Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » KULTURA » Autor Hodoljublja - Zulfikar Zuko Dzumhur » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (2): [1] 2 sljedeca » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171

Autor Hodoljublja - Zulfikar Zuko Dzumhur Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Zulfikar Zuko Dzumhur, putopisac, slikar i karikaturista rodjen je u Konjicu 24. 09. 1920. godine. Potice iz stare ugledne ulemanske porodice. Otac mu je Abduselam i majka Vasvija rodjena Rufo. Osnovnu skolu i nizu gimnaziju je zavrsio u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a visu gimnaziju u Sarajevu 1939. Poceo je studirati pravo, ali je presao na likovnu akademiju i zavrsio je u klasi Petra Dobrovica. Prve crteze je objavio u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada saradjuje kao karikaturista i ilustrator u Jezu, Borbi, Vetrenjaci, Politici, Oslobodjenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik.

Objavio je vise od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za vise kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozoriste, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje.

Dzumhurova svestrana darovitost i duhovitost sjajno se izrazavala u mnogim medijima, ali najsublimnije u crtezu, karikaturi i u putopisu. Kao karikaturist i crtac-ilustrator obiljezio je cijelu jednu epohu beogradskoga novinarstva, a njegove karikature na naslovnoj stranici Politike, kroz dugi niz godina, cesto su bile rjecitije od najboljega politickog komentara. Precizan, duhovit i sveden na osnovne linije, Dzumhurov crtez ima nesto od sugestivnosti i rafinmana japanskoga poteza tusem. Takav je njegov, vec klasicni, portret Ive Andrica, s kojim ga je vezalo obiteljsko i osobno prijateljstvo. Tako se dogodilo da je prva Dzumhurova knjiga, sjajna zbirka putopisa Nekrolog jednoj carsiji, izasla s Andricevim predgovorom. Dzumhurove serije televizijskih putopisa pod nazivom Hodoljublja, koje je s Mirzom Idrizovicem radio za sarajevsku televiziju, pamte se kao prvorazredna autorska kreacija.

Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu, 29. 11. 1989. godine.


Bibliografija

1. Nekrolog jednoj carsiji. Svjetlost, Sarajevo 1958.
2. Pisma iz Azije. Prva knjizevna komuna, Mostar 1973.
3. Hodoljublja. Znanje, Zagreb 1982.
4. Putovanje bijelom ladjom. Sarajevo 1982.
5. Izabrana djela Zuka Dzumhura, 1-7 (Nekrolog jednoj carsiji, Pisma iz Azije, Putovanje bijelom ladjom, Hodoljublja, Pisma iz Afrike i Evrope, Stogodisnje price, Adakale).

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

04-08-2009 19:58 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

1988 sa Safetom Isovicem


http://video.aol.com/video-detail/za-dus...cid=VIDURVMUS04

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

04-09-2009 19:10 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
tana tana is a Male
rigorozni




Poruka: 16966
Location: na prinudnom radu :)

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

veliki covjek zuko. malo je nakih bilo 10.gif

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

04-09-2009 20:08 tana is online Posalji email za tana Homepage of tana Pregledaj poruke od tana Dodaj tana u listu prijatelja
Behma Behma is a Male
rodjeni


Poruka: 766
Location: zemlja dembelija

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Evo kad vec poce tema o Zuki sjetih se jedne njegove zgode koja
se dogodila sa njegovim drustvom.
Zuko kao Zuko volio je fino pojest a bogami i popiti i zasjeo tako
sa drustvom u njegovoj vikendici .I tako drustvo krenulo citav dan
sa picem kad negdje pred zoru kad se sve skoro popilo ,netko rece:
Zuko kakva je ovo kuca nema vise rakije,nema vina ,nema nista za piti.
Zuko ko Zuko opet hladan ko boza rece:e braco draga sad predjite
na Islam.

05-02-2009 22:10 Behma is offline Pregledaj poruke od Behma Dodaj Behma u listu prijatelja
Provler2 Provler2 is a Male
moforaja




Poruka: 3154
Location: usa

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Takvih ,kako se meni chini ,vishe nema. Zuko ostaje jedan i jedini.

05-02-2009 22:40 Provler2 is offline Pregledaj poruke od Provler2 Dodaj Provler2 u listu prijatelja
Behma Behma is a Male
rodjeni


Poruka: 766
Location: zemlja dembelija

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Svaka mu je iz musafa.

