Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » KULTURA » Likovni umjetnici Mostara i Hercegovine 1 Votes - Average Rating: 4.001 Votes - Average Rating: 4.001 Votes - Average Rating: 4.001 Votes - Average Rating: 4.00 » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (10): « prva ... « prethodna 3 4 5 [6] 7 8 9 sljedeca » ... zadnja » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
Muntahta Muntahta is a Female
moforaja




Poruka: 8353
Location: Tamo gdje je moja dusa.

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

MosHer...dobro dosao nazad...falilo nam je ovo Tvoje napajanje znanjem 33.gif

___________________________________________________________________
Prestani brinuti o tome ko te ne voli
ko ima vise ili ko sta radi.
Umjesto toga pocni cijeniti odnose sa onima koji te vole.

10-28-2008 13:40 Muntahta is offline Pregledaj poruke od Muntahta Dodaj Muntahta u listu prijatelja
pasha pasha is a Male
Super Moderator




Poruka: 8943
Location: uh jebo te

RE: Monografska Izlozba Marina Topica Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od MosHer:
MONOGRAFSKA IZLOZBA MARINA TOPICA

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Inga Dragoje Mikulic, a objavljen je u junu 2006. godine.


On je trenutak, minuta koja traje ali nikada da bi zavrsila sat ili dan, nego da bi ponovo skocila i pojavila se slicna ili nakon tri, pet ili deset godina. Nemoguce ga je dozivljavati samo kao slikara jer bi to definitivno bio falsifikat njegove biografije, u kojoj bi minorizirali sto on jest: opservator drustvenih prilika, oko duhovito-kritickog sadrzaja, povremeni politicki akter, insider u arhitekturi, emotivac sa gardom.

Sve to moguce je pronaci u njegovu slikarskom okviru koji se od osamdesetih godina formirao i punio uz duze i krace stanke. Za sebe kaze da je regionalni slikar jer je veliki dio njegova rada posvecen lokalnom pejzazu Bune i Blagaja, Neretve, Ilica i pitomim kompozicijama mrtvih priroda sa obaveznim isheklanim stolnjacima nasih baka. Hvala mu na toj memoriji, kao i za ”Mostarske platane” i ”Bascu na Rondou” koja se sada zalijeva trzisnom utakmicom kreditnih kartica.

Ali nije mu vjerovati, makar ne u potpunosti, jer da je rodjen npr. u Osijeku sada bismo gledali vodu Drave i ravni slavonski krajolik. Ne bjezeci od cinjenice da smo svi dijelom ono iz cega smo potekli i sto nas okruzuje, vjerujem da je dio Marinove istine u slikarstvu kao psiholoskoj potrebi, samom postupku slikanja koji mu posebno u njegovim vjestim hiperrealistickim fazama donosi mnostvo koncentracije, posvecenosti samo jednom problemu, potrebnu ustrajnost i fokusiranje na bitno. A to fokusiranje na neki nacin pocinje mnogo prije usvajanja hiperrealisticke tehnike, otprilike kada njegovi mnogobrojni pejzazi prestaju doslovno motivski, kada se pogled suzava i javljaju se samo detalji, kao u primjeru onoga tipicno Marinovog imenovanja ”Sipci u Cele” uspjele kompozicije linijske mreze ogoljenog granja, osusenih i raspuknutih nepravilno okruglastih formi u svjetlini atmosfere. Tada pocinje ono sto njegovoj prirodi itekako odgovara, a to je istrazivanje tehnike u okviru suzenog motiva odnosno pocetak rada na ciklusu imenovanom ”Voda”. Sve je izbrisano, most i kanjon rijeke, pitomina i snaga vode; slika se pretvara u raster prirodno bojenog oblutka i pijeska, hipnoticki nas veze i metaforicki uci koliko se moramo mijenjati da bismo ostali isti, jer ni jednog trenutka ne stojimo u istoj vodi. Jednom apsolutno usvojen, taj se motiv uvlaci u nadrealne kompozicije srednjevjekovnih gradova, krizarskih brodova nizozemskog krajolika sa kamenim krstacama, i osobno mi najdrazu kompilaciju Dalijevog Krista Juana de la Cruza. Kombiniranjem naizgled nesrodnih motiva Marin ulazi u nezahvalno podrucje slicnosti i razlika nazora i svjetova, ali on je definitivno osoba sa hrabroscu za takva poimanja i smislom za istovremeno koristenje scensko-barokne uzbudljivosti i ledenog odmaka foto aparata. Vjerujem da je to upravo razdoblje u kojem je dosegao svoju duhovnu i likovnu zrelost, i mjesto u kojem bi njegova lucidna priroda trebala pronaci svoj mir.

Ali, ako… a kod Marina je to moguce. Vec slika svoju majku u njenom mikrokozmosu, ispred kuce u kojoj ga je odgojila, sa otvorenim prozorima i musketinima, cekera punih jabuka i karakteristicnoj pozi. Vec slika Rondo reminisceniju proslog vremena, sa ljudima koji su dnevnom ritualu cinili duh tog mjesta i onima koji vise nisu sa nama, a cije osmrtnice na platanima nadopunjuju taj isti duh. On to jednostavno mora napraviti, oslusnuti dah proslosti, zaustaviti ga, omirisati genius loci i prenijeti nama.


lijep tekst
poznavao sam marina prije nego je postao veliki umjetnik
bio je obican sasvim obican covjek i cesto smo sajbali basketa na fakultetima
poznavao sam njega i adina hebiba
nesto su mi bili dragi obojica
ne znam gdje su sada posto su obojica lutalice velike avanturisti
hebu sam jednom sreo u MO kada je bilo otvaranje mosta
lijepo te vidjeti MosHer

___________________________________________________________________
neki naprave radost gdje god odu, neki kad god odu. Oscar Wilde

10-28-2008 13:50 pasha is offline Posalji Email za pasha Pregledaj poruke od pasha Dodaj pasha u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od Muntahta:
MosHer...dobro dosao nazad...falilo nam je ovo Tvoje napajanje znanjem 33.gif


Muntahta, HVALA PUNO 33.gif da znas da ste mi svi vi falili puno i nadam se da od sada vise nece biti nikakvih smetnji za redovni dolazak i aktivno odrzavanje ovih nekoliko tema koje sam zapoceo 10.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

10-30-2008 04:31 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

RE: Monografska Izlozba Marina Topica Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od pasha:
citat od MosHer:
MONOGRAFSKA IZLOZBA MARINA TOPICA

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Inga Dragoje Mikulic, a objavljen je u junu 2006. godine.


