|
|
| ''turcizmi U Hrvatskom Jeziku'' |
|
Vidim da odavno postoji tema o turcizmima, pa rekoh vrijeme je da se to malo i struèno obradi.
Kako su ove rijeèi orijentalnog podrijetla, na koje naèine, i kojim vremenima, ulazile u naš leksièki fond ?
Mislim da veæina ljudi i ne zna sustavnost ove pojave u našim jezicima, pa bih to i elaborirao ovdje.
Buduæi sam nedavno nešto malo raduckao oko toga, ponešto se i saèuvala a bogami i upamtilo:
Kada je godine 1493. nakon bitke na Krbavskom polju u svojoj molitvi protiv Turaka (Suprotiva Turkom) pop Martinac tužno i razoèarano zabugario o tome kako dušmani "nalegoše na jazik hrvatski" - a jazik ovdje znaèi "narod", ni slutio nije da æe nam osvajaèi ostaviti nešto bez èega ne možemo – rijeèi.
Unatoè prohujalom vremenu i svem trudu kasnijih jeziènih èistunaca, nepokorne turcizme uglavnom smo istrijebili, no ostali su nam oni nezamjenjivi, koji se savršenom mimikrijom uklopili u naš jezik, sakrili se, prilagodili...
Veæina potjeèe iz arapskog i perzijskog jezika pa ih nazivamo i orijentalizmima, i spadaju u skupinu više-manje posve prihvaæenih rijeèi, za koje nema prave zamjene: ili su domaæe rijeèi višeznaène, ili pak stilski obojene, a udomaæeni su turcizmi stilski neutralni.
Pa jesu li nam ti leksemi potrebni? Jesu, itekako.
Možemo, primjerice, reæi trgovina umjesto duæan, no ta je rijeè višeznaèna jer podrazumijeva i djelatnost i ustanovu koja se njome bavi;
ura ili dobnjak umjesto sat, no ura je višeznaèan stilem, a dobnjak je regionalna zastarjelica; slador umjesto šeæer, no to je stilem i možda zastarjelica,
Što æemo, meðutim, s admiralom, bubregom, pamukom, tulipanom ili limunom? Èime æemo ih zamijeniti?
Da te rijeèi smatramo svojima, dokazuje i profesor Stjepan Babiæ, koji umjesto posuðenice grejp(frut) predlaže tvorbeno prekrasnu, ali nažalost u narodu (i jeziku) neprihvaæenu limuniku. Koja je pak, po Skoku i Klaiæu, izvedena od perzijske rijeèi limun odakle je, najvjerojatnije preko turskoga stigla u talijanski (limone), a zatim i u naš leksik.
Zato je treba razmisliti prije nego što poènemo brzopotezno i brzopleto uklanjati rijeèi stranoga podrijetla. Jer bez mnogih (arapskih, perzijskih i turskih), ni hrvatski jezik neæe biti isti.
___________________________________________________________________
|
|
 06-11-2009 20:58 |
    |
DEN 
samo sto nisam
Poruka: 1171
 |
|
Odoše Turci, ostaše turcizmi
O turcizmima se èesto govori. Tu je nekoliko tema. Prva se tièe samoga naziva: zašto turcizmi kada su to èak u veæini rijeèi iz arapskoga i perzijskog jezika, a kako te jezike obièno nazivamo orijentalnima, toèniji bi naziv bio orijentalizmi. Jest, kažu drugi, to je istina, ali te su rijeèi došle do nas preko turskoga jezika, pa su zato ipak turcizmi. Znaèi, oboji su sudionici u raspravi u pravu, svatko sa svojega stanovišta. Druga je tema možda zanimljivija, a bez sumnje važnija: kakav je položaj tih turcizama/orijentalizama u hrvatskome književnom jeziku? U odgovorima na to pitanje ima neslaganja i posve suprotnih mišljenja.
Zadržimo se na poèetku ipak na prvoj temi. Naziv orijentalizmi ne bi bio baš posve toèan, jer ne potjeèu iz tzv. orijentalnih jezika, to jest iz arapskoga i perzijskoga, sve rijeèi koje su nam došle iz turskoga/preko turskoga.
