Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » ISTORIJA / POVIJEST » ***Iz istorije Mostara i Hercegovine!*** 1 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.001 Votes - Average Rating: 5.00 » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (41): [1] 2 3 4 sljedeca » ... zadnja » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.

Attention Iz istorije Mostara i Hercegovine! Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Slicnu temu (pod nazivom “Iz istorije zavicaja”) sam zapoceo na jednom drugom forumu prije duze vremena i odlucio sam da nesto tako slicno zapocnem i na ovom forumu, prvenstveno radi svih onih koji posjecuju redovno samo ovaj forum, a nadam se da ce zeliti da s vremena na vrijeme procitaju razne tekstove koje sam vremenom uspio da prikupim. Nastojat cu da postiram po jedan tekst (ili nastavak nekog od zapocetih opsirnijih tekstova) bar svako 2-3 dana.
Zapocet cu ovu temu sa dijelovima uvoda iz, jos uvijek, neobjavljene (dokumentarne) knjige koja se zove “Mostar - vjecni grad”.


    MOSTAR - VJECNI GRAD - 1. dio


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je uvod iz jos neobjavljene knjige “Mostar - vjecni grad”, ciji je autor Ensvid Hadzajlic.



Ima na svijetu mnogo gradova koji su po necemu cuveni. Savremeni turisti, ti neumorni tragaci i poklonici prirodnih ljepota i kulturno-istorijskih znamenitosti otiskuju se svake godine sve dalje u svijet da bi nasli ono cega nema u ostalim gradovima, da bi otkrili ljepote i sacuvali ih u uspomeni.

Mostar je jedan od takvih gradova: po mnogo cemu jedinstven i neponovljiv. U njegovoj se arhitekturi mozda vise nego drugdje sustizu orijentalni i zapadnjacki uticaji, a u novije vrijeme i moderna arhitektura. Posebno obiljezje daje mu Stari most preko Neretve i Partizansko spomen-groblje. Kao sto Pariz ne bi bio Pariz bez Sene, Lenjingrad bez Neve ili Bec bez Dunava, tako i Mostar ne bi bio ono sto jest kad ne bi imao Neretve. Ona dolazi sa sjevera u grad, razdvaja ga izdasnom modrinom i spaja mostovima. Neretva je planinska rijeka, koja ima jedan od najljepsih kanjona, pa ima mjesta gdje se obalama visokim 1000 i vise metara usjekla izmedju dvije planine: uska, duboka, bistra i raskosne boje - od svjetlozelene do tamnoplave.

Cak i kada bi prosjecnom tragacu za ljepotom bila uskracena slast gledanja u blistava lica biserja usnulog medju kamenim oklopima, povrsan pogled na plavozelenu nit Neretve bio bi dovoljan da shvati snagu divote s kojom se namjerava uhvatiti u kostac. Svaka radoznalost je nistavna prema ovoj Smaragdnoj krasoti. Rijetki stihovi prezive utapanje u ovom zuboru i malo je kistova ciji se valeri ne postide ovog modrozelenog spektra. Ugodno je biti nasamo s Neretvom.

Duboko u planinama zapocinje ova ljepotica put kroz Hercegovinu. Nedaleko od izvora vec joj uspijeva da usijece kanjone duboke i do hiljadu metara. Nesto tisa i sporija, Neretva protice hercegovackim poljima priblizavajuci se raskosna i bistra svom cilju - Jadranskom moru.

Jedan od najljepsih sedefnih biljega ceka je na pola puta prema moru: Mostar, najkrupniji biser hercegovacke ogrlice. Neretva je divlja sve do nadomak Mostara, a onda joj tok postaje mirniji, a kamene obale visoke su joj jedva 5-6 metara. U samom gradu opet je kanjonska, a sto se vise odmice od Mostara i priblizava moru, sve je sporija, sira i nizih obala. Pred samim uscem jos je uvijek bistra, sve dok se ne spoji i ne izgubi u plavim prostranstvima Jadranskog mora. Eto, zasto Neretva magnetskom snagom privlaci ljudsko oko, zasto je Stari most vjecno zanosan u svojoj bjelini i originalnom luku, i citav grad bljestav od one samo njemu svojstvene svjetlosti. Koliko se ta svjetlost namece covjeku kao prvi i stalni utisak o Mostaru, svjedoce rijeci naseg velikog knjizevnika, nobelovca Ive Andrica: “Po toj svjetlosti ja se najbolje sjecam Mostara”. U Mostaru su se u mnogo cemu sudarili svjetovi i razna vremena. Svako je vrijeme dobilo svoje mjesto i svoj izraz. I mada zvuci paradoksalno, u Mostaru pomirljivo zive te nespojivosti. On je oduvijek privlacio turiste, slikare i pjesnike: jedne da ga se nagledaju, druge da ga ovjekovjece, a trece da ga opjevaju.

Kad ga turista napusta, ostavlja ga sa zeljom da ga uskoro opet vidi i vraca mu se. On je svoj i samo sebi slican, a takvi gradovi ostavljaju na ljude neizbrisiva sjecanja.

Desna obala grada je prostranija, ravnija i pitomija, pa je i dio grada na toj obali veci. Nad lijevu obalu nadvili su se juzni ogranci Prenja i zapadni obronci Veleza i zbog toga je ta obala pritjesnjena i strma, ali je vijekovima bas ta strana bila glavnina Mostara. U centru grada, neposredno ispod Starog mosta, u Neretvu uvire Radobolja, njena desna pritoka.

U pisanim dokumentima Mostar se prvi put spominje 1452. godine. Dubrovcani ga u svojim pismima nazivaju malim naseljem sa dvije kule oko drvenog mosta ucvrscenog lancima. Sve do turskog osvajanja 1466. godine Mostar je vazio za malo i beznacajno mjesto. U dokumentima iz 1469. godine prvi put se spominje ime grada - Mostar. On je ipak relativno mlad hercegovacki grad, ali je uspio da se nametne i opstane, centar materijalne i duhovne kulture sire regije. Da je dolina Neretve, narocito njen donji tok, bila naseljena od davnina, nesumnjivo govore praistorijski tragovi, kojih ima dosta i u neposrednoj blizini Mostara. Ovdje je znacajno podsjetiti na Zelenu pecinu, koja je smjestena iznad vrela Bune a ispod Stjepangrada (mjesto boravka nekadasnjeg vladara Hercegovine - Stjepana Vukcica Kosace, hercega od Svetog Save). U Zelenoj pecini su pronadjeni dokazi o postojanju zivota u mladjem kamenom dobu (neolitu).

