Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » KULTURA » Likovni umjetnici Mostara i Hercegovine 1 Votes - Average Rating: 4.001 Votes - Average Rating: 4.001 Votes - Average Rating: 4.001 Votes - Average Rating: 4.00 » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (10): « prethodna 1 2 [3] 4 5 6 sljedeca » ... zadnja » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
denani denani is a Male
moforaja




Poruka: 8019

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od glumica:

    nisam mislila tako...vec da je uslikas digitalcem...bila negdje tema da smo postavljali fotografije naslikanig starog mosta i ostalih mostarskih motiva



Probat cu..... mada niisam spretan sa PC.

___________________________________________________________________
33.gif 33.gif 33.gif

02-04-2008 16:16 denani is offline Posalji Email za denani Pregledaj poruke od denani Dodaj denani u listu prijatelja
kaokakao kaokakao is a Female
raja


Poruka: 1583
Location: A11-A@

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

MosHer, u ovoj Radio-enciklopediji nisu samo lik.umjetnici iz MO ... nego i drugi autori - Šantiæ, Æoroviæ, Humo, Himzo Polovina ... Ico, naravno, a biæe i Mustafa Pezo, Dragan Kulidžan, Ahmet Obradoviæ ... vjerovatno i Karlo Afan de Rivera, Mirko Kujaèiæ ... 01.gif

___________________________________________________________________
= Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kada smo drugaèije budni? =

02-04-2008 17:01 kaokakao is offline Posalji email za kaokakao Pregledaj poruke od kaokakao Dodaj kaokakao u listu prijatelja
HoneyMNE HoneyMNE is a Female
moforaja




Poruka: 2645
Location: Montenegro

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Pozdrav MosHer i svaka èast za ove lijepe ,pametne i vrijedne tekstove 10.gif 33.gif

___________________________________________________________________
HoneyMNE
*Što ja volim kad me ne znaju...a ne volim kada lažu* 18.gif
puca.gif

02-04-2008 22:52 HoneyMNE is offline Posalji Email za HoneyMNE Pregledaj poruke od HoneyMNE Dodaj HoneyMNE u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od denani:

    Dragi MosHer
    Prije napisah da je Istorija uciteljica zivota. 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif Treba samo ove i ovakve tekstove citati ....... puno,puno mozemo nauciti.... naravno nikad i ne zaboraviti......
    Nastavi sa ovakvim tekstovima, predivni su

    P.S
    Imam jednu sliku napravljenu jos 1989 godine od Ivanisevica. 33.gif 33.gif 33.gif
    Slika je tako napravljena da se Stari Most, Neretva i nebo spajaju u jedno. Prekrasna slika... 33.gif 33.gif
    Volio bih da znam sta je sa Ivanisevicem, gdje se nalazi...


Dragi Denani
HVALA PUNO! 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif
Posebno mi je drago da ti se svidjaju tekstovi i na ovoj temi. Zelja mi je da sa ovim temama (ovom o umjetnicima i onom o lokalnoj istoriji) sakupim na jedno mjesto sto vise interesantnih podataka, tekstova, zapisa... da se i na taj nacin sve to pokusa spasiti od zaborava, a da to sve ovdje vremenom postane i kao neka mala arhiva koja ce biti uvijek dostupna vecem broju ljudi...

Bilo bi dobro, ako se mogne izvesti ovo sto je predlozila Glumica 10.gif 33.gif da se digitalcem preslika ta predivna slika od Ivanisevica iz 1989. godine i postavi na ovoj temi.
Inace, mislim da ce biti bar jedan tekst i o njemu. 10.gif Nazalost, nemam nikakvih informacija o tome sta je sa njim i gdje se trenutno nalazi i ako neko od clanova foruma ima neke svjezije informacije bilo bi dobro da ih ovdje napise.

Jos jednom, HVALA PUNO za citanje i podrsku! 10.gif 10.gif 33.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-05-2008 06:32 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od kaokakao:

    MosHer, u ovoj Radio-enciklopediji nisu samo lik.umjetnici iz MO ... nego i drugi autori - Šantiæ, Æoroviæ, Humo, Himzo Polovina ... Ico, naravno, a biæe i Mustafa Pezo, Dragan Kulidžan, Ahmet Obradoviæ ... vjerovatno i Karlo Afan de Rivera, Mirko Kujaèiæ ... 01.gif


Kaokakao, HVALA PUNO za ove dodatne informacije! 10.gif 33.gif

Ja mislim da ce to biti jos zanimljivije slusati, o legendama Mostara iz raznih oblasti nezaboravnog stvaralastva... 10.gif 10.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-05-2008 06:36 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od HoneyMNE:

    Pozdrav MosHer i svaka èast za ove lijepe ,pametne i vrijedne tekstove 10.gif 33.gif


Honey, od srca HVALA za pozdrav, citanje, podrsku... 10.gif 33.gif

Istom mjerom uzvracam pozdrav i nadam se da ce ti se i buduci tekstovi svidjati i biti vrijedni citanja 33.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-05-2008 06:38 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
denani denani is a Male
moforaja




Poruka: 8019

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Ovih dana cu probati da sliku prenesem (digitalcem) .......

