|
  |
|
|
Šantiæeve veèeri poezije zapoèet æe u srijedu, 9. srpnja, u bašèi Æoroviæa kuæe promocijom publikacije "" u izdanju Muzeja Hercegovine. Publikacija je posveæena pjesnikovom životu i djelu, a u njoj su originalne fotografije, rukopisi pjesama, korespondencija s europskim književnicima, odlikovanja koja je pjesnik dobio te ostali sadržaji iz pjesnikova života.
Završna manifestacija "Šantiæevih veèeri poezije", koja æe se održati 10. srpanja u Atriju Muzièkog centra Pavarotti, okupit æe pjesnike iz BiH, Hrvatske i Srbije, priopæeno je iz Organizacijskog odbora Mostarskog ljetnog festivala 2008.
(bljesak.info)
___________________________________________________________________
Volim, fudbal, kosarku, tenis, .... al' od svega najvise volim sport.
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Senad Hadzifejzovic dana 07-05-2008 u 00:32.
|
|
 07-05-2008 00:28 |
   |
|
|
Grad nema volje vratiti Šantiæevu nagradu
Dnevni list
Završnom manifestacijom pjesnika u atriju Muzièkog centra Pavarotti u Mostaru na kojoj su nastupila 22 pjesnika (iz BiH, Srbije i Hrvatske) završene su 33. Šantiæeve veèeri poezije koje su ove godine dobile meðunarodni karakter. Od 70.000 maraka koliko iznosi proraèun za ovogodišnji Mostarski ljetni festival, za Šantiæeve veèeri poezije Grad je izdvojio ukupno 11.000 maraka (5.000 maraka za publikaciju ''140 godina Alekse'' koja je predstavljena na prvoj veèeri te 6.000 maraka za završnu pjesnièku manifestaciju za koju su potporu dobili i od Federalnog ministarstva kulture i sporta). Šantiæeva nagrada, nakon što ju je posljednje dvije godine simbolièno dodjeljivala Prosvjeta, ove godine nije dodijeljena.
Prosvjeta se nije ukljuèila
Iznos koji je Grad ove godine izdvojio za pjesnièku manifestaciju je udvostruèen - prošle je godine SPKD Prosvjeta dobila 5000 maraka, a ove je godine razlika u tome što je Grad financijer, ali su programe Mostarskog ljetnog festivala osmislile kulturne ustanove. Ove godine Prosvjeta uopæe nije sudjelovala u kreiranju programa, zbog, kako kaže Ratko Pejanoviæ predsjednik SPKD Prosvjeta, dogaðanja unutar Prosvjete i financijskih problema. Pustili su, kaže, ovu godinu da protekne, a sljedeæe godine ponovno æe se aktivno ukljuèiti. Oni su prvu poslijeratnu Šantiæevu nagradu 2006. dodijelili Gradu Mostaru kao znak zahvalnosti što su ponovno pokrenute Šantiæeve veèeri poezije koje njeguju lik i djelo slavnog mostarskog pjesnika. Sljedeæe godine, 2007., ovu nagradu je dobio Veselin Gatalo. Prigovora je bilo mnogo, od toga tko je dobio nagradu do toga na što se svodi nekada prestižna i prepoznatljiva manifestacija.
Je li ova nagrada potrebna ili nije?
Alma Fazil-Obad, koordinatorica programa Mostarskog ljetnog festivala i savjetnica za kulturu u Gradskoj upravi, kaže da je poznato da mnogi žele da se ponovno uspostavi Šantiæeva nagrada za poeziju. ''Meðutim, ono što se treba reæi je to da u bivšoj Jugoslaviji Šantiæeva nagrada nije nikada dodjeljivana na Šantiæevim veèerima poezije, nego u prosincu, i dodjeljivana je na razini cijele bivše države. Naravno, moramo znati da je tada bila jako bogata izdavaèka djelatnost, bilo je jako puno pjesnika koji su tu nagradu i zaslužili i èini mi se da su je dobivali ljudi za životno djelo. Služba za kulturu Grada Mostara nije adresa gdje bi netko trebao postaviti pitanje zašto te nagrade nema'', kaže Fazil-Obad. Netko tko žarko želi da se nagrada ponovno uspostavi, kaže Fazil-Obad, treba dati inicijativu. Tu inicijativu treba uputiti Gradskom vijeæu, a Gradski vijeænici zatim odluèe je li potrebno da ta nagrada ponovno bude uspostavljena ili ne. ''Sada ne znam, dogodile su se promjene u ovim našim okolnostima, kako bi se ona dodjeljivala, to su isto tako dvojbe - ako bi se uspostavila, bi li ona bila dodjeljivana na razini države BiH ili regije'', kaže Fazil-Obad.