Rimska naselja Cim i Vukodol koja se nalaze na desnoj strani rijeke Neretve i danas, kada se Mostar prostorno razvio, predstavljaju periferiju grada. Na desnoj obali Neretve, juzno od Mostara, nadjeni su u Bacevicima rimski tragovi, a na obali rjecice Jasenice nadjeni su ostaci starog rimskog naselja (zidine i sarkofazi). Na Mugosi u Ortijesu, u Gnojnicama, Kosoru, Malom Polju i Hodbini pronadjeni su mnogi tragovi ilirske i rimske kulture. Najvise i najljepsih fragmenata pronadjeno je sjeverno od Mostara, na lijevoj obali rijeke. Sa sigurnoscu se zna da je u selu Potocima postojala veca rimska naseobina, a tragova iz tog vremena ima i u selima Zeljusi i Vrapcicima. Na mjestu gdje izvire rijeka Buna (to je zapravo ponornica Zalomka, koja ponire kod Nevesinja) razvila se rimska naseobina Bona, koja je u slavensko doba prerasla u grad Blagaj (latinska rijec bona znaci blaga, vjerovatno od blaga klima). On se spominje vec iz doba cara Avgusta, prije 2 milenijuma, a dosta kasnije Blagaj ce postati najznacajniji grad Hercegovine i sjediste humskih vladara, medju njima i najznacajnijeg humskog vojvode, Stjepana Vukcica Kosace, hercega od Svetog Save, po kojemu ce Hercegovina i dobiti danasnji naziv. I danas visoko iznad vrela Bune postoje zidine njegovog grada (Stjepangrada). Razvaline grada jos odoljevaju zubu vremena i pristupacan je turistima. Vazno je spomenuti i Kosorsku cupriju (preko rijeke Bune), koju su sagradili Rimljani jos u trecem vijeku. Bila je remek-djelo iz tog vremena, a posebnu ljepotu i privlacnost davali su joj njeni kameni lukovi. Varvarski su je srusili Nijemci u Drugom svjetskom ratu, pri povlacenju, januara 1945. godine.

Kad su Turci 3. juna 1466. godine osvojili Blagaj, sasvim je sigurno da je bio osvojen i Mostar, koji je sredinom XV vijeka imao svega 19 kuca. Osnovao ga je Gost Radivoj, jedan od velikasa herceg Stjepana. Jos prije turskog osvajanja neki Dubrovcani pisu 1452. godine, da se Vladislav, sin hercega Stjepana, odmetnuo od oca i zauzeo pored Blagaja i dvije kule na mostu preko Neretve. Nema sumnje da se to odnosi na Mostar. U tim kulama bili su nastanjeni mostari, koji su cuvali most i upravo po njima je naselje dobilo ime Mostar, a njegovi zitelji zvali su se Mostari, kako navodi ruski konzul Gilferding.

Spomenuti most nije Stari most, mada je bio na istom mjestu. Bio je to drveni most, koji je visio na lancima. Taj most nije zadovoljavao potrebe turske vojske, trgovaca, a ni stanovnistva. Mostar se poslije Stjepana Vukcica Kosace brzo razvija, a i njegova geografska lokacija je mnogo povoljnija od Blagaja. Blagaj je, naime, desetak kilometara udaljen od Neretve, pored koje su tekle najznacajnije komunikacije. Medju objasnjenjima porijekla imena zive dva: Mostar je dobio ime po mostarima, cuvarima mosta, i po dvjema kulama koje je narod zvao mostare.

Grad je rastao i uskoro postao hercegovacki centar. Vec 1592. godine Mostar je bio sjediste muftije, 1767. godine postaje sjediste hercegovackog mitropolita, a od polovine XIX vijeka je i sjediste katolickog biskupa. Mostar nije imao samo veliki strateski vec i trgovacki znacaj, on je postao raskrsce puteva koji vezu more sa zaledjem, odnosno jug sa sjeverom, pa i spojnica istocnih i zapadnih krajeva. Odatle je i proistekla zivotna potreba da se gradi veci i sigurniji kameni most. Tako je 1557. godine pocela gradnja novog mosta i trajala je devet godina. Most predstavlja remek-djelo neimara Hajrudina, ucenika poznatog graditelja Sinana. Na kamenoj ploci mosta ispisana je godina zavrsetka izgradnje - 944. godine ako se racuna po Muhamedu, ili 1566. godine po Hristu.

Nije tesko pretpostaviti kakva je bila gradjevinska sposobnost Hajrudinova koji je u ono vrijeme uspio da izgradi onako velicanstvenu gradjevinu. Visok i bijel, vitkog luka izgleda kao da je istesan od jednog ogromnog kamena. Sirok je oko 4,5 metra, visok oko 20 metara (zavisno od vodostaja Neretve), a njegov luk dug je nesto manje od 30 metara. Kameni blokovi medjusobno su povezani zeljeznim klamfama koje su zalivene olovom. Legenda kaze da njegov graditelj Hajrudin nije imao hrabrosti da prisustvuje skidanju skela kad je most bio zavrsen, vec je pobjegao iz Mostara dok je taj posao bio obavljan. Uzbudjen i nestrpljiv graditelj je cekajuci glasonosu izdubio rupu u kamenu. Jedinstven po formi i velikoj graditeljevoj vjestini Stari most je od prvog dana svoga postojanja bio i ostao nadaleko cuvena i neprevazidjena ljepota grada. Putnici i umjetnici, putopisci i turisti ostaju fascinirani njegovom ljepotom. Ponesen snaznim utiskom sto je na njega ostavio Stari most, poznati turski putopisac Evlija Celebija, koji je 60-tih godina XVII vijeka posjetio Mostar, kaze: “Ja, mali rob i najmanji prosao i obisao sam do sada sesnaest carevina, ali ovako visoke cuprije ne vidjeh”.