Ako nesto pogrijesim ne mojte mi zamjeriti 21.gif nisam dobar sa PC.........

___________________________________________________________________
33.gif 33.gif 33.gif

02-05-2008 10:48 denani is offline Posalji Email za denani Pregledaj poruke od denani Dodaj denani u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od denani:

    Ovih dana cu probati da sliku prenesem (digitalcem) .......

    Ako nesto pogrijesim ne mojte mi zamjeriti 21.gif nisam dobar sa PC.........


Denani, ako bude nekih problema za postavljanje slike na forum, javi mi da ti posaljem svoju e-mail adresu na koju ces moci da mi proslijedis sliku, a ja cu je onda postaviti na ovu temu za tebe. 01.gif

Ne brini nista, nece niko nista zamjeriti 10.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-06-2008 05:12 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Svevremeni Kontinuitet Slike Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    SVEVREMENI KONTINUITET SLIKE


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Zoran M. Bundalo, a objavljen je u septembru 1999. godine.



Slikar ZELIMIR MILADIN - DADO rodjen je u Mostaru 18. aprila 1942. godine. Akademiju za likovne umjetnosti zavrsio je u Beogradu 1966. godine a postdiplomski studij, takodjer u Beogradu (1969.) kod cuvenog slikara Mostarca Nedeljka Gvozdenovica (Mostar, 1902. - Beograd, 1988.).

Izlagao je od 1966. godine na preko osamdeset samostalnih i grupnih izlozbi. Bio je dugogodisnji upravnik Umjetnicke galerije BiH - Ekspozitura Mostar na Rondou, sve do rata 1993. godine.

Umro je u Mostaru 23. jula 1996. godine.

U prilogu objavljujemo tekst Zorana M. Bundala, povodom Dadine izlozbe u Galeriji "Roman Petrovic" u Sarajevu, 1984. godine:

... Sta reci za rdju na tockovima parnjace, za mahovinu na kamenu izvaljenom iz zida, za strulu rezu na vratima i grumen zemlje sa travkom otkinutim sa kopita konja u propnju, dok lokomotiva samuje na slepom koloseku, dok zidovi se osipaju i zalupljena vrata odskrinuta, a konjanik zuri put tmastog neba, nije pitanje.

Sve sto bi se kazalo nije dolicno cinjenici da postoje, da jesu lokomotiva i kameni zid, klatareve vratnice i konjanik. Ali, to vise nisu reci vec slike koje uvek traju i svaki put, iznova, nalaze sebe u nama, ne umanjujuci neponovljivost svoga java.

I to je svet u kome se krecu oko i ruka Zelimira Miladina, slikara i graficara, intenzivno prisutnog na jugoslavenskoj likovnoj sceni vec dvadesetak godina.
Svojim dosadasnjim delom, nevezan ni za jedan pravac ili pokret, izvan pomocnih tokova, ignorisuci pretenciozni, potrosacki avangardizam, gradeci svoje slike i grafike na osnovi cvrste i jasne kompozicije, povrsina cije amorfne oblike otvrdjuju karakterisu i opredeljuju tekstura sadrzine i linija. Miladin vizualizira trenutke, mrve, mrvice, trajanja, istrgnutog iz konteksta vremena, da bi svet poprimio pecat vecnosti kao vanvremenski kontinuitet samog bica slike.

Nudeci nam, ne pejzaze, ne prostore, vec one nevidljive niti, konce koji vezuju najotpornije, najstrastvenije, nevidljive osnovne oblike u celinu pojavnog, u kompoziciono jedinstvo vidjenog i slutnje, ovaj poklonik kista i stamparske prese,
lisava nas moci i potrebe prepoznavanja predmeta i prizora, likova i oblika, i nudi nam svojevrsno pridubljivanje prostora kroz sazimanje jeke i tisine, oluja i muka u harmonicno jedinstvo slike kao ikonicne celine sveta.

Za dana sagradjen krov noc bi sobom prozdrla.

Jedino oblaci plove kako su uvek plovili i bele kamene zidine u sebe zure kako su uvek zurile.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-06-2008 05:28 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Nesimu, Opet Iz Duse Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    NESIMU, OPET IZ DUSE


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Pero Zubac u Novom Sadu 15.09.1999. godine.



Sta je ostalo od naseg krhkog i sipkog sna, sta se urezalo u pamcenje, sta je nestalo u vremenu? Slike i skulpture Nesima Tahirovica, prijatelja mog, rasejane po velikim svetskim galerijama, ostavljene da opismenjavaju znatizeljnike i tumace kosmickih tajni, pesme zapisivane kao molitve, zlatni prah prolaznosti.

Nesimov stit nad radnim stolom Miroslava Antica, Nesimova Kicena nevjesta nad mojom nesanicom, sve ove godine koje su se, uzaludno, trudile da nas razdvoje.

Sta bi sa gradovima koje smo voleli, u kojima smo svanjivali zaneseni njihovom lepotom, sta bi sa ljudima koji su gradove cinili, sta bi sa decenijom nase umorne, i da li bezuspesne, nakane da istrajemo u traganju za lepotom i tumacenjem kosmickog bratstva.