On je trenutak, minuta koja traje ali nikada da bi zavrsila sat ili dan, nego da bi ponovo skocila i pojavila se slicna ili nakon tri, pet ili deset godina. Nemoguce ga je dozivljavati samo kao slikara jer bi to definitivno bio falsifikat njegove biografije, u kojoj bi minorizirali sto on jest: opservator drustvenih prilika, oko duhovito-kritickog sadrzaja, povremeni politicki akter, insider u arhitekturi, emotivac sa gardom.

Sve to moguce je pronaci u njegovu slikarskom okviru koji se od osamdesetih godina formirao i punio uz duze i krace stanke. Za sebe kaze da je regionalni slikar jer je veliki dio njegova rada posvecen lokalnom pejzazu Bune i Blagaja, Neretve, Ilica i pitomim kompozicijama mrtvih priroda sa obaveznim isheklanim stolnjacima nasih baka. Hvala mu na toj memoriji, kao i za ”Mostarske platane” i ”Bascu na Rondou” koja se sada zalijeva trzisnom utakmicom kreditnih kartica.

Ali nije mu vjerovati, makar ne u potpunosti, jer da je rodjen npr. u Osijeku sada bismo gledali vodu Drave i ravni slavonski krajolik. Ne bjezeci od cinjenice da smo svi dijelom ono iz cega smo potekli i sto nas okruzuje, vjerujem da je dio Marinove istine u slikarstvu kao psiholoskoj potrebi, samom postupku slikanja koji mu posebno u njegovim vjestim hiperrealistickim fazama donosi mnostvo koncentracije, posvecenosti samo jednom problemu, potrebnu ustrajnost i fokusiranje na bitno. A to fokusiranje na neki nacin pocinje mnogo prije usvajanja hiperrealisticke tehnike, otprilike kada njegovi mnogobrojni pejzazi prestaju doslovno motivski, kada se pogled suzava i javljaju se samo detalji, kao u primjeru onoga tipicno Marinovog imenovanja ”Sipci u Cele” uspjele kompozicije linijske mreze ogoljenog granja, osusenih i raspuknutih nepravilno okruglastih formi u svjetlini atmosfere. Tada pocinje ono sto njegovoj prirodi itekako odgovara, a to je istrazivanje tehnike u okviru suzenog motiva odnosno pocetak rada na ciklusu imenovanom ”Voda”. Sve je izbrisano, most i kanjon rijeke, pitomina i snaga vode; slika se pretvara u raster prirodno bojenog oblutka i pijeska, hipnoticki nas veze i metaforicki uci koliko se moramo mijenjati da bismo ostali isti, jer ni jednog trenutka ne stojimo u istoj vodi. Jednom apsolutno usvojen, taj se motiv uvlaci u nadrealne kompozicije srednjevjekovnih gradova, krizarskih brodova nizozemskog krajolika sa kamenim krstacama, i osobno mi najdrazu kompilaciju Dalijevog Krista Juana de la Cruza. Kombiniranjem naizgled nesrodnih motiva Marin ulazi u nezahvalno podrucje slicnosti i razlika nazora i svjetova, ali on je definitivno osoba sa hrabroscu za takva poimanja i smislom za istovremeno koristenje scensko-barokne uzbudljivosti i ledenog odmaka foto aparata. Vjerujem da je to upravo razdoblje u kojem je dosegao svoju duhovnu i likovnu zrelost, i mjesto u kojem bi njegova lucidna priroda trebala pronaci svoj mir.

Ali, ako… a kod Marina je to moguce. Vec slika svoju majku u njenom mikrokozmosu, ispred kuce u kojoj ga je odgojila, sa otvorenim prozorima i musketinima, cekera punih jabuka i karakteristicnoj pozi. Vec slika Rondo reminisceniju proslog vremena, sa ljudima koji su dnevnom ritualu cinili duh tog mjesta i onima koji vise nisu sa nama, a cije osmrtnice na platanima nadopunjuju taj isti duh. On to jednostavno mora napraviti, oslusnuti dah proslosti, zaustaviti ga, omirisati genius loci i prenijeti nama.


lijep tekst
poznavao sam marina prije nego je postao veliki umjetnik
bio je obican sasvim obican covjek i cesto smo sajbali basketa na fakultetima
poznavao sam njega i adina hebiba
nesto su mi bili dragi obojica
ne znam gdje su sada posto su obojica lutalice velike avanturisti
hebu sam jednom sreo u MO kada je bilo otvaranje mosta
lijepo te vidjeti MosHer


Pasha, HVALA PUNO 10.gif 01.gif iskreno da ti kazem stvarno je lijepo biti ponovo ovdje medju rajom 10.gif 01.gif
Drago mi je da ti se ovaj tekst o Marinu posebno svidio, tj. da te, u stvari, na lijep nacin podsjetio na neka ljepsa vremena, a nadam se da ce i buduci koje pripremam biti bar vrijedni citanja 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

10-30-2008 04:39 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
Kise
SexNepoznat



Poruka: 155

RE: Monografska Izlozba Marina Topica Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od MosHer:
MONOGRAFSKA IZLOZBA MARINA TOPICA

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Inga Dragoje Mikulic, a objavljen je u junu 2006. godine.


On je trenutak, minuta koja traje ali nikada da bi zavrsila sat ili dan, nego da bi ponovo skocila i pojavila se slicna ili nakon tri, pet ili deset godina. Nemoguce ga je dozivljavati samo kao slikara jer bi to definitivno bio falsifikat njegove biografije, u kojoj bi minorizirali sto on jest: opservator drustvenih prilika, oko duhovito-kritickog sadrzaja, povremeni politicki akter, insider u arhitekturi, emotivac sa gardom.

Sve to moguce je pronaci u njegovu slikarskom okviru koji se od osamdesetih godina formirao i punio uz duze i krace stanke. Za sebe kaze da je regionalni slikar jer je veliki dio njegova rada posvecen lokalnom pejzazu Bune i Blagaja, Neretve, Ilica i pitomim kompozicijama mrtvih priroda sa obaveznim isheklanim stolnjacima nasih baka. Hvala mu na toj memoriji, kao i za ”Mostarske platane” i ”Bascu na Rondou” koja se sada zalijeva trzisnom utakmicom kreditnih kartica.

