatiranja u dobroj mjeri, ipak, devastirana i predstoji joj "generalna" opravka.

Kako saznajemo, najveci broj objekata stare gradske i turisticke jezgre Mostara bice adaptiran u sklopu jedinstvene obnove Starog grada. Pretpostavlja se da ce najznacajniji objekti, medju kojima i "Evropa" biti zavrseni u najskorijem mogucem roku. Ta dinamika nagovjestava da ce konacni zavrsetak obnove Starog mosta i njegova okolina docekati sasvim obnovljenog izgleda.

    *Kafana "Evropa" je obnovljena zajedno sa svim ostalim objektima Starog grada.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

04-02-2007 06:28 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
Stranica (41): « prva ... « prethodna 2 3 4 [5] 6 7 8 sljedeca » ... zadnja » nove poruke | aktuelne teme | forum
Postavi novu temu Odgovori
Go to:
preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com