To reci ne umeju da kazu. Reci su nemocne da nas odbrane od straha, od besmisla, od rasula, od teskog i opojnog mirisa bezizlaza. Ne moze ni slika, ni pesma, ni porozno tkanje duse, da objasni sudnjem sudiji sa daleke zvezde u beskraju, sta to bi?

I gde je most, koji ozivljava u snohvaticama Nesima Tahirovica, na koji se sve ove godine umorna moja misao oslanjala. I gde je nevinost i igravost reke u most zaljubljene? Otekla? Promakla? Nestala?

Umeo je Nesim sve ove godine da ustraje u odbrani lepote i nevinosti i moci umetnosti, njegovom delu divili su se najumniji tumaci modernog likovnog znaka u svetu. Njemu se velika vrata sveta tek otvaraju, o njegovom delu se zna, njegova unikatnost, koju smo mi, prijatelji njegovi, odavno otkrili i najavljivali, njegove slike i skulpture, radjene samo nesimovskim postupkom, potvrda su naseg sveukupnog prisustva u vremenu. Mi umemo i bolje i umnije od drugih, u nasim rukama, ocima, mislima je sveta svetlost prostora nasih zavicaja i ovog svetog grada u kojem se ova vecerasnja izlozba obelodanjuje i otvara.

Neka nas svetlo odavno ugaslih zvezda poseti u snu i osvetli tamne odaje straha, neka nas vrati ovom neponovljivom predelu u kome ce se bozanska misao ponovo otelotvoriti.

Neka cuva moja zvezda moga Nesima.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-08-2008 07:10 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Djordjo Ivanisevic - slika Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Denani mi je poslao 3 slike da ih postavim na ovoj temi. 10.gif 10.gif 10.gif

Ovu prvu sliku je naslikao umjetnik Djordjo Ivanisevic. 33.gif 10.gif

Denani, HVALA PUNO za ove slike. 33.gif 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif


Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-09-2008 03:09 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Alica Jakirovic - slika Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Druga slika je od Alice Jakirovica. 33.gif 10.gif


Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-09-2008 03:19 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Denani, HVALA Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Ova treca je takodje djelo koje je naslikao umjetnik Alica Jakirovic. 33.gif 10.gif

Denani, jos jednom HVALA PUNO 33.gif 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif


Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-09-2008 03:23 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
denani denani is a Male
moforaja




Poruka: 8019

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

10.gif 10.gif 10.gif 10.gif 33.gif 33.gif 33.gif 33.gif 10.gif 10.gif 10.gif 10.gif

___________________________________________________________________
33.gif 33.gif 33.gif

02-09-2008 12:29 denani is offline Posalji Email za denani Pregledaj poruke od denani Dodaj denani u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Ismet Ico Voljevica Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    ISMET ICO VOLJEVICA


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi je intervju prenesen iz novina matice hrvatske "Vijenac" br.201 od 15. novembra 2001. godine.



S Ismetom Icom Voljevicom, jednim od nasih najuglednijih karikaturista, razgovarali smo o rodjenju, pedesetjednogodisnjem zivotu i nestanku njegova najpopularnijeg lika — Grge.

    Kako ste se zapoceli baviti karikaturom i kako je nastao Grga? Zasto ste se odlucili za takav lik, takva izgleda, takvu vrstu karikature?


    Ico:
Prije 54 godine (1947.) dolazim u Zagreb studirati arhitekturu. Arhitektura je bio moj mladenacki san. Dogurao sam gotovo do apsolventure. No te prve godine nakon Drugog svjetskog rata nastala je potreba za mladima koji su imali veliku maturu, odnosno neka odredjena znanja i skolovanja. Ja sam uz studij uskocio u novinstvo. Zagreb je imao vrlo dobro plasiran humoristicki tjednik "Kerempuh". Ukljucio sam se kao karikaturist. Karikaturom sam se bavio jos u gimnazijskim danima u Sarajevu. To je bila neka vrsta oduska, relaksacije od skolskih obveza. Tada nisam ni zamisljao da cu zavrsiti kao karikaturist profesionalac.

A Grga je nastao u "Kerempuhu" 16. marta 1950. godine, i izlazio je do 10. septembra 1955. godine. Nastao je kao zamisao — zapravo zahtjev glavnog urednika Fadila Hadzica — da svi iz redakcije pokusamo stvoriti stalnu rubriku lista. Morala bi izlaziti kao karikaturisticki komentar lista na sve jaci razvoj birokratije. U to doba pojam birokratije svodio se na sitno uredsko cinovnistvo, iako je zapravo dominirala drzavna birokratija. Moj crtez i oblik stripovskog komentara s likom Grge jednoglasno je prihvacen kao najbolji. I Grga je krenuo u prvim godinama pod naslovom (rubrike) Grga Protokol.

    Kako je izgledao prvi Grga?


    Ico:
Grga na ulici susrece prijatelja, koji ga pita: Zdravo, Grga, kako si? Grga suti, vadi notes i pise: U vezi Vaseg pitanja o mom zdravlju, ja sam vrlo dobro. Ako imate nesto protiv toga, mozete se zaliti u zakonskom roku tu i tu. Smrt fasizmu, sloboda narodu!