Ali nije mu vjerovati, makar ne u potpunosti, jer da je rodjen npr. u Osijeku sada bismo gledali vodu Drave i ravni slavonski krajolik. Ne bjezeci od cinjenice da smo svi dijelom ono iz cega smo potekli i sto nas okruzuje, vjerujem da je dio Marinove istine u slikarstvu kao psiholoskoj potrebi, samom postupku slikanja koji mu posebno u njegovim vjestim hiperrealistickim fazama donosi mnostvo koncentracije, posvecenosti samo jednom problemu, potrebnu ustrajnost i fokusiranje na bitno. A to fokusiranje na neki nacin pocinje mnogo prije usvajanja hiperrealisticke tehnike, otprilike kada njegovi mnogobrojni pejzazi prestaju doslovno motivski, kada se pogled suzava i javljaju se samo detalji, kao u primjeru onoga tipicno Marinovog imenovanja ”Sipci u Cele” uspjele kompozicije linijske mreze ogoljenog granja, osusenih i raspuknutih nepravilno okruglastih formi u svjetlini atmosfere. Tada pocinje ono sto njegovoj prirodi itekako odgovara, a to je istrazivanje tehnike u okviru suzenog motiva odnosno pocetak rada na ciklusu imenovanom ”Voda”. Sve je izbrisano, most i kanjon rijeke, pitomina i snaga vode; slika se pretvara u raster prirodno bojenog oblutka i pijeska, hipnoticki nas veze i metaforicki uci koliko se moramo mijenjati da bismo ostali isti, jer ni jednog trenutka ne stojimo u istoj vodi. Jednom apsolutno usvojen, taj se motiv uvlaci u nadrealne kompozicije srednjevjekovnih gradova, krizarskih brodova nizozemskog krajolika sa kamenim krstacama, i osobno mi najdrazu kompilaciju Dalijevog Krista Juana de la Cruza. Kombiniranjem naizgled nesrodnih motiva Marin ulazi u nezahvalno podrucje slicnosti i razlika nazora i svjetova, ali on je definitivno osoba sa hrabroscu za takva poimanja i smislom za istovremeno koristenje scensko-barokne uzbudljivosti i ledenog odmaka foto aparata. Vjerujem da je to upravo razdoblje u kojem je dosegao svoju duhovnu i likovnu zrelost, i mjesto u kojem bi njegova lucidna priroda trebala pronaci svoj mir.

Ali, ako… a kod Marina je to moguce. Vec slika svoju majku u njenom mikrokozmosu, ispred kuce u kojoj ga je odgojila, sa otvorenim prozorima i musketinima, cekera punih jabuka i karakteristicnoj pozi. Vec slika Rondo reminisceniju proslog vremena, sa ljudima koji su dnevnom ritualu cinili duh tog mjesta i onima koji vise nisu sa nama, a cije osmrtnice na platanima nadopunjuju taj isti duh. On to jednostavno mora napraviti, oslusnuti dah proslosti, zaustaviti ga, omirisati genius loci i prenijeti nama.


Ova mi je najljepsa.... eh' dobra stara vremena....

___________________________________________________________________
.... Jer citav moj zivot je jamstvo bio da cu te sresti izmedju ljudi ....

10-30-2008 08:51 Kise is offline Pregledaj poruke od Kise Dodaj Kise u listu prijatelja
Kise
SexNepoznat



Poruka: 155

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Evo jos koja sa ta emrinove izlozbe.... ("klepnuti" fotosi od Mede) 05.gif
















Ostatak imate ovde : http://kicsiszivem.com/index.php?option=...99999999&gid=26

Ona sto je postavljena na 2-go stranici mi je drama dobra .... 10.gif

___________________________________________________________________
.... Jer citav moj zivot je jamstvo bio da cu te sresti izmedju ljudi ....

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Kise dana 10-30-2008 u 08:59.

10-30-2008 08:58 Kise is offline Pregledaj poruke od Kise Dodaj Kise u listu prijatelja
Sandy Sandy is a Female
moforaja




Poruka: 3842
Location: kod Hita...

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

a vidi Rondoa majko moja 26.gif

Dobro dosao nazad Mosher 33.gif

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Sandy dana 10-30-2008 u 11:07.

10-30-2008 11:05 Sandy is offline Posalji Email za Sandy Pregledaj poruke od Sandy Dodaj Sandy u listu prijatelja
denani denani is a Male
moforaja




Poruka: 7966

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice



Marin Topic': Grad Mostar ”Sumrak bogova”, ulje na platnu, 2000.

___________________________________________________________________
33.gif 33.gif 33.gif

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane denani dana 10-30-2008 u 16:32.

10-30-2008 16:31 denani is offline Posalji Email za denani Pregledaj poruke od denani Dodaj denani u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

RE: Monografska Izlozba Marina Topica Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od Kise:
citat od MosHer:
MONOGRAFSKA IZLOZBA MARINA TOPICA

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Inga Dragoje Mikulic, a objavljen je u junu 2006. godine.


On je trenutak, minuta koja traje ali nikada da bi zavrsila sat ili dan, nego da bi ponovo skocila i pojavila se slicna ili nakon tri, pet ili deset godina. Nemoguce ga je dozivljavati samo kao slikara jer bi to definitivno bio falsifikat njegove biografije, u kojoj bi minorizirali sto on jest: opservator drustvenih prilika, oko duhovito-kritickog sadrzaja, povremeni politicki akter, insider u arhitekturi, emotivac sa gardom.

Sve to moguce je pronaci u njegovu slikarskom okviru koji se od osamdesetih godina formirao i punio uz duze i krace stanke. Za sebe kaze da je regionalni slikar jer je veliki dio njegova rada posvecen lokalnom pejzazu Bune i Blagaja, Neretve, Ilica i pitomim kompozicijama mrtvih priroda sa obaveznim isheklanim stolnjacima nasih baka. Hvala mu na toj memoriji, kao i za ”Mostarske platane” i ”Bascu na Rondou” koja se sada zalijeva trzisnom utakmicom kreditnih kartica.