Tako je primjerice avlija došla u turski iz novogrèkoga avli (ista rijeè kao aula, »dvorana«, koja nam je došla iz starogrèkoga preko latinskoga). Iz novogrèkoga su i mnogi drugi turcizmi, primjerice kaldrma, kesten, kutija (da ostanemo kod slova k). Nije èak rijeè samo o novogrèkom podrijetlu, može se raditi o turcizmima preuzetim izravno ili kakvim posredništvom iz talijanskoga. Tako turcizam kamara (hrpa; soba) potjeèe od talijanskoga camera. Istog je podrijetla i turcizam komora (turski komor, »vojna komora, promet«), koji je u turski ušao preko arapskoga.
Kao što svi turcizmi nisu orijentalizmima, nisu ni svi orijentalizmi turcizmima. Primjerice admiral i alkohol rijeèi su arapskoga podrijetla, ali nisu nam stigle iz turskoga jezika nego iz Europe. Može se navesti i jedan na svoj naèin zabavan primjer. Rijeè fakir arapskoga je podrijetla (faqor) i znaèenje joj je »siromah«. Iz arapskoga je ušla u perzijski, iz perzijskoga u indijski jezik urdu, a iz njega su ju preuzeli Englezi u znaèenju »siromašni asket koji na javnom mjestu traži milostinju i izvodi vještine«. U tom su ju znaèenju Englezi prenijeli u Europu. No postoji i pravi turcizam fukara »sirotinja« (pogrdno), koji je takoðer arapskoga podrijetla i nije ništa drugo nego množinski oblik od faqor. No tko bi rekao da su fakir i fukara jednostavno singular i plural iste rijeèi!
Proizlazi iz svega da priliènu petljavinu oko nazivâ turcizmi/orijentalizmi nije lako riješiti. Dodajmo na koncu još samo da ima èak takvih rijeèi koje jesu arabizmi, ali naši vlastiti, ni europeizmi ni turcizmi. Takva je stara, inaèe posve obièna rijeè biser. A ima i rijeèî iz drugih turkijskih jezika, ne turskoga. Takva je rijeè klobuk, koja je u nas i u nekih drugih Slavena mnogo starija od dolaska Turaka i najvjerojatnije je avarskoga podrijetla.
Raspravu o podrijetlu raznih turcizama, turcizama orijentalizama i pravih orijentalizama mogli bismo još produživati, ali ostanimo kod najuobièajenijega naziva turcizmi, bez obzira na podrijetlo, i pozabavimo se njihovim mjestom u hrvatskome književnom jeziku. Prije svega, turcizmi se u tom pogledu dijele na tri glavne skupine. U prvoj su više-manje posve prihvaæene rijeèi, za koje nema prave domaæe zamjene, ili su domaæe rijeèi višeznaène, ili pak stilski obojene, a odomaæeni su turcizmi stilski neutralne rijeèi.
Takvih rijeèi ima prilièan broj, a navest æu samo neke: bakar, boja, èarapa, èekiæ, duæan, duhan, jorgovan, kutija, majmun, pamuk, rakija, sat, šator, šeæer, top, tulipan. Za neke od tih rijeèi, kao što je reèeno, postoje i domaæe usporednice. Tako možemo reæi trgovina umjesto duæan, no ta je rijeè višeznaèna, opica umjesto majmun, no to je stilski obojena zastarjelica, ura ili dobnjak umjesto sat, no ura je višeznaèan stilem, a dobnjak je regionalna zastarjelica, slador umjesto šeæer, no to je stilem i možda zastarjelica, a osim toga, i opica i ura takoðer su pozajmljenice, ali stare, s tim da je ura i višeznaèna (ne i rijeè urar, koja je stilski neutralna). Sa svim tim navedenim rijeèima nema u hrvatskome nikakva pravog problema.
Drugoj skupini pripadaju turcizmi kojima se oznaèuju razne orijentalne i(li) islamske realije, kao ajet (reèenica iz Kurana), Bajram, baklava, džamija, fes, imam, rahatlokum, sevdalinka, ulema i mnoge druge. Ni rijeèi iz te skupine nisu u hrvatskome jeziènom standardu problematiène — jednostavno, one se upotrebljavaju kada govorimo o stvarima i pojavama koje one oznaèuju.