    Tada je imao i prezime?


    Ico:
Grga je nastao kao karikaturalna stalna rubrika i razvijao se do danasnjega likovnog izgleda, a najvaznije je — kratko nakon pocetka napustio je prezime Protokol! Osjetio sam da je zivot i sve ostalo osim birokratije. Svaka radost, zalost, uspjeh i neuspjeh, ljudska solidarnost i ljudska pohlepa, posebno netolerantnost i bas me briga sta se dogadja oko mene. Eto, to su, uz ostale nespomenute ljudske osobnosti — teme koje sam u crtez i usta stavljao Grgi. Na zalost hrvatskoga humora, koji ima vrlo dugu tradiciju, ukinut je "Kerempuh".

    Zasto je ukinut "Kerempuh"?


    Ico:
Novosagradjeni neboder "Vjesnik" objedinjavao je ukupnu novinarsku izdavacku djelatnost. Tadasnji direktor "Vjesnika" general Kladarin smatrao je tjednik "Kerempuh" nepotrebnim. Neka postane, neka se preoblikuje u sedmicne manje priloge u listovima "Vjesnika". To je bio kraj tjednika humora, koji je za Hadziceva vodjenja dosegnuo i za ono doba enormnu nakladu — vise od dvjesto hiljada sedmicno! List je zaista bio pojam te vrste novinstva u cijeloj tadasnjoj drzavi.

    Kakva je bila Grgina sudbina?


    Ico:
Grgina sudbina bio je nastavak! U casu nestanka "Kerempuha" postojao je izvan matice "Vjesnik", zagrebacki dnevnik "Narodni list". Drago Bobic, njegov glavni urednik, predlozio je da Grgu nastavim kod njih — kao dnevnu rubriku istog izgleda i karaktera koji je i do tada imao.

U "Kerempuhu" Grga je, izlazeci sedmicno, objavljen 350 puta. U "Narodnom listu", koji je ostao u Masarykovoj ulici, Grga je izlazio svakodnevno od 10. septembra 1955. do 31. decembra 1961. godine.
Nestaje i "Narodni list" — pojavio se "Vecernji list". Funkciju odlicnog dnevnika "Narodnog lista", preuzima moderniji i eksplozivniji — "Vecernji list".
Glavni urednik "Vecenjaka", poznati novinar i komentator Bilic, predlozio mi je da svoga Grgu prenesem kao dnevnu rubriku u "Vecernjak". Kako ne bih!? Grga se nastavlja, a ja od toga zivim, izdrzavam tada nezaposlenu suprugu i dva studenta, sina koji studira arhitekturu i kcer na Akademiji likovnih umjetnosti.

Bilo je to od 1. januara 1962. godine. Grga se tako do 30. novembra 2000. godine u "Vecernjaku" dnevno pojavio 12.830 puta! Tu se ne uracunava vrijeme od 1. jula do 31. decembra 1984. godine, za vrijeme moje operacije srca. U to vrijeme, da se rubrika ne ukine — objavljivan je Grga star deset-petnaest godina, vec vidjen u "Vecernjaku". Citaoci su o tome obavijesteni, ali i dalje su mislili da su to nove Grge. Staro je ponovno bilo aktuelno — Sve se ponavljalo!
Moram nesto pripomenuti iz tog dijela moga rada. Grga je prosao kroz ruke sesnaestak urednika, a najveci za mene — kao novinari urednici bili su Fadil Hadzic i Stjepan Andrasic.
Najzahvalniji i najobavezniji ostajem Andrasicu, dragom Stefu. On, za mene i moju porodicu u ocajnoj situaciji, odlucuje da ce dok idu stare Grge urednistvo isplacivati moj honorar porodici.

Tu brigu i ljudski odnos ne mogu i necu zaboraviti, posebno kad ga usporedim sa svime sto sam dozivljavao u svom "Vecernjaku" posljednje cetiri godine rada. To je doba za mene doba licne netrpeljivosti prema meni difamiranja i rubrike sve do izbacivanja s posljednje stranice, gdje je bila vise od 35 godina. Grga je bio pojam i zastitni znak lista. Rubrika je bacena unutar lista, da se bas ne kaze izbacena, smjestena uz krizaljku i vremensku prognozu. To vrijeme osjecao sam se uvrijedjenim i nepotrebnim.

    Jeste li za vrijeme socijalizma imali problema zbog komentara koje je Grga davao?


    Ico:
Cenzura je predvorje diktature! Diktatura se odrazava u svakom dijelu zivota. Bilo u koje doba. Zivio sam u cetiri drzave. Mi smo narod sklon diktaturi, valjda nas prisiljavajuci tome uce nepokretnosti i neodgovornosti kao gradjana prema svemu sto ne valja u drustvu.
To kazem kao uvod, a odgovor na pitanje glasi da su svi smatrali problemom ako ste subjektivni, jer to znaci da ne prihvacate objektivnost iskonstruirane situacije.
Mnogo je Grga zavrsilo u kosu! Tada mi rad nije bio placen, ali sam stvarao adute za sada toliko modernu akciju Dosjei! Da mi ponude da svoj procitam — odbio bih ga i citati, ja sam to u radu osjecao, ali zasto citati kad vam ne nude najvaznije: ko je to sastavljao i pisao — glavom i repom! Mozda njega ili njih svakodnevno pozdravljate i pijuci s njima kaficu ne znate na sta su sve spremni. Zavrsavam ovo razmisljanje mislju velikog novinara Duska Radovica: "Niko ne moze biti placen samo zato sto voli svoju zemlju. Ta se ljubav valjda podrazumijeva!"