05-03-2009 04:12 Behma is offline Pregledaj poruke od Behma Dodaj Behma u listu prijatelja
tana tana is a Male
rigorozni




Poruka: 16966
Location: na prinudnom radu :)

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

citat od Provler2:
Takvih ,kako se meni chini ,vishe nema. Zuko ostaje jedan i jedini.


*neprikosnoveni

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

09-30-2009 21:00 tana is online Posalji email za tana Homepage of tana Pregledaj poruke od tana Dodaj tana u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-01-2009 18:17 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Vi gledate emisiju televizije Sarajevo, hodoljublje.
Hoda, pise i govori, Zuko Dzumhur.
Rezira, Mirza Idrizovic.

Ovako je Zuko hodao, pisao i govorio po Hercegovini


Blagaj
Ova tekija uvucena duboko u srce stijene lici mi na ogromno i napusteno gnijezdo nekih davno pomrlih volsebnika. Dervisi su lutali svijetom gonjeni sihrima, ogramama i kletvama. Bez mira i sna, bez hrane i dzebane gazili su usijanim poljima, plovili preko devet mora i devet otrovnih jezera i dosli pod litice ove duboke stijene.
Jedan se zvao Salihsaltunbaba, drugi se zvao Acikbasa. Bili su smjerni dervisi helvetijskog reda. Svijetu su rekli i svijet im je povjerovao da su dosli kao dva smjerna i pobozna putnika iz daleke i nepoznate zemlje Industana, postojbine bajki, mirodjija i sarenih laza. Svijetu rekose i svijet im opet povjerova da ce se i danju i nocu moliti za spas dusa njihovih i na ovom i na onom svijetu,
stajati okrenuti pred prijestoljem Svevisnjega,
predani u svojim molitvama,
uzviseni u svojim mislima,
skromni u svojim prohtijevima,
zakleti svome redu,
predani svome radu,
Amin!

Ni jedan ni drugi nisu dosli iz zemlje bajki i zacina. Ni jedan ni drugi nisu bili smjerni i pobozni putnici. Domilili su iz nekog tamnog i nepoznatog vilajeta. I jednog i drugog doveo je serasker Omer pasa Latas. Pratili su, biljezili i dostavljali Omer pasi namjere, planove i pokrete Ali pase Rizvanbegovica i hercegovackog begovata.

Kada se ja umorim najvise volim da pocinem ovdje u Blagaju na Velagica adi, da mirisem cvijece, slusam zujanje pcela, sejrim i osluskujem kako trava raste.



Pocitelj
Vise mene gore lebdi tvrdi grad Pocitelj, tvrdi grad na Neretvi, grad duge zelene brade.Danas su tvrdi grad na Neretvi pritisli stranci. Dosli su ovamo sa sjevera ili sa juga i prvo slikali i slikali. Poslije ce to sto su slikali negdje daleko u bijelom svijetu razvijati i razvijati, i za dugih zimskih veceri i drugima i sebi pokazivati, i pogadjati i nagadjati gdje je to sve moglo biti ili ne biti.

Kada sam posao na ovaj put, na ovo svoje hodoljublje po Hercegovini, dugo sam trazio zemljopisnu kartu, pravu zemljopisnu kartu. Onda sam se sjetio samostana Humac kod Ljubuskog i svojih prijatelja prof. Bonacija i doktora Leonarda. Tu sam u samostanu Humac naisao na prvi muzej u BiH osnovan 1884.godine, cetiri godine prije Zemaljskog muzeja u Sarajevu. I tu sam naisao na kartu rimskih puteva po Hercegovini

U starim cvijetnim avlijama Rizvanbegovica u begovini kraj Stoca su djulistani puni mirisnih katmera i vitkih sevlija. Avlije pune prica, kafenisanja i eglenisanja. Djulbaste u kojima se nekada sevdisalo, uzdisalo, eglenisalo i begenisalo.



Najistaknutija licnost ovog ubavog grada Stoca i Hercegovine u proslom vijeku, bio je Ali pasa Rizvanbegovic Stocevic. Kazu bio je jak, zdrav i vrlo lijep covjek. Koliko je bio krupan i debeo, pricaju, sultan nije mogao kais naci za njega da mu sablju pripase kad ga je proglasio hercegovackim vezirom. Za svoga burnog zivota, dosta je ljutih bojeva vodio. Ratovao je sa bosanskim begovatom, krvio se sa Husein kapetan Gradascevicem, namigivao i svadjao se sa Stambolom. Sadio je po Hercegovini masline, vinogorja, pirinac i limunove. Valjda je tada nastala izreka koju su nekada prepricavali stari ljudi:
“Neka se grad gradi il`vinograd sadi, il`nek cekic kuca, il`nek puska puca.”
Dosao mu je glave onaj perzevenki ugursuz Omer pasa Latas. Sa vezirstva u Hercegovini otisao je na magarcu vezanih ruku, osramocen, ponizen i uvrijedjen.