Koju godinu prije Celebije Mostar je posjetio i izvjesni Francuz Pule iza koga su ostale rijeci da je Stari most velicanstveniji i od cuvenog mosta Rialto u Veneciji. I poslije toliko vijekova ova majstorski i umjetnicki izvedena gradjevina ostavlja neizbrisiv trag u sjecanju svih ljudi koji ga vide. Pjesnici su pjevali o njemu, slikari ga prenosili na svoja platna, a gradjevinari se i danas dive genijalnom graditelju Hajrudinu. Aldo Raimondi, Rimljanin, cuveni savremeni akvarelista dobio je 1972. godine u Milanu i medjunarodnu nagradu za akvarel “Most u Mostaru”.

Sa obe strane Starog mosta i danas se nalaze kule, kao dva velika, visoka stita. U njima je bila smjestena posada od 160 ljudi (po 80 u svakoj, koliko ih svojevremeno prebroja Evlija Celebija) koji su danonocno cuvali most. Uz most je nicao grad. Stijesnjen brdima koja ga sa istocne i narocito sa jugozapadne strane pritiscu i onemogucavaju da se tu siri, Mostar se morao razvijati na obalama Neretve u pravcu sjever - jug. Grad je i danas takav, izduzen i rascijepljen rijekom Neretvom. S obzirom na veoma vazan vojni i trgovacki polozaj, grad se brzo razvijao i vec pocetkom XVII vijeka predstavlja naselje sa oko 1000 kuca.

Kako je u tursko vrijeme u Mostaru bio uglavnom muslimanski zivalj, tako se sa porastom broja stanovnika povecavao i broj muslimanskih bogomolja - dzamija. Bilo ih je mnogo i razlicitih po velicini i ljepoti. Neke nisu odoljele vremenu, a druge su u II svjetskom ratu porusene. Evlija Celebija navodi da je prva mostarska dzamija podignuta prije Starog mosta, vec 1473. godine, a 1557. godine, kada je pocela izgradnja mosta, Karadjozbeg je podigao najljepsu i do danas dobro ocuvanu - Karadjozbegovu dzamiju. Uz dzamiju Karadjozbeg je izgradio sadrvan i medresu (vjersku skolu). Sjeverno od Starog mosta, na trgu, podigao je Sinan dzamiju i hamam (kupatilo), ali su oba objekta nestala. Neposredno uz Stari most, na lijevoj obali, podigao je i Cejvan Cehaja dzamiju interesantnu po izgledu, a na drugoj obali je izgradio Krivu cupriju, kojom je premostio Neretvinu pritoku Radobolju, a podigao je i hamam. Tako je Mostar vec u XVI vijeku imao dva javna kupatila, jedno na lijevoj, drugo na desnoj obali Neretve. Hamame su posjecivale i zene, bez obzira na vjersku pripadnost, i to je bilo skoro jedino mjesto njihova izlaska i kontakta sa svijetom. Vucijakovici su sagradili lijepu dzamiju u blizini Starog mosta, dok je poznati hronicar Roznamedzija podigao takodje dzamiju blizu spomenute Karadjozbegove. Roznamedzija je 60-tih godina XVII vijeka cijevima sproveo vodu iznad Starog mosta i tako je zahvaljujuci ovom dobrotvoru Mostar dobio prvi vodovod.

Sve do 1878. godine Mostar je bio pod turskom vlascu iako su ga Mlecani u vise navrata pokusavali osvojiti. Austrougarska okupacija usmjerila je privredni i kulturni razvoj grada prema Evropi. Prvi svjetski rat usporio je i otezao pulsiranje zivota ovog grada. Jos vece rane na licu grada ostavio je Drugi svjetski rat. Mnogi njegovi stanovnici su izgubili zivot, a mnoge njegove gradjevine su ostecene i unistene. Medju najstarijim ocuvanim spomenicima iz turskog perioda je Cejvan-Cehajina dzamija koja je podignuta 1552. godine, zatim Karadjozbegova dzamija koja je podignuta 1557. godine i Kriva cuprija na Radobolji koja je podignuta prije 1558. godine. U pisanim dokumentima, Kriva cuprija se prvi put spominje u Cejvan Cehajinoj zakladnici iz 1558. godine (pa se tako pretpostavlja da je sagradjena prije 1558. godine), dakle, prije Starog mosta. Prema nekim predajama Starom mostu je ovo bio prototip.

(Nastavlja se)

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

broj ispravljanja poruke: 3, zadnji put od strane MosHer dana 01-12-2007 u 10:27.

01-08-2007 22:29 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
alaga alaga is a Male
moforaja




Poruka: 5566
Location: Zabrdalje

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Samo nastavi care 05.gif 10.gif

___________________________________________________________________
UT TU MIHI , ITA EGO TIBI

01-08-2007 23:25 alaga is offline Pregledaj poruke od alaga Dodaj alaga u listu prijatelja
glumica glumica is a Female
Trn u oku


Poruka: 4415

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

a skoro gledah na tv emisiju kako je pravo ime herceg stjepana..i neki istoricar zapeo da je ''stevan''..i citajuci gore naveden tekst...dodjoh i ja u dilemu...

i jedno pitanje za autora teme..da li zna da li je arhiv grada otovren za ''obicne smrtnike''..odnosno, da li je materijal dostupan na ''uvid''

01-08-2007 23:27 glumica is offline Posalji Email za glumica Pregledaj poruke od glumica Dodaj glumica u listu prijatelja
Carmela Carmela is a Female
vjeciti optimist




Poruka: 7602
Location: ja nisam odavle

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Moshere, želim ti ugodan boravak i dobrodošlicu ovdje na forumu i imaš sve moje simpatije za ovakvo što 10.gif

___________________________________________________________________

    Èovjek koji može pobijediti druge - jak je; èovjek koji pobijedi sebe - svemoæan je.