    Kakav je odnos prema Grgi u nezavisnoj Hrvatskoj?


    Ico:
Dio odgovora vec sam dao. Odlican prijem — nakon sto je od Andrasica "Vecernjak" preuzeo preminuli urednik Lajtman. I nakon njega, za urednikovanja glavnog urednika Tudjena, vrlo korektno i sto se tice termina placanja i ocjene rubrike. No s vremenom, mozda i s komplikacijama gledanja na invaziju Hrvatske i Domovinskog odbrambenog rata nastaje — osjetljivo vrijeme. Taj strasni rat za slobodu Hrvatske, iz dana u dan pratio sam Grgom i komentari su bili uglavnom protiv neiskrenih i licemjernih politicara svijeta — Evrope i Amerike.
Napravio sam o tome izdvojenih osamdesetak originala i opremio izlozbu o Domovinskom ratu pod naslovom Da se ne zaboravi! Od pozivnica, plakata do prospekta, sve sam organizovao besplatno, da bude uramljeno i stampano te predao Domobranskoj prosvjetnickoj bojni, kojoj sam i sam pripadao od 1943. do 1945. godine.

    Zasto je nestao Grga?


    Ico:
Oslobodjenjem Hrvatske i Grga je nastavio komentirati. Sredjujemo rusevine, obnavljamo unisteno. Nazire se opste sredjivanje — nastupa sloboda — nas kapitalizam! Problemi tog novog naseg kapitalizma nudilo je sve ostrije primjere za Grgine komentare. Ostatak odgovora dao sam u ilustriranju stanja u "Vecernjaku" pred Grgin prestanak rada — 30. novembra 2000. godine!
Poslije kratkog boravka u novom dnevniku "Republika" — koji je nazalost preminuo, ostao sam clan legije nezaposlenih.
Na molbu da nastavim, nakon trideset i devet godina rada Grge, makar uz nakaradni smjestaj u listu (“Vecernjaku”), nova uprava je odgovorila da za Grgu vise nema mjesta u njihovom listu.

Ne vjerujem da novi vlasnici "Vecernjaka" uopste znaju ko i sta je Grga i kada je stampan u tom listu. Das ist cist normal! "Vecernjak" nije nas — on je austrijski.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-11-2008 07:03 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Arhipelazi Likovnog Govora Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    ARHIPELAZI LIKOVNOG GOVORA


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Vojislav Vujanovic povodom otvaranja izlozbe slika Nesima Tahirovica u mostarskom Centru za kulturu, koje je upriliceno 15.10.1999. godine.



U lijepo uredjenim prostorima mostarskog Centra za kulturu, mada sa nesto vise spustenim stropom od uobicajenog za ovakve namjene, otvorena je izlozba slika tuzlanskog slikara Nesima Tahirovica. Izlozeno je 110 eksponata sa dimenzijama uglavnom vecim od uobicajenih.

Izlozba djeluje impresivno, gotovo opsjenjujuce. To je omnibus uznemirenih formi, izmastanih oblika, izvedenih u materijalu kojim se jedino ovaj slikar koristi: u obradjenim aluminijskim plohama, nanesenim na drugi materijal i sa apliciranim formama izvedenim, ponovo u drugom materijalu - najcesce drvetu. Nesim Tahirovic ne slika svoje slike, on ih kuje, uoblicava udarima, utiskivanjima ili zakivanjima.

Po mnogo cemu, njegovo slikarstvo podsjeca na narodnu umjetnost, od nje i uzima onaj dragocjeni fluid kojim se uspostavlja prisna veza i sa gledateljstvom i sa onim unutarnjim zasadima koje nosimo u sebi kao sopstvenu imanenciju, preuzetu iz duhovnog nasljeda koje se stoljecima talozilo u nasim precima, i genetskom vezom, prenoseno na nas. Zato nam se cini da su njegove slike prekrivene nekim nevidljivim amalgamom, u koji je utisnut miris i dah minulih vremena koja u nama ozivljavaju kao unutarnji zov i kao potvrda ustrojstva jednog drugacijeg reda stvari iz cijih se odnosa oslobadjao humanitet znatno primjereniji covjeku i njegovoj misiji u ovom svijetu. No, nije to vapaj za minulim, to je preuzimanje iz minulog one supstance koja bi htjela da se razbokori u nasoj savremenosti i da nas, svojim duhovnim datostima, oplemeni i ucini upravo blizim samima sebi. To je "teologija" ove umjetnosti, njena zadanost kojom nas okupira, uznemiruje i prenosi iz okvira naseg hudog trenutka.