Podne je i vrijeme rucka. Zamire i posljednji odjek zvona i prema istoku i prema zapadu. Nisam vas namjerno odveo, kad smo vec na rijeci Trebizat, na vodopad Kravicu, posto je Kravica i suvise cesto bila na malom ekranu. Zato sam ovamo dosao na Kocusu, posto je ona rijetko, ako je uopce i slikana za tv.



Ova melena dolina puna je ljepote, slapova, ptica, leptira i djevojaka koje se ovdje kupaju, dolaze na ljubavne sastanke i uranke.

Na cigar hoda odavde kruni se i propada stari kameni most na Bregavi.



Staru cupriju gradio je Kodza Mustafa pasa Skopljak za turskog vakta i zemana i za spas svoje duse na ovom i na onom svijetu. Na putu iz Hercegovine u Dalmaciju, nekada su putnici, kiridzije i karavani preko ovog mosta prelazili hladnu Bregavu. Sada je napusten, zaturen i oronuo kao i tolike lijepe i nekad korisne stvari koje odavno vise ne sluze ljudskim potrebama.

Mrak se polako uvlaci u vodu i visoke trske u tlo. Ovdje su nekada bile kule i konaci Hadzibega Rizvanbegovica, silnika i gospodara ovih brda, puteva i mocvara. Sada su ostale samo razvaline, price, kisnica, lokve….
U mladosti, Hadzibeg je lutao bijelim svijetom. Bio je dervis i zvjezdocasac, i travar i vidar. U mladosti je u Mezopotamiji cuo za Bonapartu i od mladosti je Hadzibeg zavolio slavnog korzikanca. Kada se iz bijelog svijeta vratio u svoju kulu u Hercegovini sakupio je vojsku od hiljadu probisvijeta, razbojnika i vojnih bjegunaca. Hadzibegova vojska s koca i konopca bila je strah i trepet i za njegovu bracu, i za pravovjerne, i za raju. Dopisivao se i sa marsalom Marmonom. Zamislite, marsal Marmon i Hadzibeg. Gostio u svojim konacima Lonea, Klozela i Devijea, francuske generale, i smrtno se zamjerio bosanskom begovatu i Stambolu. U ratu oko naslijedja sa njegovom bracom, cini mi se , Omerbegom i Alijagom, Francuzi su mu slali u pomoc citavu svoju diviziju i jos deset oka duhana i kafe.
Da li je nosio crvene haljine vezene zlatom ili je bio u crnoj dolami ostace vjecita tajna. Da li je otrovan za sofrom na gozbi u Stocu ili su ga sasjekli gavazi njegovog brata Ali-pase za sofrom medju tepsijama, baklavama, satlijama i cevapima ili se od dima ugusio u odzaku kuce Serdarevica ili je jednostavno pao na sokaku pa slomio vrat, i to ce ostati dugo tajna.

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-28-2009 21:59 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Oštro i genijalno, aformizmom i karikaturom reagovao je na sve pojave, posebno nepravde i gluposti državnih birokrata. Karikatura koja ga je proslavila je ona iz 1950.god. gdje na zidu stoji okačena slika Staljina koji Marksu diktira kako će pisati svoj "Kapital".
Zbog te karikature ga je zavolio, kažu, i Tito s kojim se ovaj jednom našalio. Sa suprugom Vezirom bio je jednom prilikom na večeri s Titom i Jovankom Broz.
"Znate li Vi, druže Tito, šta je rekla moja majka Vasvija kad ste se Vi oženili?", pitao je Zuko Džumhur J.B. Tita koji je, naravno, kazao da ne zna.
"Neka u ovoj državi ima neko stariji i od Tita!", rekao je Zuko, a Maršal se glasno nasmijao.

Ljudi i sada prepričavaju neke njegove misli, aforizme i izreke, kao npr.

Jednom je jedan trčao - džogirao, a Zuko mu, naslonjen na šank, rekao "Samo ti trči! Allah je svakome propisao broj koraka, pa ti požuri potroši svoje".