01-08-2007 23:51 Carmela is offline Pregledaj poruke od Carmela Dodaj Carmela u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

@Alaga: Hvala puno za podrsku i drago mi je da ti se svidja vec na samom pocetku, a nadam se da ce ti se i svi buduci (ima ih poprilican broj) tekstovi svidjati 05.gif

@Glumica: U vezi Stjepana, do sada jos nisam naisao da se ikad zvao Stevan (moguce da zavisi kako ga je mozda ko zvao u njegovo vrijeme), a sto se tice njegove titule koju je sam tako nazvao 1448. godine, to se najvjerovatnije desilo iz politickih razloga, jer je upravo spomenute godine dosao u sukob sa bosanskom drzavom, kada je zvanicno odvajao i osamostaljivao Humsku Zemlju (od tada poznatu kao Hercegovina) i onda je dosao u sukob i sa nekim poglavarima u Crkvi bosanskoj, koja se vec bila razdijelila na tzv. Zapadnu i Istocnu crkvu, i u to vrijeme se Stjepan priklonio Istocnoj crkvi i odatle najvjerovatnije dolazi i puni naziv njegove titule, a kao sto sam vec spomenuo, on ju je sam tako nazvao (herceg od Svetoga Save). Mogucnost takvoj tituli se mozda moze potraziti i u njegovom privatnom zivotu i porodicnoj vezanosti i njega i njegovog prethodnika Sandalja Hranica (zene su im bile iz krugova kraljevske loze Srbije), ali o tome ce biti rijeci, malo detaljnije, kroz neke tekstove u toku ove teme.
Zvanicno, koliko ja znam, on je od rodjenja do smrti ipak nosio ime Stjepan Vukcic-Kosaca.

Sto se tice tvog pitanja u vezi Arhiva Mostara i Hercegovine i pristupa istom, ni ja ti stvarno sada tacno ne znam kako rade (i da li su uopste sve najznacajnije uspijeli sacuvati i spasiti u ratnim vremenima) i da li je otvoreno sve za slobodni pregled ko god zeli nesto da nadje, ali cu se raspitati, pa cu ti javiti cim nesto pouzdanije saznam. 33.gif
Inace, i ja sve ovo sto imam prikupljenog istorijskog materijala, tekstova, kopija zapisa i dokumenata je ono sto sam licno uspio vremenom sakupiti i sacuvati. 05.gif

@Carmela: Hvala puno za iskrenu dobrodoslicu na forum i podrsku vec u samom startu ove teme i nadam se da ce ti se i ubuduce svidjeti svi tekstovi koje cu postirati na ovoj temi! 05.gif
Hvala puno i nadam se da ces i ti imati ugodno provedeno vrijeme u citanju svih buducih tekstova ovdje! 33.gif 05.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

01-09-2007 04:40 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

MOSTAR - VJECNI GRAD - 2. dio Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MOSTAR - VJECNI GRAD - 2. dio


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je uvod iz jos neobjavljene knjige “Mostar - vjecni grad”, ciji je autor Ensvid Hadzajlic.



U XVI i XVII vijeku grad je dozivio nekoliko teskih nesreca. Sredinom XVI vijeka jak zemljotres uzdrmao je grad, a u dva maha je u istom vijeku harala i kuga. Tragedija je ostala sacuvana u pjesmi: “Po Mostaru kuga pomorila, pomorila i mlado i staro” (Erlangenski rukopis). Ipak je najvise ljudskih zivota pokosila treca po redu, najteza kuga. “30-tih godina XVIII vijeka nemilosrdno je harala odnoseci dnevno i po 300 ljudskih zivota” (Lasvanin). No, ni elementarne nepogode, ni ratovi, ni epidemije nisu uspjele da “pomore i mlado i staro”, kako je nemocni i preplaseni narod ostavio trag u pjesmi. Pa ipak, zivot je tekao svojim tokovima i grad se i dalje materijalno i duhovno razvijao.

Za privredni razvoj grada u XVI vijeku karakteristican je razvoj zanatstva, po cemu je Mostar u to vrijeme postao prepoznatljiv. Dio starog grada sa lijeve strane rijeke, uz samu obalu do mosta, i danas se zove Kujundziluk, po majstorima kujundzijama koji su tu nekada imali svoje radionice. Pored kujundzija treba spomenuti i terzije (krojace), a narocito kozare. I do danas su ostali sacuvani dijelovi Tabhane (kozare), koja se nalazi na desnoj strani iznad samog usca Radobolje u Neretvu. Tabhaci (kozari) veoma su umjesno preradjivali kozu. Imali su narocito dobro organizovanu esnafsku organizaciju. Tabhaci su izgradili i svoju dzamiju na jednom rukavcu Radobolje.

Za privredni razvoj Mostara i cijele Hercegovine u XIX vijeku, svakako najvece zasluge pripadaju Alipasi Rizvanbegovicu, koji je uveo razne privredne reforme. On je nastojao da cijelo stanovnistvo sto vise radi i da se ne dozvoljava da zemlja ostaje neobradjena, sto se narocito odnosilo na juznu Hercegovinu. Alipasa poduzima i agrotehnicke mjere, kao sto je meloracija porjecja Trebizata. To je izvrsio kulukom, a kasnije kultivirano zemljiste dijeli, kao svoje cifluke, onima koji su kulucili i onima s kojima se sporazumio, muslimanima i hriscanima. On je nastojao da se u proizvodnju uvedu nove kulture i da se intenzivnije radi na njihovoj proizvodnji, a to su bili juzno voce, pirinac i masline. Osim toga, Alipasa Rizvanbegovic je prvi koji sklapa ugovore, nezavisno od centralne vlasti, sa stranim drzavljanima za eksploataciju drveta. Na taj nacin se prvi put strani kapital pocinje investirati u privredu Hercegovine. Iako je to bio sami pocetak i obimom male investicije, ipak to svjedoci o Alipasinom naprednijem shvatanju privredjivanja, koje je u cjelini u Hercegovini, bilo na niskom nivou. Njegova vlast u Hercegovini trajala je punih devetnaest godina, a zavrsila se akcijom Latasa 1851. godine. Ovaj period vlasti, od devetnaest godina, Alipase Rizvanbegovica je sigurno bio jedan od najduzih perioda u kojem je neko bio na duznosti mutesarifa ili namjesnika (valija) u jednom podrucju.

Mostar je bio pod turskom vlascu do 1878. godine. Cesto mu je prijetila opasnost sa juga i zapada od Mlecana, ali se grad uvijek uspijevao odbraniti. Za vrijeme Kandijskog rata (1652. godine) Mlecani su prodrli sa juga i usput sve pokorili, ali su tek na domaku Mostara potuceni. Pobjedu su Mostarci platili skupom cijenom - 400 mrtvih.