Ali, ako prihvatimo da se u slikarstvu Nesima Tahirovica zrcali dah narodne umjetnosti, moramo, odmah poslije toga, priznati da je ta umjetnost dozivjela i temeljito preoblikovanje, da je sintagmatika narodnog duha smjerena modernim sintaksickim formama, jeziku koji se koristi modernim vokabularom, bez deskripcije i sirokih narativnih pasaza, bez preuzimanja, dakle, vec gotovih formulacija iz covjekovog zivotnog prostora, vec je trazenje onih formi koje bi dosezale do skrivenih prostora nase pritajene svijesti da bi se dosegnula ona istina koja bi imala znatno punije znacenje od onih trenutacnih nasih preokupacija koje se ne udaljuju od jednokratne upotrebe, efemerija koje se ne mogu projicirati u prostor punije istine o covjeku i njegovoj istini u ovome svijetu.

Stoga Nesim Tahirovic izmastava forme kao likovni jezicki materijal kojim se moze komunicirati sa tim skrivenim istinama o covjeku, pretvarajuci ih u svojevrsne simbole ili gradeci bogatu metaforiku koja ce imati i snagu svoje vizuelizacije, svoje izrazajnosti, ali i snagu otkrivanja jos nedokucenih istina o covjeku. U tom pogledu Tahirovicevo slikarstvo uistinu doseze do vizualne zamamnosti, mastovna se energija eksponira u svoj svojoj razudjenosti. To je arhipelag oblika zaobljenih bridova, bez naznaka geometrizma, oni imaju u sebi nesto od snovite slobode modeliranja oblika koji se mogu doimati i svojom amorfnoscu, ali, istovremeno, da u tako slobodnim formama doslucujemo i neku unutarnju cvrstinu i stamenost kao predocenje snazne domisljenosti svakog takvog oblika.

Slikarstvo Nesima Tahirovica doima se i kao puna sloboda rada stvaralacke imaginacije, ali i svojevrsne strogosti promisljanja svakog elementa koji se nadje na povrsini njegove slike. To nam posvjedocuje i cinjenica da Nesim Tahirovic, u izradi svoje slike, mora ulagati i izuzetan fizicki napor, a napor, ma kakav bio u svojoj pojavnosti, pledira na svojoj ekonomicnosti, na strogoj racionalizaciji u upotrebi te fizicke energije. Istina, Tahirovic se, prije realizacije same slike, obilato koristi crtezima i gotovo svaki elemenat na njegovoj slici je najprije razradjen u crtezu, u predradnji gdje je rad imaginacije oslobodjen svih mogucih ogranicenja, koja se direktno uoblicuje iz duha umjetnikovog, u ropotarnici njegove stvaralacke imaginacije. Crtezi su imaginativni plamenovi koji se, racionalizirani, potom prenose u sliku, u iskaz, u umjetnikovo "vjeruju" u one istine do kojih je ovakvim dvostrukim radom dosao.

Drvo (katkada i pluta) i aluminijske ploce su osnovni slikarski materijal. I rijetko se kad oni pojavljuju u svojoj sirovoj materijalnosti - oni bivaju, na svoj nacin, obradjeni: drvo se, nakon njegovog prevodjenja u dati oblik, premazuje odredjenom bojom koja se krece od boje ugasenog plamena do tamne ogorjelosti, aluminijska ploca se takodje ogorjeva ili se obradjuje dotle dok se ne dobije izvjesni bojeni tonalitet, potom se obrezuje prema formama izradjenim prethodno u crtezu, a onda se izrezane linije pojacavaju, cine ekspresivnijim, zakivcima koji se utiskuju u aluminijum duz izrezanih linija.

Ako se, pak, Nesim koristi nekim prirodnim formama, a to su, recimo, najcesce forme ptice, on ih reducira dok ih ne svede na simbol.

Inace, Nesimova se inspiracija krece kosmickim prostorima, on je nadahnut nebom, cudom neba i htio bi dotaknuti, dosegnuti krajnje tacke nebosklona da bi u njima otkrivao poeziju cudesnog, da bi zastitio svoju stvaralacku imaginaciju tom poezijom cudesnog. Otuda se, dosta cesto, on obraca vremenu vecernjih stanja, posebno ga okupira mjesec, ali i zvjezdani sklopovi odnosa, njihova medjusobna igra. U tim slikama poezija, katkada, dospijeva do cistih poetskih zaziva (treba pogledati njegovu sliku "Mjesec nad vodom").

Kad se, pak, spusti do povijesnih horizonata covjekovih, Nesim traga za "jedinstvom u razlictosti" i to mu posebno odgovaraju sakralni motivi. I takvi su motivi kod njega brojni: naici cete na andjele, na njihove stilizirane forme i na razlicite nacine postulirane, naci cete brojne krizeve i krstove, njemu svojstveno okonicko predstavljanje Kristovog lika, naci cete brojne likovne obrade Kur'anskih zapisa, i svi se oni slazu u jedan nepatvoren sklad, u nenarusivu ljepotu.