Zašto Grad nema inicijativu?
Na pitanje bi li ipak trebao Grad, a ne Prosvjeta stati iza ove nagrade, odgovara: ''Kada bi se nagrada vraæala, trebala bi se vratiti isto onako kao što je bila - da se ne dodjeljuje na Šantiæevim veèerima, nego da to bude zaseban, sveèani èin, a odluku bi svakako donijelo Gradsko vijeæe jer je ona prije bila na razini opæine Mostar'', kaže Fazil-Obad. Ostaje da se pitamo zašto Grad nema inicijativu vratiti ovu prestižnu nagradu, i tko bi se to toga trebao sjetiti prije èelnih ljudi Grada? Šantiæ je bio svemostarski, Veèeri su se održavale i dok Prosvjeta nije postojala, i bile su na europskoj razini. Šantiæeve veèeri poezije održavaju se, kažu, njemu u èast, a nama na ponos. Nitko ne osporava da je uloženo mnogo truda u cijeli program i da uvijek ima prigovora sa strane a nitko se ne želi upustiti u borbu s vjetrenjaèama, da iznosi za programe jesu mali, ali svi bismo se mogli zapitati koliko u svemu tome ima Šantiæa?
Za festival koliko i za jednu dramsku predstavu
Grad je za Mostarski ljetni festival koji traje cijeli srpanj izdvojio 70.000 maraka koliko košta i jedna solidna dramska predstava, a i za ovoliko raznolik ovogodišnji program najviše su zaslužne privatne veze pojedinaca. “Minimalna sredstva za jedan ovakav festival trebala bi iznositi oko 150.000 maraka, više od dvostruko nego sada”, smatra koordinatorica programa.
Vlado Puljiæ: Nekad nas ima, èesto nema
Prvi od 22 pjesnika koji je nastupio u èetvrtak naveèer na završnoj manifestaciji Šantiæevih veèeri poezije bio je najstariji meðu njima, poznati mostarski pjesnik Vlado Puljiæ, koji se umjesto uvoda obratio samom Aleksi Šantiæu: ''Dragi Aleksa. Evo nas ponovno u spomen tvog imena. Nekad nas ima, èesto nema. Nema više bljeska ni osmijeha behara. Ova nam svjetlost oèi peèe. Nestalo je dragih milodara, dolazi sjetno svako pretpraznièko veèe. Moj Aleksa, ostao si pjesma, ikona i sreæa''.
Pjesnici Aleksi u èast
Na završnoj pjesnièkoj manifestaciji stihove su èitali: Vlado Puljiæ, Alma Fazil-Obad, Nijaz Alispahiæ, Nedžad Maksumiæ, Sanela Kuko, Salih Trbonja, Željko Barišiæ, Milan Orliæ, Atif Kujundžiæ, Milan Paviæ, Fadila Nura Haver, Goran Karanoviæ, Ivo Krešiæ, Vlatko Marinoviæ, Nusret Omerika, Samra Meðedoviæ, Ibrahim Kajan, Ferdo Kovaè, Veselin Gatalo, Senka Mariæ-Šariæ, Vesna Hlavaèek i Mirko Božiæ.
BRUKA I SRAMOTA 
___________________________________________________________________
|
|
| 07-14-2008 09:16 |
 |
|
|
Kulturna manifestacija "35. Šantiæeve veèeri poezije" otvorena je sinoæ u foajeu mostarskog Narodnog pozorišta (NP), programom pod nazivom "Aleksi u spomen".
Prema rijeèima direktora Muzeja Hercegovine Asima Krhana, sinoæ je uprilièena prigodna izložba dokumentarne graðe o pjesniku Aleksi Šantiæu iz fundusa spomenutog muzeja.