Jedna anegdota veli da Zuko nije priznavao da ”posjeduje” toliko godina nego manje, odbivši da mu u ”životni staž” uđu spavanje, bolest, jer to, ”presabirao” bi se Zuko, i nije proživljeni nego prespavani, prebolovani dio života. Uz to, dodao bi da je za život najbolji lijek – rahatluk. Naprosto, prolazio bi kroz život osluškujući Hajamovu misao:

”Baci jučer, pusti sutra, gledaj danas”, slijedeći je kao meštar sa visoke škole hedonizma.

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane DEN dana 10-28-2009 u 22:11.

10-28-2009 22:04 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

bio je kosmopolita, bio je hodoljub...

U jednoj od svojih emisija „Hodoljublja“ je izrekao i ovu misao:

“Hodoljub je covjek koji ponavlja rijeci majke sestog halifa Um Zejd, plemenite Um Zejd,
koja je rekla: drazi mi je i miliji moj beduinski sator kroz koji pusu vjetrovi od najveceg i najljepseg dvorca. „

Takvo je bilo i Zukino shvacanje covjeka. Njegova je ljubav, za covjeka i covjecanstvo kao vrijednosti po sebi, inspiracija i izazov. On je ukorjenjen u islamskom identitetu ali nije pristajao da mu on bude ogranicenje, vec horizont. Odrastao je u porodici velikog vjernika hafiza i vojnog muftije Abduselama. Grlile su ga majkine ruke jednako kao i dvoriste Čokadzi hadzi Alijine dzamije poznatije kao Bajrakli dzamija u Beogradu. Gnijezdio se u krilu islamske vjere jednako kao i u krilu Abdulaha Hadzica, tetica i imama Bajrakli dzamije.
Zukinog mladjeg brata Dzemala ubile su ustase u Jasenovcu, imao je tek 18 godina.

Zuko ce 60-tih godina proslog stoljeca otici na hadz. S hadza pise i tetki Fatmi kako joj je nasao bedela, zamjensku osobu koja ce za nemocne uciniti hadz.

“Sad si i ti hadzinica”, pise Zuko

Zuko je odrastao na Dorćolu koji je za njega bio i ostao bajka. Sin muftije i hafiza isao je vjerovali ili ne, u njemacko protestantsko obdaniste. Igrao se u dvoristu ispred jevrejske sinagoge. Na priredbama u skoli kocoperio se u bosanskoj muslimanskoj nosnji, koju mu je poslao dajidza iz Sarajeva. Kroz kucu njegovih roditelja defilovali su sve sami velikani toga vremena, od politicara, pisaca do vjerskih velikodostojnika.
Rodjen je u Konjicu u gornjoj mahali . Imao je jedva dva mjeseca kada je s roditeljima otisao u Beograd. Preko godine, mjesec dana je isao u Osnovnu skolu u Konjicu. Ucitelj mu je bio Arif ef. Dizdarevic.

„To sto bih kod njega cuo za mjesec dana, pamtio bih u Beogradu za cijelu godinu“, govorio je Zuko.

U Konjicu je kao djecak sreo i slikara Lazara Drljacu koji mu je svojim slikama ćuprijaa i dzamija probudio ljubav za slikarstvom.
Tek sto se zamomcio, Zuki ce umrijeti otac. Daidza ga nakon toga dovodi u Sarajevo da bi Zuko lakse prebrodio gubitak oca. Tako se nizu Zukini momacki dani i Sarajevo mu ulazi pod kozu. Prvu izlozbu slika imao je bas u tom šeheru. Sve su to elementi koji su od Zuke ucinili osobu koja je bila kosmopolita, bio je hodoljub.
Rijeci su mu bile izbrusene i precizne, bas kako i prilici nekome ko nosi ime sablje Hazreti Alija. Imao je talenta za petericu.
Umro je 1989. godine u Herceg Novom gdje je zivio posljednjih petnaestak godina.
Ukopan je u svom rodnom Konjicu.

M.Buljubasic

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-28-2009 22:16 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

jedan je bio Zuko Dzumhur, jedan i neprevazidjen....

Hodao, pisao i govorio je davno i po Mostaru. Najprije se prosetao alejom velikih mostarskih pjesnika.

„ Moj prijatelj, pjesnik Stevan Raickovic kaze: „Santic je bio srpski pjesnik ali i Muslimani su ga smatrali njihovim. Kada je umirao citav Mostar se vajkao: Boze, kuda li ce sad nas Aleksa? U raj ili u Dzenet?”

Dok sjedim u tisini skromne pjesnikove sobe kao da cujem kako Santic zbori svoje stihove:

“Moj zivot nije proteko zaludu!
Sudba je moja ko sudba ratara:
Plodove svoje teko sam u trudu,
I moje celo mnogo trnje para.....”