Njega u kozmosu najvise interesira noc i vidjet cete na njegovim eksponatima pored kojih postoje i nazivi koji su najcesci poetski formulirani, dakle nisu nazivi koji identificiraju ono sto se nalazi na slikama, nego su neka vrsta sukusa, poetskog sukusa onoga sto se nalazi na njegovim slikama, vi cete vidjeti da ima dosta eksponata u cijem nazivu se nalazi rijec noc. Ali ne noc koja zatamnjuje, koja skriva, koja osujecuje dozivljavanje beskraja. Kod Nesima Tahirovica sve je nekako u suprotnostima. Onda kad govori tiho, kad govori blago, kad upotrebljava u naslovima eksponata najnjeznije rijeci, znajte da se tada podaje ironijskom, cak cinickom, ne stedeci ni sebe ni druge. Ali nikad ne izlazi izvan granica poetskog.

I u njegovoj svakoj slici preplicu se, gotovo opipljivo postoje, egzistiraju poezija, lirika, misao i jedan cinicki stav, jedan izokrenuti, iskrivljeni ugao iz koga on posmatra ne samo prostor koga bi on htio apsolvirati na svojim slikama, nego i predmete u tom prostoru, kada se spusti medju nas, medu ljude u ljudsku povijest, onda je cak cinican i prema samom sebi. I to je najljepsa poezija koju je Nesim Tahirovic ostvario u svojim slikama. On je neobican slikar. To mozete odmah vidjeti cim udjete u ovaj prostor, jer ne slika kicicom, on nema raspeto platno koje onda planira, prvi plan, drugi plan, ne znam koji plan. On se koristi, ja to tako kazem zivim materijalima, aluminijskim plocama, drvetom ili nekim drugim materijalom. Njih modelira, od njih modelira svoje fenomene, svoje vizije i ja sam u jednom trenutku pisuci o njemu, rekao da on ustvari kuje svoje slike. Ova rijec je viseznacajna kad je u pitanju Nesimovo slikarstvo, jer kovati je za nas danasnja rijec koja oznacava nesto sto je minulo. I tacno je. Ta Rijec kovati, kada se upotrijebi kod Nesima jeste evokacija neceg minulog, al' istovremeno buduci da Nesim sada kuje, da kuje tu pred nama i da nudi djela koja ce biti eksponirana, pokazana sutra ili prekosutra, on dakle, u svojim djelima sazima proslost i projicira je u buducnost.

Nesimovo je slikarstvo dinamicno, ono fluktuira, ustrajno se krece iz proslosti u buducnost, iz buducnosti u proslost i u toj fluktuaciji, u tim nemirima, u toj nestalnosti sadasnje tacke, naseg staticnog mira jeste sukus njegova slikarstva. Kada se uselite medju Nesimove slike, naci cete se u jednom kozmoloskom prostoru u kome cete sami sebe osjecati kako plovite tim prostorom, kako ste veliki. I, najzad, kada udjete u ovaj prostor, osjetit cete da ste usli u prostor "Svetoga", prostor u kojem vlada tisina i u kome i sami, ma koliko htjeli da narusite taj mir, tu tisinu, govorite u pola glasa, jer drugacije i ne mozete govoriti. To je hram, bez obzira da li hram drevnih Inka i Maja, egipatskih faraona ili nasih crkava i dzamija.

Sve je Nesim sazeo u jedan plan, jedinstven dozivljaj svetosti hrama, gdje postajemo mehki i blagi, cak i dobri!

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-13-2008 06:22 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Sklad Izraza I Nadahnuca Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

    SKLAD IZRAZA I NADAHNUCA


    *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Igor Fiskovic, a objavljen je u februaru 2000. godine.



    Uz izlozbu slika Vojmira Borovine


Umjetnicki rast Vojmira Borovine odvija se sabrano i tiho uz nas vec punih trideset godina uglavnom izmedju Orebica, gdje se slikar rodio i najvise radio, te Mostara u kojem je uporedo zivio i djelovao kao likovni pedagog. Stoga bismo pred ovom, prvom cjelovitom njegovom izlozbom, trebali uociti nacine i razluciti vidove umjetnikova sporazumijevanja s prostorom i vremenom. A on nam je to neposredno omogucio buduci da se svjesno usredotocio na otvorene motive dviju sredina, sto su mu se izazovno nudili u svojim prirodnim mijenama.

Ne obaziruci se na ina stremljenja svoje djelatnosti, zaobilazeci citave pokrete i prekrete savremenog slikarstva, opredijelio se za sazivljavanje s okolinom ostvarujuci spregu licnog likovnog izraza s izvoristlma svog umjetnickog nadahnuca. Obuzet izabranim krajolicima narocito je tezio razvijanju koloristicke obrade vidjenih predjela i kroz pojednostavljenje kompozicionih rjesenja prodrijeti u bitna svojstva juznog podneblja.

Na tim osnovama Vojmir Borovina je postepeno prociscavao zagasitost svojih ranih slika i preko naglasavanja jarkih odnosa boja u zreloj fazi dostigao skladno rasvjetljavanje slikarske game. Nadovezao se na domete prvaka dalmatinskog slikarstva, u krugu kojih se i skolovao, ali je stecene spoznaje rastirao lepezom samosvojnih iskustava. Sticao ih je upornim radom u kojem je prije svega obavljeno sabiranje kompozicije od siroko postavljenih krajolika panoramskog izgleda ka sve odredjenijim prodorima u dubine primorskih prostora. Zaustavljajuci se pred njihovim isjeccima odabirao je najizrazenije osobine u ustrojstvu visestrano sagledanih naselja.