Ali nije mu vjerovati, makar ne u potpunosti, jer da je rodjen npr. u Osijeku sada bismo gledali vodu Drave i ravni slavonski krajolik. Ne bjezeci od cinjenice da smo svi dijelom ono iz cega smo potekli i sto nas okruzuje, vjerujem da je dio Marinove istine u slikarstvu kao psiholoskoj potrebi, samom postupku slikanja koji mu posebno u njegovim vjestim hiperrealistickim fazama donosi mnostvo koncentracije, posvecenosti samo jednom problemu, potrebnu ustrajnost i fokusiranje na bitno. A to fokusiranje na neki nacin pocinje mnogo prije usvajanja hiperrealisticke tehnike, otprilike kada njegovi mnogobrojni pejzazi prestaju doslovno motivski, kada se pogled suzava i javljaju se samo detalji, kao u primjeru onoga tipicno Marinovog imenovanja ”Sipci u Cele” uspjele kompozicije linijske mreze ogoljenog granja, osusenih i raspuknutih nepravilno okruglastih formi u svjetlini atmosfere. Tada pocinje ono sto njegovoj prirodi itekako odgovara, a to je istrazivanje tehnike u okviru suzenog motiva odnosno pocetak rada na ciklusu imenovanom ”Voda”. Sve je izbrisano, most i kanjon rijeke, pitomina i snaga vode; slika se pretvara u raster prirodno bojenog oblutka i pijeska, hipnoticki nas veze i metaforicki uci koliko se moramo mijenjati da bismo ostali isti, jer ni jednog trenutka ne stojimo u istoj vodi. Jednom apsolutno usvojen, taj se motiv uvlaci u nadrealne kompozicije srednjevjekovnih gradova, krizarskih brodova nizozemskog krajolika sa kamenim krstacama, i osobno mi najdrazu kompilaciju Dalijevog Krista Juana de la Cruza. Kombiniranjem naizgled nesrodnih motiva Marin ulazi u nezahvalno podrucje slicnosti i razlika nazora i svjetova, ali on je definitivno osoba sa hrabroscu za takva poimanja i smislom za istovremeno koristenje scensko-barokne uzbudljivosti i ledenog odmaka foto aparata. Vjerujem da je to upravo razdoblje u kojem je dosegao svoju duhovnu i likovnu zrelost, i mjesto u kojem bi njegova lucidna priroda trebala pronaci svoj mir.

Ali, ako… a kod Marina je to moguce. Vec slika svoju majku u njenom mikrokozmosu, ispred kuce u kojoj ga je odgojila, sa otvorenim prozorima i musketinima, cekera punih jabuka i karakteristicnoj pozi. Vec slika Rondo reminisceniju proslog vremena, sa ljudima koji su dnevnom ritualu cinili duh tog mjesta i onima koji vise nisu sa nama, a cije osmrtnice na platanima nadopunjuju taj isti duh. On to jednostavno mora napraviti, oslusnuti dah proslosti, zaustaviti ga, omirisati genius loci i prenijeti nama.


Ova mi je najljepsa.... eh' dobra stara vremena....



Hvala Kise, 33.gif i ja kazem, dobra stara vremena.... 10.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

10-31-2008 04:36 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od Sandy:
a vidi Rondoa majko moja 26.gif

Dobro dosao nazad Mosher 33.gif


Sandy, HVALA PUNO! 33.gif Nadam se da od sada vise necu imati nikakvih smetnji za redovni dolazak 10.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

10-31-2008 04:43 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od denani:


Marin Topic': Grad Mostar ”Sumrak bogova”, ulje na platnu, 2000.


Prijatelju, kao i obicno 10.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

10-31-2008 04:44 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Hommage Velikanima Kista Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

HOMMAGE VELIKANIMA KISTA

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Borislav Puljic u aprilu 2006. godine, a objavljen je u maju 2006. godine.


Izlozba ”Mostarski likovni krug 1950.-1980.”

U okvirima svog tradicionalnog godisnjeg festivala Matice hrvatske Mostar redovito njeguje likovnu umjetnost preko vise slikarsko-kiparskih izlozbi.

Ove godine je krenula s projektom ciji je cilj prezentirati likovno stvaralastvo Mostara u dvadesetom stoljecu, a obzirom da ga prije toga skoro nije ni bilo, znaci skoro cjelokupnu likovnu stvaralacku paletu na ovim prostorima.

Zelja Matice je da preko cetiri izlozbe i prateceg kataloga u naredne cetiri godine prezentira radove slikara i kipara cije je stvaralastvo vezano za Mostar.

Ove godine organiziramo prezentaciju likovnih umjetnika koji su zivjeli i radili u Mostaru u periodu izmedju pedesetih i osamdesetih godina proslog stoljeca.

Iduce godine cemo predstaviti Mostarce koji su otisli u svijet i stvarali u drugim sredinama, poslije toga one koji su dosli u Mostar i svojim radom oplemenili nasu likovnu scenu i na kraju, u osamdesetim godinama proslog stoljeca, mlade a danas afirmirane umjetnike.

Zasto Mostarski likovni krug i zasto danas?

Mostarski likovni krug nikada nije formalno inauguriran kao likovna grupa, ali su ovih petnaest umjetnika (Karlo Affan de Rivera, Mirko Kujacic, Meha Sefic, Ico Voljevica, Vlado Puljic, Mustafa Pezo, Mladen Soldo, Jusa Niksic, Kresimir Ledic, Bobo Samardzic, Tihomir Cuco Stajcic, Zelimir Miladin, Vojimir Borovina, Nikola Njiric i Florijan Mickovic) to postali, kako preko stilski ujednacenog likovnog izricaja, tako i u zajedničkim nastupima. Oni su zivjeli i stvarali na jednom uskom prostoru u relativno zgusnutom vremenu kojem su dali pecat ne samo svojim likovnim talentom vec i drustvenom pojavom. Ne vjerujem da je na ovim prostorima bilo vise slikara nego u drugim krajevima svijeta, niti da su oni bili bolji, ali su svojim zajednickim nastupima i nacinom zivljenja i iznoseci umjetnost na ulice i trgove dali jos jedan atribut gradu. Zbog toga ih mi ovde prezentiramo zajedno i zbog toga je ovo jedno sjecanje ne samo na njih vec i na grad iz tog doba.

Obzirom da umjetnost nije ono sto umjetnici slikaju (a jos manje kako zive), vec nacin na koji slikaju, prezentirajuci ih mi ne zaboravljamo na njihovu likovnu kvalitetu i opcu umjetnicku razinu koju su predstavljali u tadasnjim sirim okvirima.

Ponosni smo na njihove likovne izricaje koji su bili ”rame uz rame” tadasnjim svjetskim zbivanjima u znacajnijim umjetnickim sredinama, i sirim od tadasnje drzave. Zbog toga ovom izlozbom zelimo potaknuti ponovnu valorizaciju ovde izlozenih djela i umjetnika i njihovu prezentaciju u jos sirim okvirima do koje mora doci.

Djela nastala u nasoj maloj, zatvorenoj provincijskoj sredini to zasluzuju, jer daleko prelaze njene okvire.