Stojan Jankovic je napao grad 1687. godine, popalio je neke mahale grada, ali nije uspio da predje preko Starog mosta. U narodu se spominje da je on sagradio na obroncima Huma jednu kulu, ali to nije istorijski utvrdjeno.

Poznato je slabljenje turske uprave narocito poslije poraza pod Becom 1683. godine. Bune su sve cesce. U Lasvaninovoj hronici spominje se buna 1748. godine kao reakcija na visoke namete. Iako se mostarski hriscani spominju jos sredinom XVII vijeka, sve do XIX vijeka nisu imali svoje bogomolje. Tek 1833. godine pravoslavci su dobili odobrenje za gradnju prve crkve. Tom prilikom je, ustvari, obnovljena jedna stara crkva u Bjelusinama, koja je izgradjena jednim dijelom pod zemljom da ne bi bila vidljiva iz grada. Iako arhitektonski nema veliku vrijednost, ona je bila poznata po nekim ikonama. Nesto kasnije (tacnije receno, 1866. godine) i katolici dobijaju svoju bogomolju, uz koju se nalazi i franjevacka biblioteka i arhiv koji sadrzi 536 rukopisa (374 na orijentalnim jezicima). S obzirom na opstu politicku situaciju, hriscani dolaze u povoljniji polozaj. Tako je sultan Abdul Aziz udovoljio zahtjevu mostarskih pravoslavaca, odredio je mjesto i dao prilog za gradnju nove crkve. Izgradnja je trajala 10 godina, a crkva je zavrsena 1873. godine. Sagradjena na istaknutom mjestu, po velicini i ljepoti predstavlja nejljepsi pravoslavni hram u Bosni i Hercegovini.

Dugi niz godina postojale su samo islamske vjerske skole, a tek u XIX vijeku i pravoslavci otvaraju osnovnu skolu koju pohadjaju i katolici. Don Frano Milicevic otvorio je 1872. godine stampariju u Mostaru, u kojoj su pored vjerskih stampane i svjetovne knjige. Turci su stampali novine “Neretva” na arapskom i maternjem jeziku.

Takodje je vazno spomenuti da su u Mostaru djelovala razna muzicka udruzenja i kulturno-umjetnicka drustva kao sto su Prosvjeta, Napredak i Merhamet.

Mostar krase bogomolje cetiri konfesije: katolicke, islamske, pravoslavne i jevrejske.

Do 1878. godine u Mostaru je sagradjeno 37 dzamija, tri tekije, dvije pravoslavne i jedna katolicka crkva. Sinagoga je sagradjena nesto kasnije po dolasku Jevreja u Mostar.

Teske ekonomske i socijalne prilike za vrijeme turske vladavine pred kraj XVIII vijeka uslovile su negodovanje i pobune Hercegovaca. Kada su Turci silom pokusali da od seljaka pokupe razne namete, u cemu nisu uspjeli zbog slabe ljetine, primijenili su silu. To je dovelo do pobune naroda, narocito u Nevesinju. U jednom casu bili su protjerani predstavnici turske vlasti iz istocne Hercegovine. Ustanak se ubrzo prosirio na citavu Hercegovinu, a imao je odraz i na ostale balkanske krajeve. Pobunu hercegovackih ustanika podrzavala je vecina stanovnistva Bosne i Hercegovine, a Crna Gora i Srbija objavile su 1876. godine rat Turskoj. Nakon godinu dana sklopljen je mir. Berlinskim kongresom 1878. godine Bosna i Hercegovina su okupirane od strane Austro-ugarske.

Austro-ugarskom okupacijom 1878. godine Mostar su poceli naseljavati intelektualci iz Austrije, Ceske, Madjarske, Hrvatske… i grad je poceo poprimati evropska obiljezja. Izgradjuje se zeljeznicka pruga, koja Mostar povezuje sa svijetom.

Podize se Fabrika duhana, Gradsko kupatilo, otvara se Rudnik mrkog uglja i hotel “Neretva”. Otvorene su jos tri stamparije, osnivaju se kulturno-umjetnicka drustva, a izlazilo je 8 raznih novina i 3 knjizevna casopisa. 1896. godine pocinje da izlazi cuvena mostarska “Zora”, knjizevni casopis po kojem se Mostar procuo i postao knjizevni centar. Tako se Mostar brzo razvijao u materijalnom i duhovnom pogledu, sve do pocetka Prvog svjetskog rata. Taj rat je teskim bremenom pritisnuo grad; kao da su tokovi njegovog zivota presahli. Njegovi su zitelji gladovali i podnosili sve tegobe dugog rata. No mir nije donio i mnogo bolji zivot Mostarcima. Produbljuju se jazovi socijalnih razlika medju stanovnistvom. Povecava se broj siromasnih i obespravljenih. Oni traze puteve do svojih prava, do zivota koji bi bio dostojniji covjeka. U periodu izmedju dva rata stvaraju se kulturno-umjetnicka drustva, osnovana na cisto vjerskoj, odnosno nacionalnoj osnovi. Godine 1926. mostarski radnici formiraju svoje Radnicko kulturno-umjetnicko drustvo “Abrasevic”, koje je davalo ton duhovnom zivotu grada. Ono zivi i danas cuvajuci tradicije radnickog drustva i postize zapazene uspjehe. Taj period, izmedju dva svjetska rata, nije donio nista znacajnijeg u materijalnom razvoju grada. Uostalom, ostao je jos svjez u sjecanju minuli rat, a na pomolu je bio novi.

Drugi svjetski rat donio je Mostaru veliku materijalnu stetu i ogromne ljudske zrtve. Poznat po svojoj slobodoljubivosti Mostar je pozurio u borbu za slobodu. Njegovi stanovnici hrabro su gazili trnovitim putevima do slobode, podnoseci najvece zrtve, gubeci najbolje sinove. Grad im se oduzio, ako im se uopste moze oduziti. Oni danas pocivaju sakupljeni sa raznih bojista na Partizanskom groblju - remek-djelu savremene arhitekture, ciji je tvorac Bogdan Bogdanovic dobio visoka priznanja za svoje djelo.