Krhan je kazao da je izložbom predstavljena hronološka retrospektiva pjesnièkog i politièkog života Alekse Šantiæa kao i njegovo kulturno djelovanja na podruèju Hercegovine i šire.
Izložbu saèinjavaju fotografije, dokumenti, razglednice i novinskih isjeèci koji govore o Aleksi Šantiæu.
Nakon otvaranja izložbe uprilièen je poetsko scenski-kolaž pod nazivom "Južna tapiserija". Tom prilikom stihove pjesnika Derviš-paše Bajezidagiæa, Alekse Šantiæa, Jovana Duèiæa, Osmana Ðikiæa, Hamze Hume, Antuna Branka Šimiæa interpretirali su glumci Dijana Ondelj Maksumiæ i Nedžad Maksumiæ, a scenario je izradio Salko Šariæ.
Govoreæi o 35. Šantiæevim veèerima poezije Krhan je kazao kako je osnovni cilj organizatora da, ove godine, manifestaciju, s lokalnog, gradskog nivoa, podigne na državni, kao što je to bilo i ranijih godina.
Takoðer, Krhan je istakao kako æe ovogodišnja manifestacija trajati tri veèeri. Tako æe veèeras biti uprilièen program "Kada gitaru dotakne stih", a svoje æe stihove uz muzièku pratnju Ðanija Šehua govoriti mostarske pjesnikinje.
Šantiæeve veèeri bit æe završene pjesnièkom veèeri pod nazivom "O mili èasi" koja æe se održati u srijedu, 8. jula
Slike pogledajte ovdje :
http://www.rtvmo.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=22088&Itemid=2
___________________________________________________________________
|
|
| 07-07-2009 17:19 |
|
Hogar 
moforaja
Poruka: 2729
Location: daleko
 |
|
Nakon Veleza, skokova sa Starog Mosta, Mostarskog ljeta jos jedan prepoznatljivi mostarski brend je krenuo nizbrdicom. Zalosno !
Stoji ova kritika zbog amaterske organizacije posljednjih godina, medjutiom ova podvala o povratku "Santicevih veceri" iz Nevesinja je nevidjena podvala paroha Krulja.
Koje Šantiæeve veèeri poezije su „prave“?!
U Mostaru su, u periodu od samo mjesec dana održane dvije manifestacije istog naziva „Šantiæeve veèeri poezije“. Ovog puta organizatori su Srpsko kulturno-umjetnièko društvo “Gusle” i Srpska pravoslavna crkvena opština.
Tokom jula u Mostaru je održana manifestacija pod istim imenom, a u organizaciji Srpskog prosvjetno kulturnog društva (SPKD) “Prosvjeta” Mostar i Muzeja Hercegovina.
Mostarski paroh Radivoje Krulj u ime organizatora, kako istièe, „pravih Šantiæevih veèeri poezije“, kaže kako su “Gusle” i Crkvena opština stvarni i prirodni nasljednici manifestacije. „Napravili smo zajednièki koncept s ljudima od imena i pera iz Mostara. Sljedeæe godine æemo, ako Bog da, Šantiæeve veèeri usmjeriti u tom pravcu da okupimo najbolje pjesnike s prostora bivše Jugoslavije, a takoðe æemo posvetiti jedno veèe mladim i neafirmisanim pjesnicima“, istièe paroh Krulj.
„Zloupotreba Šantiæa!“
I ništa ne bi bilo sporno da to veæ nije odavno uraðeno, kažu iz mostarske Prosvjete, koja je s Muzejom Hercegovine organizator Šantiæevih veèeri poezije u proteklim desetljeæima. „Ovo je, najblaže reèeno, zloupotreba Šantiæa!“ - kaže predsjednik SPKD-a Prosvjeta Mostar, Ratko Pejanoviæ. „Paroh Krulj pokušava zanemariti èinjenicu da Šantiæeve veèeri poezije traju punih 37 godina i da nisu od juèe! Mostarska Prosvjeta smeta odreðenim ljudima jer je multinacionalna i njeguje kulture svih naroda“, naglašava Pejanoviæ.