Cjelokupna aktivnost i sjecanje na Mostarski likovni krug je pokrenuta u ovo vrijeme zbog spoznaje da su ”muze sutjele dok je oruzje govorilo” u proteklim godinama na ovim prostorima, a nova poslijeratna siromasna zbilja nije ostavila prostora znacajnijoj duhovnoj nadgradnji.

Svjesni da ”Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme. Vrijeme radjanja i vrijeme umiranja, vrijeme sadjenja … rusenja i gradjenja”, ocekujuci upravo to vrijeme i vrijeme radjanja i uskrsnuca zeljeli smo da sjecanje na zlatno vrijeme likovnosti pokrene stvaralacki duh generacije mladih koja nas danas okruzuje i ciji stvaralacki potencijal treba proklijati, u sto vjerujemo i nadamo se.

Zbog svega toga Matica ovu izlozbu zeli napraviti kao hommage izlozenim autorima i poticaj novoj generaciji mladih umjetnika koji stvaraju u ovom gradu.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

10-31-2008 04:47 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Homage Akvarelu Zarife Velic Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

HOMAGE AKVARELU ZARIFE VELIC

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Jusa Niksic u maju 2006. godine, a objavljen je u junu 2006. godine.


Nekad otmjenost i elegancija – danas zapostavljen u vremenu i prostoru. Akvarel nije bio u nastavnom procesu, on je nastajao iz ljubavi – u intimi doma – bez pretenzija da bude umjetnicko djelo, u dokolici. Ipak akvarel je dio opste istorije umjetnosti.

Ova izlozba gospodje Zarife Velic pojavljuje se kao iznenadjenje i ne izlazi iz konteksta pomenutog. Ona pokazuje svu raskos likovnog senzibiliteta i osobne imaginacije. Zarifa je ovladala tehnikom akvarela kao osnovnim preduvjetom. Nakon njene izlozbe, uvjetno receno vrlo modernog kolaza, u kojem je nagovijestila daljnje istrazivanje – nepopustljivo prema samoj sebi.

Izborom motiva izvadjenih iz snova, te uspjesnim prilagodjavanjem tehnologiji akvarela, izlozba nam otvara svijet koji nigdje ne postoji ali daje iluziju stvarnog i neponovljivog kao da je to igra svjetlosti i zvuka, istovremeno zagonetno.

Zarifa Velic – Rodjena 6.5.1945. godine u Mostaru. Zavrsila Pedagosku akademiju u Mostaru. Odsjek za likovnu kulturu. Do sada je imala vise samostalnih i grupnih izlozbi. Clan je ULUBiH-a.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

11-02-2008 23:34 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Umjetnost I Humanost Ne Priznaju Granice Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

UMJETNOST I HUMANOST NE PRIZNAJU GRANICE

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisala je Azra Spahic-Jasika, a objavljen je u novembru 2005. godine.


Humanitarna izlozba Alise (Bakamovic) Teletovic u Melbournu

Da umjetnost i humanost zaista ne poznaju granice, na svojoj nedavnoj izlozbi slika u Melbournu, dokazala nam je mlada, talentovana umjetnica Alisa (Bakamovic) Teletovic, rodom iz Mostara. Na ovoj izlozbi ona je prikupila $1 500 koje ce poslati u dobrotvorne svrhe blizancima Aminu i Amini Hadzan iz Tesnja. Njen umjetnicki opus, publici u Melbournu nije stran.

Poslije zavrsetka Fakulteta primijenjenih umjetnosti, a uz to i Grafickog dizajna u 2000. godini, Alisa je imala izlozbu u Williamstownu koja se zvala “Frozen in the moment” (“Zamrznut u trenutku”).

Od nedavno, njene egzibicije su takodje predstavljene i u Imigracionom muzeju u Melbournu, u sklopu izlozbe “Welcome to my home” (“Dobrodosli u moj dom”), koja ce biti postavljena do 20. novembra. Ovaj muzej trenutno obilaze ucenici svih skola u Melbournu i putem raznih eksponata i monumenata iz nasih licnih zivota, njima se otvaraju vrata Bosne i Hercegovine, vrata naseg doma. Iako je prezauzeta, umjetnica, poslovna zena i mlada mama, ipak smo uspjeli da nagovorimo Alisu na jedan kratak intervju.

– Pa ovako, Alisa za pocetak, mozes li nam reci od kada datira tvoje interesovanje za slikarstvo?

– Ja sam pocela da slikam sa 13 godina. Sa 14 godina sam ucestvovala na nacionalnom takmicenju u Kiseljaku 1988. godine, gdje sam osvojila 2 nagrade. Prva nagrada ispred svih osnovnih skola, i Treca nagrada ispred sve omladine do 25 godina.
Te iste godine sam imala prvu solo izlozbu u Roznamedzijinoj dzamiji u Mostaru, gdje sam se predstavila sa 40 radova.

– Za nas laike, da li mozes da nam objasnis, koji je to tvoj stil slikanja i sta je to sto ti daje inspiraciju?

– Moj stil je apstrakcija, posebno ekspresionizam. Inspiracija je tu stalno, pejzazi, portreti, lica su uvijek u mojim mislima… Naci shodno vrijeme je tesko, jer sam prezauzeta sinovima i biznisom. Ali ovo je moja dusevna satisfakcija. Zato uvijek nadjem vremena – jednostavno me tjera neka energija…

– Koliko pratis ovu granu umjetnosti u Bosni i Hercegovini i da li mozes da napravis neku komparaciju izmedju modernog slikarstva u BiH i u Australiji?

– Iskreno govoreci, nisam par godina imala dodire sa novim i mladim talentima u Bosni i Hercegovini. I sami znate kako je ovde brz nacin zivota, nemas vremena da dises, idemo 300 na sat da stvorimo neki pristojan zivot.
Moj nacin razmisljanja i emotivnosti je puno blizi Evropi. Australija je vise u instalaciji koja manje-vise dolazi iz Amerike i po mom misljenju je prazna, bezdusna. Donosi interesantne misli i tehnicki kontrolise osobu i njenu kreativnost stavlja u kutiju. Ja to licno ne volim. Doduse cijenim, jer ponekad je potrebno i to da covjek proba.

– Sa nedavne izlozbe u Melbournu sav prihod si namijenila za pomoc blizancima Hadzan iz Tesnja. To je zaista divan gest, sta te je ponukalo da uradis tako nesto?