Lijepo je kada gradovi podizu spomenike svojim pjesnicima. Dobro je kada gradjane makar i u njihovim setnjama po parkovima, alejama i perivojima predvode pjesnici.

Pokraj turbeta pjesnika Osmana Djikića sjetih se Antuna Branka Simica i njegovih stihova: “Pjesnici su cudjenje u svijetu”


“Pjesnici su cudjenje u svijetu.

Oni idu zemljom i njihove oci
velike i nijeme rastu pored stvari.

Naslonivsi uho
na cutanje sto ih okruzuje i muci
pjesnici su vjecno treptanje u svijetu.”


Sa Hamzom Humom sam poslednji put sjedio u Pocitelju. Bilo je to nekako pred njegovu smrt. Bio je vec umoran, bolestan i star. Gledao je prema Sahat kuli i rekao: “Od prvog honorara koji budem primio kupicu o svome trosku sahat za ovu staru Sahat kulu.” Nazalost nije docekao taj honorar. Kao da mi je u amanet ostavio svoje stihove:

“Pa ipak kad jednom sklopim oci
Zelja ce posljednja biti
Da me se moji drugovi sjete
I da me put juga nose..... “

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane DEN dana 10-28-2009 u 22:26.

10-28-2009 22:19 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Na ovom mjestu u ovom cardaku davno prije mene sjedio je jedan putopisac i u svoje citabe zapisao:

“Odavde se vidi kako sa sjeverne strane dolazi rijeka i kako poput serdarija tece u jugoistocnom pravcu. U tome cardaku sastaju se uceni ljudi Mostara i tu razgovaraju o raznim pitanjima i o serijatskom pravu”

Putopisac zatim biljezi stihove zapisane u temelju ove divne gradjevine:

Ovaj most je sagrađen
potpuno kao luk duge,
Ima l’ mu slična
na ovom svijetu, moj Bože!
Jedan znalac ga pogleda s
divljenjem
i reče mu hronostih:
«I mi ćemo preći
preko one ćuprije
preko koje je prešao
ostali svijet, moj Sultane!»


Nekako u vrijeme velike bitke pod Sigetom, stanovnici Mostara obratise se molbom sultanu Sulejmanu velicanstvenom da uslisi njihovu zelju i da im stari most od drveta i sa lancima, vec dotrajao i oronuo zamijeni novim i ljepsim od kamena. Sultan Sulejman tada posla Mostarcima svoga neimara Hajrudina i dosta blaga da na obalama Neretve podigne novi, kameni, jaci i ljepsi most. Dolazak carskog neimara, proslavljenog graditelja u Mostar, izazvao je u cijelom gradu i citavoj Hercegovini veliku radost, i pravo uzbudjenje. Tesari su tesali skele, klesari su klesali bijeli kamen i tako pod vjestim rukama neimara rasato je vitki luk novoga mosta na strmim obalama modre rijeke. Vrhunac uzbudjenja i radosti stanovnika, bio je godine 1566 kada most na divljenje svih odbaci skele i pokaza se i zablista u svoj svojoj smjeloj i nevidljivoj ljepoti i skladnosti.

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-28-2009 22:31 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

U Mostaru ja imam dosta prijatelja, slikara i vajara: Ico Voljevica, Cuco Stajcic, Vlada Puljic, Sule Djapo, Mladen Soldo, Jusa Niksic.....

Sa mojim prijateljem slikarom Mehom Seficem posjetio sam doajena bosanskohercegovacke umjetnosti Karla Affana de Riveru. Njegovi divni akvareli za mene su uzbudljivi kao stare gradske pjesme.


U mostarskoj carsiji zivjeli su cuveni osobenjaci, tabijasuzi, dobrocudni namcori bez kojih se ovaj grad ni dan-danas ne moze zamisliti. Njihove navike i blage nastranosti bile su njihova zivotna pravila, o kojima se sa blagonaklonoscu vodilo racuna i u mahali i u carsiji.
Jedino od njih tabijasuza na vecem glasu bile su cuvene mostarske saljivdzije, Liske, uvijek spremne na duhovitu dosjetku, blagu podvalu i kalambur. Mostarci su i jedne i druge volili, s njima zivili i na izvjestan nacin njima se ponosili.


U rano proljece mostarski sokaci i pijaca Tepa puni su ranog povrca, a ljeti i u ranu jesen puni krusaka, sljiva, smokava, bresaka, slatkog grozdja i bostana.



Valja stati, odahnuti i cuti taj govor Neretve.......


Takav je grad Mostar, Mostara nadaleko nema.