Mostar je u posljeratnoj izgradnji narastao i u sirinu i u visinu, a stanovnistvo mu se povecalo za vise od tri puta. Grad je sacuvao sve znacajno iz proslosti. Novo vrijeme dalo mu je i nova obiljezja.

Grad je preporodjen. Industrija, poljoprivreda i trgovina veoma su se razvile i modernizovale. Mostar je bio najveci proizvodjac aviona u sirem regionu.

Novi talas iskusenja i patnji preplavio je grad 1992. godine. Najzesci pokusaj ubistva ovog grada zavrsio je 1995. godine. Osakacen i raspolovljen Mostar se oporavlja, i uprkos dubokim oziljcima zraci prepoznatljivom toplinom, i pored zadaha smrti nalazi snage da mirise na behar i na novi zivot.

Mostar je tokom svoje proslosti, a posebno u XVI i XVII vijeku dao velik broj znamenitih ljudi i stvaralaca koji su ostali poznati i do naseg vremena.

Alidede je u tursko vrijeme bio poznat istoricar i filozof, pa pjesnik Hasan-efendija zvani Zijai (Svijetli) i narocito Dervis-pasa Bajazidagic, veliki pjesnik, miljenik sultana Murata III. Sacuvana je njegova pjesma ispjevana u slavu Mostara za koji kaze: “On je druga Sirija na svijetu”, a Stari most i njegov luk uporedjuje sa dugom: “Pricinja se poput duge sarne”.

Od pjesnika jos valja spomenuti Huseina Catrnju i Ahmeda Rusdija.

Cuveni predavac bio je Mustafa Ejubovic-sejh Jujo, koji je ostavio za sobom vise djela iz oblasti prava, teologije i retorike. Bilo je jos manje ili vise dobrih pjesnika, po kojima je Mostar tokom vjekova bio poznat. On je bio i ostao grad pjesnika i knjizevnika, da bi u Svetozaru Corovicu, Osmanu Djikicu, Hamzi Humi i Aleksi Santicu dao svoje najvece predstavnike u literaturi. Valja reci da je i u nase vrijeme Mostar kolijevka velikog broja literarnih stvaralaca, tako da su pjesnici postali tradicija ovog grada.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

01-10-2007 09:24 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

MUSTAFA MUJAGA KOMADINA - LEGENDARNI MOSTARSKI GRADONACELNIK - 1. dio Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    MUSTAFA MUJAGA KOMADINA - LEGENDARNI MOSTARSKI GRADONACELNIK - 1. dio


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Semsudin Serdarevic, a objavljen je u dijelovima u periodu od septembra 1996. do januara 1997. godine.



Pisuci o Mujagi gotovo svi autori su isticali njegovu pronicljivost, ostroumnost i smisao za unosne i velike poslove. I zaista sudeci po svemu sto je uradio i postigao nije tesko zakljuciti da je bio veoma inteligentan covjek, obdaren sposobnoscu da predvidja nadolazece vrijeme i dogadjaje u njemu.

Iz teksta uklesanog na nisanu Lakisica dzamije, u Ricini, se zakljucuje da je rodjen 1256. po Hidzri, odnosno 1840. godine. Otac mu se zvao Hadzi Omeraga i do sada nije utvrdjeno njegovo porijeklo s majcine strane. Imali su petoro djece: Huseina, Mustafu, Saliha, Ahmeda i Muntu. Poslije zavrsenog mekteba upisao se u medresu koju je s uspjehom zavrsio. Nema dovoljno podataka iz tog perioda putem kojih bi rasvijetlili taj dio njegovog zivota. Zna se da je krajem turske uprave uspjesno obavljao poslove vezane za prenos poste na relaciji Mostar-Sarajevo i obratno. Uostalom taj posao je bio vezan za porodicu, a mladi Mustafa je vec tada pokazivao sklonost za poslovnost, narocito u odnosima sa surudzijama, odnosno vodicima postanskih karavana koje su cinili Tatari.

Ulaskom austrijskih trupa u Mostar u ljeto 1878. godine, general Jovanovic, zapovjednik 18. pjesadijske divizije odmah je imenovao Medzis od domacih ljudi, a za gradonacelnika je postavljen Muhamed-beg Alajbegovic. U to vrijeme izbili su neredi u Konaku, te je palo nekoliko glava. Mustafa Komadina se nalazio u Konjicu i ponesen idejom da se pruzi otpor okupacionoj vojsci, bez obzira sto je na to pristao sultan, ocekivao je da ucestvuje u borbama, ali do toga nije doslo jer su dogadjaji u Mostaru pokazali da je bespotrebno ginuti kada je sve rijeseno za zelenim stolom u Berlinskom kongresu.

Posto su jedinice austrougarske vojske usle u Konjic, oficiri su ga privolili da primi duznost vojnog liferanta sto nije mogao odbiti jer je osjetio da tu njegove sposobnosti mogu doci do izrazaja.

Kada je 1885. godine osnovano Dobrovoljno vatrogasno drustvo medju prvom tridesetoricom utemeljitelja naslo se njegovo ime, a uz to je poklonio 50 forinti za ime glavnice Drustva. Za ovu svotu novca tada se mogao kupiti jedan hektar plodne oranice. Na tom spisku su imena jos nekih vidjenijih gradjana kao sto su: Muhamed-beg Cemalovic, Mustafa ef. Efica, Ibrahim-beg Kapetanovic, Mate Mikacic, Antun Pehar, Vojislav Sola, Husaga Kajtaz, Ahmed-beg Hadziomerovic, Risto i Miho Santic, Ignacije mitropolit, Omer Sefic i drugi. Bila je velika cast pripadati jednom takvom drustvu koje vrsi humane poslove.
Uostalom vrijeme ce pokazati da ce pripadnici ovog drustva spasavati sijeno u njegovim sjenicama.

Iste godine ucestvuje u sufinansiranju Casnicko-cinovnicke kasine na Mejdanu. Pored njega pozajmnice je u iznosu od oko 20.000 forinti dao izvjesni Hauser iz Trsta.

Rijetko kad su u Mostaru zabiljezene izuzetno hladne zime sa velikim snijegom. Ipak, takva zima zadesila se 1887. godine kada je grad zbog velikih nanosa snijega bio prakticno odsjecen od ostalog svijeta.