– Muz i ja smo gledali program televizije “Hayat” i vidjeli izlozbu Salke M. Peze. On je sve svoje radove donirao, a velike poslovne kuce i kompanije su kupile slike i sav prihod je otisao djeci Srebrenice.
To je zaista bio divan gest za nas. Tako sam dosla na slicnu ideju.
Nisam shvatila velicinu svega, dok se nije sve zavrsilo. Naravno zahvaljujuci gospodinu Bakamovicu koji je kupio sliku i nasim prijateljima koji su donirali pare. Na taj nacin su mene podrzali u mojoj zamisli, a i uradili human gest za male blizance.

– Mozes li nam, molim te, dati podatke o brojevima racuna ove djece, tako da svi oni koji su u mogucnosti mogu da posalju svoje donacije?

– Svi podaci mogu se naci na web stranici www.pomozite.co.sr, kao i devizni ziro racun osobe kojoj zelite pomoci.
Neko mi je jednom rekao ’Neka ti samo istina bude valuta u zivotu’ (“Let your currency in life be the truth”). I ja se po tome ravnam. Sve sto radim i kad pravim greske, jer ucim da smo svi mi ljudi razliciti jedni od drugih i da je nas jedini spas tolerancija i razumijevanje, a mi Bosanci i Hercegovci imamo dobrotu za sve to.

– Nadamo se da ce se nasi biznismeni iz Australije odazvati ovoj humanitarnoj akciji, a ja ne mogu da izbjegnem temu Imigracionog muzeja. Eksponati u obliku licnih ispovijesti bosanskohercegovackih izbjeglica su privukli veliku paznju. Odakle ideja za takvo nesto?

– U stvari, prilika se izvrsna ukazala, Elda Koro, Amira Rahmanovic, Lejla Softic i ja smo dosli zajedno na ideju kako ce to izgledati, sta reci, kako i na koji nacin. To je u stvari plod zajednickog rada i ovo je prvi put da se mi kao nacija predstavimo australskoj javnosti u drugom svijetlu. Zavrsen je jedan divan projekat.

– Porodica Teletovic ovdasnjoj javnosti nije poznata samo po umjetnickim kvalitetima (suprug Adnan je vrstan muzicar), vec i po dobrom osjecaju za biznis. Vi ste prvi koji ste poceli uvoziti autenticne proizvode iz Bosne i Hercegovine i obradovali nasu BiH zajednicu. Je li to dokaz da ste spremni na rizike?

– Pa jeste. Posto ni ja, a ni Adnan nismo od tog zanimanja, rizikovali smo i krenuli u jednu avanturu i osnovali “Aromu Nur”, jer smo vidjeli priliku da se uradi nesto vazno za Bosnu i Hercegovinu, kao i za nas ovde. Mi kao narod imamo puno kvaliteta, ali moramo poceti cijeniti svoju pripadnost i tradiciju. Kao sto Amerikanci uce u skolama da su oni najbolji… I naravno sta bilo da radis, pokusas uraditi najbolje sto znas, pa ako i ne uspije ti si bogat za iskustvo i naucio si dosta toga, dakle nisi izgubio nista. Sebe treba unaprijedjivati stalno.

– Kako cujemo, u blizoj buducnosti planirate na malo poduzi odmor u Bosnu i Hercegovinu. Ako tamo i ostanete, to ce biti gubitak za nasu dijasporu, ali ce zato nasa domovina dobiti vrsne strucnjake. Da li je mozda u planu neka izlozba u Bosni i Hercegovini?

– Odmor u Bosni i Hercegovini planiramo da bismo proveli vrijeme sa nasim dragim roditeljima i familijom, jer smo vec zadnjih 14 godina bili razdvojeni. Djeca su sad mala i sada je izvrsna prilika da sagledamo sta smo do sada uradili i gdje nam je buducnost.
Bilo ovde u Australiji ili u BiH mi cemo nastaviti da stvaramo i radimo jos bolje i kvalitetnije, jer smo uvidjeli da je zivot kratak i da ima puno stvari koje zelimo ostvariti.
Naravno, izlozba u Bosni i Hercegovini, a i sire po Evropi je u planu.

– Alisa hvala na razgovoru, mnogo uspjeha u daljem radu, a povoda za nove razgovore, s obzirom na tvoju kreativnost, ce sigurno biti.

Alisa Teletovic je jedan od koorganizatora bosanskohercegovackog kulturnog drustva pod imenom “Kultura”, koje do sada ima 5 clanova. Ako je neko zainteresovan da bude u jednom takvom drustvu slikara, pjesnika ili zainteresovan za druzenje na jednom obrazovanom nivou neka nazove Alisu na 0401 139 301.

Umjetnost zaista ne poznaje granice, a humanost jos manje. Dijaspora se nikada nece odreci svoje domovine, ma gdje bila, ma gdje se nalazila, uvijek ce naci nacina da pruzi ruku svojoj matici Bosni i Hercegovini. U ovom slucaju umjetnost i umjetnica su bile ta produzena, pruzena ruka dijaspore. Nadamo se da nece na ovome zavrsiti.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

11-07-2008 02:30 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
abraxas abraxas is a Male
moforaja




Poruka: 7000
Location: Jazzbina Abraxas

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Samo ti nastavi Mosheru ovako. Tebi lakše,nama ljepše....I kada se ne javljamo znaj da pratimo i čitamo.
P.S. Pozdrav tvojoj majci 33.gif

11-07-2008 02:50 abraxas is offline Pregledaj poruke od abraxas Dodaj abraxas u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od abraxas:
Samo ti nastavi Mosheru ovako. Tebi lakše,nama ljepše....I kada se ne javljamo znaj da pratimo i čitamo.
P.S. Pozdrav tvojoj majci 33.gif


Dragi Abra, HVALA OD SRCA! Posebno me raduje kada znam da se ovo prati i cita, to znaci da vas valjda ne zamaram sa svim ovim tekstovima. Moram ti reci da tvoju jazzbinu redovno posjetim i uzivam u svim onim predivnim postovima, a nadam se da cu ubrzo uspijevati i ja da se opet malo redovnije javim....Mislim da je vrijeme da i ja pocnem opet malo aktivnije da pisem.
P.S. Hvala puno za pozdrav koji cu odmah sa zadovoljstvom da prenesem 33.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

11-08-2008 02:59 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Brcko I Mostar Na Platnima Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

BRCKO I MOSTAR NA PLATNIMA

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Petar Knezevic povodom izlozbe Slavka Medunica u Galeriji Centra za kulturu Mostar, a objavljen je u oktobru 2005. godine.