“Smatramo da smo mi prirodni nasljednici ove manifestacije. Sjetimo se da je Šantiæ bio osnivaè, predsjednik i glumac 'Gusala', predsjednik i pisac himne Prosvjete, kao i predsjednik Crkvene opštine Mostar i nadasve vjernik koji je kršten u Staroj, a opojan u Sabornoj crkvi, èija je obnova u toku. Na poèetku rata Šantiæ je baèen u Neretvu i simbolièno istjeran iz Mostara, pa su se Veèeri održavale u Nevesinju. Od prošle godine vraæene su u Mostar, gdje im je i mjesto. Pjesnici su prošle godine posjetili Nevesinje, gdje je održana jedna veèer poezije”, kaže mostarski paroh Radivoje Krulj.
Na paralelno održavanje „Šantiæevih veèeri“ reagovali su i iz Muzeja Hercegovine, koji je uz list „Sloboda“ bio i prvi organizator Šantiæevih veèeri poezije 30.06.1969. godine.
„Mostarski pjesnik Aleksa Šantiæ ne pripada samo odreðenim nacionalnim društvima, on je baština svih graðana Mostara i Bosne i Hercegovine. Pravo je svih graðana ovog grada da ga slave kao i do sada u organizaciji Grada Mostara i njegovih kulturnih institucija, izmeðu ostalih. Smatramo da uspjeh održavanja svih ranijih 37 Šantiæevih veèeri poezije leži i u tome što je svako radio svoj posao, kulturni radnici svoj, a vjerski službenici svoj“, istièe Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.
Nadamo se zajednièkom radu, a ne uvredama
Što se tièe paralelizama kad je u pitanju ova manifestacija, Krulj kaže: “Mi se ne bavimo amaterizmom protekle manifestacije ili bolje reæi nadri Šantiæevih veèeri poezije i grupicom ljudi koja je trenutno uzurpirala i privatizovala SPKD Prosvjetu. To je ispod svakog nivoa i imena Alekse Šantiæa i Grada Mostara. Želimo Šantiæa vratiti u rodni grad na dostojanstven i gospodstven naèin kako on i zaslužuje.”
„Izrazi nadrimanifestacija i amaterizam, koje je Krulj uputio da opiše 37. Šantiæeve veèeri poezije nas rastužuju, a dosadašnje uèesnike ove manifestacije u dugogodišnjoj istoriji njenog održavanja obezvrjeðuju i vrijeðaju. Pomenimo samo neka imena: Skender Kulenoviæ, Stevan Tontiæ, Vesna Parun, Oskar Davièo, Enver Ðerèeku, Ivan Kordiæ itd.“, kaže predsjednik SPKD-a Prosvjeta Mostar, Ratko Pejanoviæ. „Nadamo se da æe se to promijeniti, te da æemo u buduænosti zajednièkim snagama raditi na organizaciji 38. Šantiæevih veèeri poezije, a ne upuæivati uvrede i nipodaštavati jedni druge“, govori Pejanoviæ.
Manifestacija oko koje se lome koplja
Tako je od manifestacije, na èijim su poèecima recitovani Šantiæevi i stihovi drugih mostarskih pjesnika, zatim do poetsko-muzièke priredbe koja æe, kako je povodom 10. Šantiæevih veèeri poezije zapisala Ravijojla Kolak, kustosica Odjeljenja književnosti Muzeja Hercegovine i inicijatorica pokretanja manifestacije, zraèiti ljubavlju prema poeziji i kulturnim vrijednostima naših naroda i obogatiti nas još jednim kulturnim dogaðajem, od nekada izuzetno cijenjene pjesnièke smotre u bivšoj Jugoslaviji, postala manifestacija oko koje se lome koplja i na lokalnom nivou.
Šantiæ se odavno vratio u svoj grad, ali još uvijek ne na mjesto koje mu pripada. Podsjetimo da je ukinut naziv stare Gimnazije u Mostaru koja je nosila Šantiæevo ime. Jedna od centralnih gradskih ulica koja se do rata zvala Ulica Alekse Šantiæa, sada nosi ime po ministru u Vladi NDH, Mili Budaku.
Autor: Sanel Kajan
___________________________________________________________________
lose,lose MSP
|
|
| 08-04-2010 14:14 |
|
|
|
|
|
Santiceve veceri poezije