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-28-2009 22:32 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Sjećajući se svoga živovanja u Mostaru i druženja sa mostarskim Liskama,gubanja i šupanja sa njima uvijek mi naum padna rahmetli Zuko,niko Mostarce nije volio više od njega ali ih niko nije ni znao zezati kao on,kroz svoje pripovijedanje ostavio je trajan pečat jedne čaršije,i njenih Liski i liskaluka.

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-28-2009 22:34 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
DEN DEN is a Female
samo sto nisam


Poruka: 1171
pokretac teme Thread Started by DEN

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Zukina rodna kuca

___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE

10-28-2009 22:36 DEN is offline Pregledaj poruke od DEN Dodaj DEN u listu prijatelja
green green is a Male
Super Moderator


Poruka: 7090
Location: BiH

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Evo Zukine rodne mahale Prkanj, a i kapija njegove kuće se vidi (sad je to pretvoreno u muzej)
Patriotska pjesma iz teških vremena opsade.

10-28-2009 23:25 green is offline Pregledaj poruke od green Dodaj green u listu prijatelja
tvrancic tvrancic is a Male
moforaja




Poruka: 4994
Location: Umag - Mostar

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Den i Green super tema i super dobri prilozi 10.gif

___________________________________________________________________
Ljudi rijetko kad razumiju druge, a sebe - nikad.

10-29-2009 07:41 tvrancic is offline Posalji email za tvrancic Pregledaj poruke od tvrancic Dodaj tvrancic u listu prijatelja
denani denani is a Male
moforaja




Poruka: 7966

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

DEN 10.gif 33.gif


Zuko sa nama !!!!




APRIL NA SIRKEDŽIJU

April bane u tijesne sokake Sirkedžija kao pijani kicoš s koferima punim sunca.
ApriI uvijek dugo putuje do Sirkedžija na karoserijama automobila.
April uskače u odžake ćevabdžinice, viri iz nabora iznošenih porhetskih haljina, igra na sakatim repovima pijetlova, ozeleni žalosne vrbe za tarabama, uspava sve žute mačore i osvijetli ljubičasti "beze" na usnama prodavačica.
April odsjeda na prašnjavim tavanicama po Sirkedžiju.
Naseli se ovdje tek poslije šetnje glavnim ulicama grada, pošto ogrije fasade i izljubi gospodsku djecu po parkovima.
April otvara vrata dućana i muhalebidžinica i puzi memljivim zidovima preko šarenih panorama obale po kojoj se kočopere žirardo šeširi starinskih kicoša u renegdotima.
Dopodne, april daje besplatne predstave sunčanih igara za mahalsku dječurliju.
Igra dugo u zelenim dimijama po krovovima, dimnjacima, antenama i džamijskim avlijama.
Igra dugo i ružno kao čaršijska luda.
Popodne, umoran, sušičav i žur, boluje na pocijepanim jastucima stjenjičavih konačišta oko željezničke stanice na Sirkedžiju.
Posljednjim vidom modrih zjenica aprilski dan teče dugo i radoznalo pred nirnberškim vašarskim fotografijama po zidovima hotelskih soba na Sirkedžiju.
Dugo sanja na zidu pred prizorima davno umrlih proljeća.

Iz svijetle carske palače u cvijeću i mirtama izlazi ohola carska svita - blistava kao orijentalske šećerlame.
Sokacima starog Sirkedžija preko svilenih sagova, između dva reda "plavih" i "zelenih", uz glasnu viku heralda i pjesmu posta - korača car pravoslavnih sa tijarom i krstom na zlatnim trijumfalnim kolima.
Sveštenstvo u zlatu očekuje cara u atrijumu Bazilike koju sagradiše Artemije iz Talesa i neimar Isidor iz Mileta.
Iza imperatora gamiže čopor dvorjana, štitonoša, patricija, sladokusaca, senatora, degenerika i zapovjednika. Sva falanga pozlaćenih i prepredenih ljenjivaca sruči se u dvadeset i sedmora vrata Aja Sofije, osvijetljene sa šest hiljada kandelabra.
Sokaci se prolamaju od usklika fukare čiji su pradjedovi sedam godina dovlačili građu i hiljadu osam stotina trideset i sedam dana i noći zida li na brijegu Bogomolju pod koju je unijeta vitlejemska ploča na koju je odmah po rođenju bio spušten Sidi Isa, "sin Marijin, apostol Božiji, duh koji je Bogom nadahnut i koji zasluži poštovanje i na ovom i na onom svijetu".