Tako su "korte" - hortikulturno oplemenjeni dvorisni prilazi starim kapetanskim kucama na obali Peljesca, postale u posljednje vrijeme najomiljeniji sadrzaj njegovih slika. U nacelu cvrsta im ploha ispunjena je sve jasnijom bojom da bi bez linearnih omedjenja slijedila koliko uskladjivanje toliko suprotstavljanje osvijetljenih i zasjenjenih povrsina. Jednostavnim slogom pobijana je svaka opisnost prizora kao i potanja rasclanjenost postave, pa je svjezina odvagnutih cjelina trajno ovisila o pocetnoj voluminoznosti dijelova strogog sustava. Radi toga su prikracene mnoge pojedinosti vremenskog gibanja, cak su iz prostora izostavljeni ljudski likovi i u razgoljenom suocenju ostao je slikar sam sa svojim motivima. Zeleci im raskriti sustinu isticao je prividnu staticnost oblika, ali je dinamiku dozivljaja dohvatao koloristickim suodnosima rastocenih patina stambenih zdanja i neprozirnih krosnji bujnog drveca. Kako su to ujedno neosporne odlike ugodjaja koje je nastojao prenijeti, postignuta je odmjerena iskrenost stvarnosti i pred njom zgotovljenih djela.

Motivi su, dakako, pogodovali slikarskom govoru u neporecivoj svezi, ali ga nisu iskljucivo nosili. Naime, posebne likovne vrline se raspoznaju u slikarskim tehnikama i gotovo bismo mogli kazati da su prelaskom od uvrijezenih postupaka slikarstva u ulju prema slozenijim a i slobodnijim kombinacijama primijenjenih sredstava data neka rjesenja inace rijetka u domacem nam slikarstvu. Utoliko je ucinak realistickog pravca kojeg se suzdrzano slijedilo bio zanimljiviji.

Vjestinu rada dokazuju i istancani lavirani crtezi koji dosljedno podgradjuju nastanak vecine slika na platnu. I u tome se otkrivaju rasponi Borovinine neposrednosti na planu umjetnickog stvaralastva, pronicavost pristupa postavljenom zadatku i domisljatost u njegovoj razradi radi trazenja vlastitog izraza.

Time je zaokruzen uspon jednog djela koje se ovom prilikom predocuje poput prozora otvorenog prijateljima u svijet slikareva dozivljavanja i stvaranja.

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-15-2008 04:38 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

RE: I ZvuÈno ... Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od kaokakao:

    ... želim ovdje dodati, da pored mnogo pisanih tekstova, o mostarskim likovnim umjetnicima postoje i zvuèni zapisi ... serijal je nazvan Radio-enciklopedija BH stvaralaštva, a emitira se na Radiju Federacije BiH ... premijera novih emisija kreæe 18.februara, svaki radni dan, u 22.30h ... link za slušanje uživo Radija F BiH
      www.rtvfbih.ba

    ... emisija o Mehi Sefiæu na programu je 20.februara, u pomenutom terminu ... u emisiji se nalaze i kompozicije koje je Meha pjevao 40-tih prošlog stoljeæa na Radio-Zagrebu, u baru Ritz ... a govore i njegove sestre Atija i Hajrija ... govori i Meha o Akademiji, o bjelini, o Starom mostu ...


Samo da podsjetim sviju da poslusaju ove predivne i posebno znacajne emisije 10.gif 10.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-22-2008 05:29 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
LanaMo LanaMo is a Female
moforaja




Poruka: 2125
Location: Svugdje Pomalo...Pretezno vise tu nego tamo...

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

MosHer samo nastavi... 10.gif

Puno ti hvala na ovako divnim tekstovima... 33.gif

___________________________________________________________________
Ne misli da je trenutak sreæe nešto maleno!

02-23-2008 04:47 LanaMo is offline Pregledaj poruke od LanaMo Dodaj LanaMo u listu prijatelja
MosHer MosHer is a Male
brato




Poruka: 653
Location: U. S. of A.
pokretac teme Thread Started by MosHer

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od LanaMo:

    MosHer samo nastavi... 10.gif

    Puno ti hvala na ovako divnim tekstovima... 33.gif


Draga Lana, HVALA PUNO TEBI za citanje i podrsku... 33.gif

Najposebnije mi je drago da ti se tekstovi svidjaju i nadam se da ce i svi buduci biti bar priblizno takvi... 10.gif 33.gif 01.gif

___________________________________________________________________
"Hrabrost je odbraniti sebe od drugog, a junastvo odbraniti drugog od sebe samog!"

02-24-2008 21:18 MosHer is offline Posalji Email za MosHer Homepage of MosHer Pregledaj poruke od MosHer Dodaj MosHer u listu prijatelja
Stranica (10): « prethodna 1 2 [3] 4 5 6 sljedeca » ... zadnja » nove poruke | aktuelne teme | forum
Postavi novu temu Odgovori
Go to:
preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com