U tim, za siromasnije gradsko stanovnistvo veoma teskim trenucima, Mujaga priskace u pomoc. Salje telala da po gradu objavi radosnu vijest u kojoj stoji da ce podijeliti drva i brasna. Vrlo brzo razdijeljeno je ni manje ni vise nego 500 tovara drva i 40 vreca brasna. Na ovom primjeru mnogi su uocili njegovu sirokogrudnost i jednu specificnost svojstvenu Mostarcima: da oni grad osjecaju kao svoju siru rodbinu za koju se vrijedi cesto zrtvovati.

Sto se tice pocetka njegovog ulaska u politicki zivot grada moze se reci da je bio neuspjesan. Na izborima za Gradsko vijece Mostara 1891. godine, pokusaj da udje u krug vijecnika mu nije uspio, jer je sakupio samo 302 glasa, sto je bilo nedovoljno. Prelom je nastao 1893. godine kada ipak biva kooptiran u Gradsko vijece jer je jedno mjesto ostalo upraznjeno. Tom prilikom on daje zakletvu i od tada zapocinje njegova sve veca drustvena angazovanost.

Njegovo ime se vec nalazi u spisku Odbora za predracun opstine, a ujedno je izabran za clana deputacije koja je isla u Sarajevo s ciljem da protestuje protiv nekih odluka Vlade vezanih za poreze. S obzirom na ceste poplave Radobolje odluceno je da se korito od Pijeska do Raljevica cuprije regulise a u komisiju je pored ostalih imenovan i Komadina.

Da bi se obiljezila na odgovarajuci nacin 50-godisnjica vladavine cara Franje Josifa mostarska Vlada izasla je sa prijedlogom da je za taj jubilej najprimjerenije poceti sa izgradnjom Prve osnovne skole. Sam prijedlog podrazumijevao je istovremeno i finansijsko ucesce u izgradnji ovog objekta. Na sjednici Vijeca iz 1898. godine u zapisnik je unesen podatak da Vlada u te svrhe izdvaja prilog od 30.000 forinti.

Kako je izabrana lokacija preko puta zgrade Gimnazije pripadala vlasnistvu Vakufa odustalo se od te ideje. Gradsko poglavarstvo je stoga predlozilo dva druga zemljista od kojih je jedno bilo u vlasnistvu Mujage Komadine, a drugo Salihage Makeljica. Premda je Mujagino zemljiste skuplje stajalo ipak je zakljuceno da se ono otkupi. U oktobru je postavljen kamen temeljac s prigodnom spomenicom kako je to ranije bio obicaj. Zgrada je napravljena i sve do pred ovaj rat (1992. godine) sluzila je svojoj namjeni.

Prema kazivanju Mujaginih savremenika Salih-bega Velagica i Omera Obada on je nosio obican fes bez kalufa i jednostavne salvare. Odijelo mu nikada nije odavalo covjeka iz bogatog sloja. Neprekidno je bio u nekoj zurbi sto dokazuje i zapis njegovog unuka Mustafe Komadine.

Naime, Mustafi-Braci je nena Mujaginica pricala da bi Hadzaga, kako je ona voljela da zove svoga muza Mujagu, odlazeci iz kuce toliko zurio da je redovno jednu postolu obuvao vukuci je po kaldrmi dok je ne bi navukao na nogu. Na sastancima Gradskog vijeca ili Vakufa cesto je prekidao govornike saopstavajuci im da je neki posao oko koga se diskusija vodila on vec zavrsio na svoju ruku jer, navodno, nije bilo vremena za dugo razmisljanje i debatiranje. U stvari, on je sam nudio investicije i time ubrzavao donosenje odluke o prihvatanju prijedloga.

Vec 1883. godine Mujaga podize jednu vecu zgradu na dva sprata na samom uglu Glavne i ulice Mala Tepa. Jos uvijek se iznad ulaznih vrata na kamenom luku vidi klinastog oblika kameni segment na kome je uklesan tekst na turskom jeziku, a arapskim slovima. Iz njega saznajemo porijeklo zgrade. Sve do ovog rata taj tekst je bio pokriven plasticnom tablom, u stvari firmom pcelarske prodavnice. Na prozorima se nalaze metalni kanati, a fasada je neobicno prosarana u dvije boje. Zgrada se naslanja na onizi objekat u kome je dugo vremena bila smjestena Frkina kafana. Mujaga ju je namijenio za musafirhanu tako da su tu mogli odredjeno vrijeme prebivati musafiri-gosti.

Zanimljivi su detalji vezani za objekat na mjestu nekadasnje Dzinovine.
Sve do 1896. godine na prostoru omedjenom Glavnom, Srednjom Hanskom i Telcevom ulicom nalazio se Dzinovica han. Po njemu je ovo zemljiste i dobilo naziv Dzinovina. Upravo taj plac Mujaga je kupio 1898. godine i tu podigao impozantnu trospratnicu u kojoj je sve do pred ovaj rat bila smjestena Skupstina opstine, a u prizemlju ZE-MA, odnosno NA-MA. Ipak treba reci da ju je Mujaga 1920. godine prodao bogatoj mostarskoj porodici Pesko. Na procelju te zgrade Mujaga je zelio staviti reljef bosanskog grba, a to je savijena ruka sa nozem u saci. Tadasnje austrijske vlasti mu to nisu dozvolile trazeci da se umjesto bosanskog postavi austrijski grb. Kompromis je nadjen tako sto su u ugradjene medaljone umetnuti njegovi inicijali MK (Mujaga Komadina) koji su se tek sada ponovo ukazali nakon sto je zgrada zapaljena. Ispod medaljona su izradjena dva unakrsno postavljena maca. Zgrada je izgradjena u secesijskom stilu po projektu Josipa Vancasa, a sluzila je kao K. und K. militer comando, odnosno Carsko kraljevska vojna komanda.

Treba reci da je Mujaga na izborima 1900. godine sa 770 glasova izabran u Opstinsko vijece i to kao treci po broju glasova sto je nagovjestavalo njegov jos veci uspjeh u narednom periodu.