Sokacima jure anadolski strijelci sa zelenim turbanima i bijelim gamašnama. Oni čiste put njegovom carskom veličanstvu sultanu i kalifu pravovjernih.
Za carskim fijakerom na Selamliku u Aja Sofiji tiska se tijesnim ulicama Sirkedžija gomila dvorskih so bara, generala, pezevenka, kuhara, velikih vezira, uškopljenika, raša, bozadžija, špijuna, čankoliza, derviša, begova i četiri stotina adutanata, ministara i vatrogasaca.
Zlatna ekipaža i frizirane dvorske brade zaustaviše se pred fontanom Ahmeda III koja nije ni česma ni spomenik, nego igračka, ćeif i ljupka šala umornog Osmanlije u ljubavnom zanosu.
Sa slike u četiri boje muzika trešti "Hamidiju", a poderana gomila sultanovih podanika, besposličara i opsjenara arlauče: "Čok jaša, čak jaša, padišah!"
Umoran od vijekova predveče, april tiho umire u berberskim ogledalima i vlažnim olucima smeđih straćara, ugašen prosjačkim dlanovima u dnu aščijskog lanca.
Potrošen je u kupljenom zagrljaju i opojan večernjim ezanom krezubih mujezina u šalvarama.


Zuko Dzumhur, Nekrolog jednoj carsiji

___________________________________________________________________
33.gif 33.gif 33.gif

10-29-2009 09:38 denani is offline Posalji Email za denani Pregledaj poruke od denani Dodaj denani u listu prijatelja
denani denani is a Male
moforaja




Poruka: 7966

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Opet malo Zuke ..... nikad ga dosta !!!!




VISOKA ŠKOLA MARIFETLUKA

Podaci za scenografa: Kafana u kasabi. Vreme jesenje. Džezve, ljudi, opušci. Na zidu slika: Srpsko-bugarski rat, izdanje knjižare Tome Jovanovića i Vujića, Beograd, Zeleni venac. Preštampavanje zabranjeno. Sat, jedna metla, jedan kalendar. Godina 1958. Broj lica proizvoljan.

Ovu priču ispričao je kafedžija.

Davno i davno za turskog vakta i zemana, bilo nekakvo momče. Dobro se vladalo i dobro školu učilo. Skupiše posle para i poslaše ga u Stambol na najviše škole. Tamo je i dalje učio kod čuvenih hodža i uleme. Učio je godinu, tri, pet i izučio. Bio je najbolji đak. Dadoše mu diplomu. Bilo je vreme da se vrati u svoj daleki vilajet i među svoje neuke ljude. Oprosti se od svojih jarana i od svojih učitelja. Kad se opraštao od najmilijeg učitelja, učitelj mu reče:
- Dobro bi bilo, o Sulejmane, da ostaneš još tri godine kod mene.
- Zar nisam bio tvoj najbolji đak i zar nisam sve izučio?
- Bio si najbolji đak i sve si izučio. Naučio si Kuran, koliko i ja, i izučio si sve molitve... To je mnogo, ali nije dosta, o Sulejmane, ostani još tri godine, drag si mi, hteo bih da naučiš još i marifetluke. Sve sam te učio, samo te marifetluke nisam naučio.
- Kakve marifetluke! Zar posle nauke marifetluci! - planu momče, naljuti se i ode od svoga učitelja.
- Kajaćeš se, o Sulejmane - isprati ga učitelj.

Putovao je dugo i dugo. Zaboravio je i na Stambol i na učitelja. Jednoga dana osvanuo je u nekoj kasabi, možda baš i u ovoj. Bio je skromna izgleda i odela kao i svi pametni i učeni ljudi. Niko ga nije ni primećivao. Njegovo bogatstvo bilo je u njegovom znanju.

Bio je petak i ljudi su išli u džamiju da se pomole. Pošao je i on. Stao je na molitvu sa ostalima.

Hodža što ih je u molitvi predvodio bio je prost i neuk čovek i sve molitve je pogrešno izgovarao i pokrete pri molitvi pogrešno činio. Naše momče se odmah izdvoji, ode na sasvim drugi kraj džamije, i poče se moliti odvojeno od ostalih. Tako skrenu pažnju na sebe.

Kada su izlazili iz džamije, priđe mu jedan čovek:
- Zašto si se malopre izdvojio na molitvi i otišao od nas?
- Vaš hodža je neznalica i pogrešno čita molitve. Zašto da moja duša pati u paklu! - odgovara Sulejman.