Slavko Medunic je prvi slikarski izazov dozivio u djecijoj igri, razmazujuci prsticima boje sa paleta po stafelajima, posmatrajuci, a zatim, simpaticnim djecjim pokretima imitirajuci poznatog bh. slikara, Brcaka – Rizaha Stetica i svoga strica Djordja koji su se druzili slikajuci u prirodi. Slavko je bio njihov miljenik. Odrastajuci uz slikare, a kasnije dugogodisnjim autodidaktickim iskustvom, Medunic je uspio ostati u klasicnim slikarskim okvirima i u isto vrijeme pronaci samostalan, savremen nacin rada. Naslikao je autenticna slikarska djela u impresionistickom maniru. Osim sto je na njegovim slikama donekle primjetan uticaj Steticevog raskosnog kolorita, on se formirao u slikara koji je uspio izbjeci bilo ciji preveliki uticaj. Iz umjetnicki nadarene porodicne loze, posebno od strica Djordja, naslijedio je i preuzeo, a potom izgradio slikarsko umijece koje je u zadnjih desetak godina iz hobija preraslo u ozbiljan stvaralacki rad. Dok slika, on vodi racuna o cjelokupnoj, prvenstveno, koloristickoj kompoziciji ne zapostavljajuci detalje. Slikajuci pejsaze, mrtve prirode ili portrete, on uspijeva izbjeci povrsno, udvaracki samodopadljivo i suhoparno biljezenje prizora. Sa dozivljenom osjecajnoscu, znalacki uspjesno on rjesava kompoziciju slike, svjetlo, materijalizaciju, kolorit, gamu, prostornu i vazdusnu (sfumato) perspektivu, izazivajuci kod posmatraca impresivan dozivljaj naslikanog. Slavko se kao uspjesan slikar ozbiljnije eksponirao u zrelim godinama. Njegove slike predstavljaju spoj dopadljivog i likovno vrijednog, pa su kao takve jednako ”prijemcive”! kako obicnim gradjanima tako i strucnim poznavaocima slikarstva.

Medunic je, prvenstveno, slikar svog rodnog kraja, brcanskih krajolika i rijeke Save, na cijim motivima istinski dozivljava svojevrsnu Klod-moneovsku impresiju, prenoseci je, najcesce spahtlom, na slikarsko platno. On slika, jutarnjim povjetarcem isprekidan, trag dima sa ribarskih brodica, nad talasima blago poremecenim vodenim ogledalom Save. Zatim znalacki osjecajno produbljuje prostor kroz prohladni jutarnji sfumato ka sanjivim maglinama obzorja nad vodom koju grle maglicasti obrisi jos neprobudjenih obala zaraslih u buj rastinja i vrbaka. Po svemu tome rasuto, jedva primjetno bozansko svjetlo neukazanog sunca koje se neodredjeno osjeca u tamo dalekim, jos bunovno – nerazdanjenim, oblacima. I sve to cuti u izvanrednoj, neobicno njeznoj pepeljasto tamnoj, plavo-ljubicastoj jutarnjoj prozracnoj gami sa ponekim zlatastim odsjajem (akcentom) na vodi. Na njegovim slikama zaista impresivno djeluju danas rijetke, naherene starinske kuce posavskih sela.

Medunic je, zapravo, slikar starina. Tako ga je, prilikom boravka u Mostaru, snazno privukao i slikarski inspirisao svojom arhaicnom ljepotom Stari most, kaldrmama sa kamenim kulama i kucama, nad prelijepom neobicno zelenom Neretvom i njenim kamenitim obalama. Na motivima iz Mostara Medunic postize karakteristican ambijent juga. U sfumatu ovih slika prepoznajemo cistotu suhog i toplog juznjackog zraka, svjetlost prelijepe hercegovacke vedrine i bjelinu kamena na suncanoj jari. Kameni krovovi sa oskudno bacenim kratkim sjenama malih nadstresnica, po suncem obasjanim zidovima, zrace toplinom mediteranske zege. Poneki debeli hlad od zidina, smokava i drugog juznog rastinja na ovim slikama, gotovo da je pozeljan kao vizuelno osvjezenje posmatracu. Ljepotu starog Mostara Medunic na platna prenosi ovladalim, usvojenim i potpuno sigurnim likovnim rjecnikom. Sirokim, energicnim i lagano razigranim potezima spahtle, on slika ljepotu proslosti u danasnjem vremenu.

Radeci i druzeci se sa prijateljima intenzivno i svakodnevno u veoma prijatnom ambijentu ljetne hladovine dvorista i zimske topline njegove kuce u Brckom, Medunic je na njemu svojstven autodidaticki nacin, pronasao svoj slikarski put. Slikarski jezik starih majstora je usvojio, prilagodio danasnjem vremenu, za sebe nadgradio i stvorio djela istinski vrijedna paznje. Teme su mu ljudi – njegovi prijatelji Brcaci, motivi starog Brckog, seoski pejsazi, motivi sa Save, ribari, mrtve prirode, motivi sa putovanja…

Danas je Medunic znacajan, sve trazeniji, priznat i poznat umjetnik.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

11-09-2008 21:44 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Izmedju Dokumentarnosti I Poetske Carobnosti Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

IZMEDJU DOKUMENTARNOSTI I POETSKE CAROBNOSTI

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Vojislav Vujanovic 16. aprila 2005. godine, a objavljen je u junu 2005. godine.


Susret sa likovnim djelom Enise Sator

Dostici dokumentarnu snagu ubjedljivosti ideja je kojom se svjesno ili nesvjesno, rukovodi Enisa Sator u artikuliranju svoga likovnog govora. Pri tom, za suradnika ima evidentnu vjestinu likovnog uoblicavanja predmeta koji se nadju u njenom stvaralackom obzoru bez obzira sto joj je linija pomalo arhitektonska, naglasene cvrstine i beskrupuloznog preciziranja ne ostavljajuci maha mastovitoj igri u kojoj znatno vecu ulogu ima poetski dozivljaj odredjenog oblika od njegovog strogog preciziranja. Ali, ono sto je bitno gospodja Sator nije na sebe preuzela ulogu fotografskog aparata, teznju da svemu sto se nadje u njenom vidnom polju nadje mjesto i na svojoj slici: ona pravi odabir, na slici obezbjedjuje mjesto samo onome sto je u stanju ponijeti tezinu odgovornosti koju umjetnicki cin namece predmetu u takvoj situaciji, takvim selektiranjem ona odredjuje misaonu osnovu slike, a kroz tu misao ona odredjuje i emotivnu komponentu za koju je ova slika veoma zainteresirana. No, emocija se tek prozire kroz misaonu koprenu kojom gospodja Sator prekriva svoju sliku, njeni motivi nisu dakle sladunjavi, kakvi bi, nesumnjivo, bili da ih uoblicava iskljucivo svojim emotivnim pobudama. Taj reminiscentni aspekt slike daje njenom motivu ozbiljnost i unutarnju strogost koja, donekle, i korespondira njenom strogom linijom iako je ta korespodencija, vjerovatno, slucajna.