To se moglo i pretpostaviti nakon izbora u jos neke odbore kao sto su Odbor za gradjane, Odbor uboske zaklade i Gospodarstveni odnosno privredni odbor. Tri godine kasnije ponovo je izabran za clana Vijeca te u jednu komisiju za gradski vodovod. Misljenja smo da je dogadjaj u vezi sa izradom Statutom Mostara posebno interesantan, sa danasnje distance i aktuelnih poslova oko iste problematike. Naime, februara 1905. godine zasjedala je Komisija za izradu novog Statuta opstine.

(Nastavlja se)

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

01-12-2007 10:30 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
glumica glumica is a Female
Trn u oku


Poruka: 4415

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

hvala jos jednom...
i mene zanima da li imas nekih zapisa o porodici Pesko

01-12-2007 10:44 glumica is offline Posalji Email za glumica Pregledaj poruke od glumica Dodaj glumica u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Glumice, hvala za citanje (u vezi Arhiva se nisam jos uspio pouzdanije raspitati, ali cim nesto saznam javit cu ti 33.gif )

O porodici Pesko imam jedan opsirniji tekst, postirat cu ga cim zavrsim sa dijelovima ovog teksta o Mujagi koji sam upravo zapoceo, a ako ti zelis, mogu ti poslati na pp ili u mailu ako ti treba hitno.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

01-12-2007 11:03 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
glumica glumica is a Female
Trn u oku


Poruka: 4415

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

posalji mi na pp..
ili objavi ovde..mada mislim da ne bi lose bilo i ovde da postavis...ipak je to porodica koja je obiljezila istoriju grada..sto se da vidjeti setajuci glavnom ulicom..

01-12-2007 11:06 glumica is offline Posalji Email za glumica Pregledaj poruke od glumica Dodaj glumica u listu prijatelja
VolimRodjene VolimRodjene is a Male
rodjeni




Poruka: 1037
Location: Prve proleterske 1

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Jeste li znali da je pod Jusovinom, gdje je danas restoran HAN nekad bio samostan

___________________________________________________________________

    01-12-2007 11:09 VolimRodjene is offline Pregledaj poruke od VolimRodjene Dodaj VolimRodjene u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Slazem se, jedna od starih, imucnijih porodica Mostara i svakako cu postaviti ovde cim zavrsim sa jos dva dijela ovog trenutno zapocetog teksta.

    Nisam napomenuo, ovaj tekst moram prestampati, a to cu moci uraditi sutra (kod mene sada 3 ujutro i malo mi je kasno da ga pokusam sada cijelog prestampati 15.gif ). Otprilike u ovo vrijeme sutra ce biti sigurno prestampan i onda cu ti ga poslati na pp.

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    01-12-2007 11:15 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

        citat od VolimRodjene:

      Jeste li znali da je pod Jusovinom, gdje je danas restoran HAN nekad bio samostan


    Bice i o tome u jednom od narednih tekstova na ovoj temi.

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    01-12-2007 11:19 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    glumica glumica is a Female
    Trn u oku


    Poruka: 4415

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    upravo sam gledala tvoju web stranu .. 10.gif

      http://www.hometown.aol.com/mostar4ever/myhomepage/


    i ako smijem predloziti da postavis link
      www.moforaja.com


    tana..jesi ti znao da sam forumski PR 02.gif

    01-12-2007 11:26 glumica is offline Posalji Email za glumica Pregledaj poruke od glumica Dodaj glumica u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    13.gif nisam je vec godinama obnovio, a moze da se malo osvjezi postavit cu i link foruma 01.gif

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    01-12-2007 11:31 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    Carmela Carmela is a Female
    vjeciti optimist




    Poruka: 7602
    Location: ja nisam odavle

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

        citat od VolimRodjene:

      Jeste li znali da je pod Jusovinom, gdje je danas restoran HAN nekad bio samostan


    Ja jesam jer dio moje familije živio je tamo, kuæu u kojoj su živjeli dobili su na korištenje mislim upravo od crkvenih vlasti, ali davno je to bilo, detalja se zaista ne sjeæam.

    Mosher, svaka èast još jednom 33.gif

    ___________________________________________________________________

      Èovjek koji može pobijediti druge - jak je; èovjek koji pobijedi sebe - svemoæan je.

    01-12-2007 11:46 Carmela is offline Pregledaj poruke od Carmela Dodaj Carmela u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Hvala Carmela, drago mi je da ti se svidja ova tema, potrudit cu se da je redovnije odrzavam sa sto vise zanimljivih tekstova 33.gif

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    01-12-2007 12:12 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    obrisana
    Gost


    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Mosher , tema je predobra 10.gif

    jos cu da prikacim zvjezdice , u slucaju off poruka

    01-12-2007 12:36
    abraxas abraxas is a Male
    moforaja




    Poruka: 6998
    Location: Jazzbina Abraxas

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    Èestitam Mosheru za njegov rad. Gledajuæi sadržaj njegove knjige vidim da je to zapravo jedan cijeli program za "Mostarske studije", koje æe se, nadam se, prije ili kasnije pokrenuti.

    01-12-2007 14:42 abraxas is offline Pregledaj poruke od abraxas Dodaj abraxas u listu prijatelja
    MosHer MosHer is a Male
    brato




    Poruka: 653
    Location: U. S. of A.
    pokretac teme Thread Started by MosHer

    Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

        citat od Lela:

      Mosher , tema je predobra 10.gif

      jos cu da prikacim zvjezdice , u slucaju off poruka


    Lelo, hvala puno, prvo za svu pomoc oko tehnickih problema koje sam imao sa svim pocetnim slovima u nazivu teme (sada vise "ne bode oci" 10.gif 01.gif ), a hvala i za zvjezdice koje si prikacila (posto sam noviji na ovom forumu nisam ni znao sta predstavljaju, ali tvojim postom mi je sada potpuno jasno cemu sluze ove zvjezdice 01.gif ), a posebno hvala za citanje i pohvale i drago mi je da ti se ova teme do sada svidja, a nadam se da ce tako i ostati i u buduce sa svim narednim tekstovima (ima ih podosta 01.gif )
    33.gif 01.gif

    ___________________________________________________________________
    "Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

    01-12-2007 21:04 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
    Stranica (41): [1] 2 3 4 sljedeca » ... zadnja » nove poruke | aktuelne teme | forum
    Postavi novu temu Odgovori
    Go to:
    preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com