Onda mu pristupiše još četvorica-petorica i isto ga upitaše. On svima isto odgovori. Najkrupniji među njima opali mu šamar, jedan, pa drugi, i reče:
- Mi se ovako dvadeset godina molimo i nama je dobro. Ko si ti da kažeš da nam je sve to bilo uzalud! Ko si ti da možeš da kažeš da su naše molbe i molitve propale?!

Posle ga istukoše i ostali. Hodža se smeškao.

Kada je ležao sam u jarku iza džamije, seti se Stambola, svoje škole i svoga najmilijeg učitelja. Odluči da se vrati. Opet je dugo putovao.

Učitelj mu se obradovao. I on nastavi školovanje. Tri godine je učio marifetluke. Posle tri godine ponova je krenuo u svoj daleki vilajet.

Put ga je naneo opet u onaj isti grad. Opet je bio petak. Opet su oni isti ljudi išli u džamiju. Opet je bio onaj isti hodža. Samo je on sada bio drugi čovek. Njegova košulja bila je od svile. Njegovo odelo bilo je od kadife. Njegove brojanice bile su od ćilibara. Njegov štap bio je od abonosa. Njegova brada mirisala je na mošus. Na glavi je nosio veliku belu čalmu kao kalifa.

Kada primetiše njegovo odelo i njegovu čalmu ljudi se pomakoše sa svojih mesta i ponudiše mu počasno mesto ispred svih. Počela je molitva i onaj isti hodža je ponavljao one iste greške. Možda je sada bilo i više grešaka, ali mudrom i otmenom putniku nije ni padalo na um da prekine zajedničku molitvu i da se izdvoji.

Posle molitve svi pogledi behu uprti u otmenog i pobožnog putnika koji ima veliku belu čalmu kao kalifa. Zamoliše ga da ih blagoslovi.

Dostojanstveno se popeo na mimber, dugo je gledao svoju mirišljavu bradu i rekao:
- Čujte me, o dobri ljudi! Neka je blagoslov Božji na vama. Mnogo sam divnih hramova Božjih video i u njima se Alahu smerno klanjao. Ima, zaista, na svetu i bogatijih, i većih, i lepših džamija od vaše. Pa ipak, dosad ne naiđoh ni u jednoj kući Božjoj na tako učena čoveka kao što je ovaj vaš časni hodža. Niti ikada čuh tako uzvišenu molitvu kao ovde danas. Ako na zemlji još živi iko od Muhamedovih potomaka, to je ovaj sveti čovek ovde. Alah mi je uslišio želju i doveo me pred lice Muhamedovog potomka. Neka je ovaj sveti čas nezaboravan.

Maši se posle za džep, izvuče maramicu i iz maramice komadić čiste vate. Onda nastavi:
- Najveća sreća će biti za mene ako mi ovaj sveti čovek dozvoli da uberem jednu dlaku iz njegove brade i ponesem je uz svoje srce. Od nje se ni ja ni moji potomci nećemo razdvajati do sudnjega dana.

Hodža je pristao. Hodži su bile suze u očima. Hodža je bio uzbuđen. Svi su bili uzbuđeni.

Otmeni putnik je dlaku uzbrao. Dlaku je uvio u namirisanu vatu, vatu je uvio u svilenu maramu, svilenu maramu previo je oko srca.

Prilazili su sada i drugi. Stidljivo i snebivajući moliše i oni hodžu da mu iščupaju dlaku iz brade. Neki su odmah tražili dve.

Toga dana bilo je u džamiji mnogo sveta. Hodžina brada nestajaše polako. Hodža se u jednom času usprotivi. Onda mu priđe onaj najsnažniji i reče da je on njihov hodža i da je i njegova brada njihova brada, a ne njegova brada. Kada se hodža ponovo usprotivi oboriše ga na pod i svaki je čupao koliko je hteo.

Neki su uzimali i za prijatelje i za daleke rođake. Svako je hteo da ima dlaku iz brade Muhamedovog potomka.

***

PRVI gost je rekao: Daj mi sad jednu kafu!

DRUGI gost je rekao: Šta je bilo dalje?

TREĆI gost je rekao: Ovo bi trebalo da neko zapiše.


Zuko Džumhur

Objavljeno u Politici, 29. novembra 1958.

___________________________________________________________________
33.gif 33.gif 33.gif

10-29-2009 10:56 denani is offline Posalji Email za denani Pregledaj poruke od denani Dodaj denani u listu prijatelja
Stranica (2): [1] 2 sljedeca » nove poruke | aktuelne teme | forum
Postavi novu temu Odgovori
Go to:
preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com