Ali – kada bi artikulacija slike stala na ovom stepenu, jos uvijek ne bismo imali priliku da se sretnemo sa umjetnickim djelom bez obzira na kvalitete koji su vec istaknuti. Umjetnicka ubjedljivost slike Enise Sator krije se u onom spektru gdje se stvaralacka invencija ove slikarke provjerava u svome stvaralackom aktu. Prvi je, kako smo rekli, izbor motiva, drugi je izbor onih aspekata motiva koji su u stanju ponijeti ideju likovnog iskaza, ovaj treci je presudan da bi preuzeti motiv dobio svoju novu stvarnost, svoju umjetnicku egzistenciju. To je ritmicka organizacija motiva. Sta vise, taj ritam ona nije nametnula svome motivu vec ga je nasla u njemu samom. A metricka jedinica je velicina kamenog skriljca kojim se, u hercegovackom miljeu prekriva covjekova nastamba, nastala od kamena i smjestena u kamenu. Ta metricka jedinica se ponavlja gotovo citavom povrsinom slike: i na zidovima ili podzidama, i na dvorisnim plohama. Otuda, njen ritam nema onu kongitudinalnu usmjerenost kretanja, on treperi u svojoj razigranoj izdasnosti i proizvodi iz sebe dodatni elemenat koji produbljuje umjetnicki aspekt njene slike; svjetlosnu skramu koja se prelijeva preko slike, prozima njenu nutrinu i time stvara privid nestvarnosti, lirske izmaglice, carobnosti koja se amalgamira sa teznjom za dokumentarnim i u toj amalgamaciji se okoncava stvaralacki akt Enise Sator, stvaraoca koji se tek sada javlja svojim likovnim djelom, ali koji je ona oduvijek, bez svake sumnje, nosila u sebi. Trebao je samo jedan jaki podsticaj ma otkuda on dosao, i da potok potece cija se silina vise nicim ne da zajaziti. Otuda njena slika ima i evokativni karakter u koji se smjesta dokumentarni vid slike, i poetski vid koji oplemenjuje i omogucuje kompleksniju dozivljajnost od one koja se moze registrirati kada se nadjemo pred objektom u njegovoj prirodnoj biti. Jer, ne treba zaboraviti – svoj motiv gospodja Sator i promislja ili, jos istinitije, promisljanje motiva je osnovno polaziste u kreiranju slike, u tom promisljanju ona smjesta i osobnu emociju koja gledaoca, istina, ne obavezuje ali cini jednu od karika u uspostavi komunikacije izmedju slike i gledaoca.

Recimo, na kraju, jos nesto. Enisa Sator je slikar urbanog miljea, njeni motivi su forme koje je covjek stvorio od prirodnih materijala, dakle, ona se inspirira onim elementima i prostoru oko sebe u koje je vec utisnut pecat stvaralackog. To stvaralacko ime ima svoja dva vida – ili je produkovano nerazvijenom mastom bezimenih graditelja u cijem se produktu ocuvava onaj rustikalni elemenat, nerafiniran u svojoj oblikovnosti, ali pun poezije u nacinu kako je prirodni materijal izglobljen iz svog prirodnog lezista i preveden u nesto drugo, u dom, ali se i uzdigao iznad nje, dobio svoje drugo bice ili su to slozene arhitektonske gradjevine u kojima je materijal svoju sirovu materijalnost utopio u oblikotvornom aktu covjekova shvatanja, a to su, najcesce, dzamije sa svojim vertikalama uzleta i zaobljenim formama kupola. Ovde se, mozda, donekle poremecuju ritmicki periodi koji su neka vrsta njenih oblikovnih konstanti, ali se zato dobija na prostornosti kao kompenzaciji. U ovim slikama je dokumentarna komponenta nesto jace naglasena.

U takvom spektru nam se ukazuje likovno djelo Enise Sator, skromno, ali i dovoljno ubjedljivo da se u njemu samome moze izcitati puni razlog postojanja.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

11-14-2008 05:37 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
edo80 edo80 is a Male
mofo beba


Poruka: 8

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Preminula Verica Antunović prije nekoliko dana. S obzirom da je dio svog radnog vijeka provela ovdje da i to spomenemo. Nadam se da to neće poremetiti izložbu likovne udruge "Četvrtak" koja je predviđena za koji dan, jer je ona bila član te udruge. A, sada, molim MosHer-a da nastavi. Tema je mrtva bez tvojih postova.

___________________________________________________________________
Ništa me ne pitaj

broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane edo80 dana 11-14-2008 u 18:06.

11-14-2008 17:57 edo80 is offline Pregledaj poruke od edo80 Dodaj edo80 u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od edo80:
Preminula Verica Antunović prije nekoliko dana. S obzirom da je dio svog radnog vijeka provela ovdje da i to spomenemo. Nadam se da to neće poremetiti izložbu likovne udruge "Četvrtak" koja je predviđena za koji dan, jer je ona bila član te udruge. A, sada, molim MosHer-a da nastavi. Tema je mrtva bez tvojih postova.


Edo80, HVALA PUNO, za ovo tuzno obavjestenje, kao i za javljanje i pracenje ove teme! 10.gif Nadam se da ces nas obavijestiti da li se odrzala izlozba likovne udruge "Cetvrtak" i ako jeste, da ces nam mozda uspjeti napisati malo o izlozbi, o vlastitim utiscima i zapazanjima sa iste. 10.gif Posebno mi je drago da ti se postovi na ovoj temi svidjaju i nadam se da ce tako slicno ostati i ubuduce. 01.gif

Pokojnoj Verici Antunovic nek' je laka zemlja, a njenoj porodici iskreno saucesce! 33.gif 33.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

11-15-2008 19:28 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
Stranica (10): « prva ... « prethodna 3 4 5 [6] 7 8 9 sljedeca » ... zadnja » nove poruke | aktuelne teme | forum
Postavi novu temu Odgovori
Go to:
preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com