Najbrojnija je treæa skupina. Tu su rijeèi koje se ne upotrebljavaju redovno, umjesto njih govorimo stilski neutralne domaæe rijeèi, ali znamo, bolje ili slabije, i turcizme koji su njihove istoznaènice. Tako æemo normalno govoriti zastava, a ne barjak, ljubav a ne sevdah, i slièno, ali nalazit æemo takve rijeèi u hrvatskih književnika ne samo iz BiH nego i iz Slavonije, Like, Dalmatinske Zagore, a ponekad i u pisaca, osobito starijih, iz primorskih i sjeverozapadnih krajeva kada im iz kakva razloga ustreba specifièan stilem, možda i za srok.
Takve rijeèi treba da imaju svoje mjesto u hrvatskim rjeènicima kao i svi ostali stilemi, one su neodvojiv dio hrvatskoga jeziènog naslijeða. Proglašavati ih srbizmima nije samo netoèno nego i veoma štetno. To ne znaèi da ne postoje specifièni srbijanski turcizmi. Tako je primjerice ratluk »rahatlokum«, srbijanska rijeè, nastala od rahatluk izbacivanjem h, ali ta rijeè zapravo znaèi »opuštanje, udobnost, zadovoljstvo, spokojnost«, nipošto ne »rahatlokum« a u tom je znaèenju stvarno srbijanski turcizam. U Srbiji se i inaèe izbacuje h iz turcizama: amalin umjesto hamal »nosaè«, mur umjesto muhur »peèat«, mâla umjesto mahala, oroz umjesto horoz »kokot«, i još mnogo primjera. To pak ne znaèi da su hrvatski turcizmi uvijek jednaki s bošnjaèkima — Bošnjaci npr. umjesto barjak govore najèešæe bajrak, što je bliže turskome izvorniku.
A sada bih se mogao kutarisati (kurtalisati) teme o turcizmima.
Dalibor Brozoviæ
___________________________________________________________________
NERETVA KROZ VENE TECE
|
|
| 06-11-2009 21:10 |
|
makso 
Super Moderator
Poruka: 2849
Location: andaluzija
|
|
|
| 06-11-2009 22:20 |
|
Magistar
moforaja
Poruka: 2667
pokretac teme 
|
|
Veæina struènjaka za hrvatski jezik se slažu da u hrvatskom jeziku ima oko deset tisuæa orijentalizama . Meðutim gotovo za sve te orijentalizme koji su preuzeti iz arapskog, perzijskog ili kojeg drugog jezika, posrednik je bio turski jezik, tj. te su rijeèi redovito trpjele promjene u skladu s turskim jeziènim uzusima pa se stoga za sve njih u hrvatskom jeziku rabi naziv turcizmi.
Turcizmi su nastali kao rezultat višestoljetne interferencije turskog i hrvatskog jezika. Najvidljiviji tragovi te interferencije ostali su na leksièkoj razini hrvatskog jezika. Ali je utjecaja bilo i na fonetskoj razini, i na tvorbenoj razini.
Meðutim, turski jezik nije ostavio dublje tragove na gramatièki ustroj hrvatskog jezika zato što su to tipološki posve dva razlièita jezika:
1.) turski jezik pripada skupini aglutinativnih jezika
2.) hrvatski skupini flektivnih jezika, èime je zamjetnija interferencija na gramatièkoj razini unaprijed bila iskljuèena.
Kao i ostale posuðenice, turcizmi se javljaju u književnoumjetnièkom tekstu, a služe za karakterizaciju likova i situacija. Takvim izborom leksike pripovijedanje se nastoji smjestiti u odreðene vremenske okvire: ono je zapravo odraz odreðenog vremena i odreðene sredine.
U hrvatskom jeziku turcizmi su prepoznatljivi kao leksièka kontekstualno uvjetovana oèekujuæa stilska vrijednost koju zovemo stilotip. Kroz poznavanje stilotipa èitatelj oèekuje odreðen broj turcizama (stilema) koji æe se pojaviti u tekstu.
Tako su turcizmi u književnoumjetnièim tekstovima pisaca Bosne oèekujuæa stilska vrijednost jer autori uz pomoæ turcizama najbolje oslikavaju Bosnu odreðenog vremena.
To bi ujedno bio odgovor na pitanje zašto u djelu Ive Andriæa nema germanizama, iako je Andriæ bolje poznavao njemaèki nego turski jezik.
Turcizmi kao leksièki stilem javljaju se, dakle, u tekstu kao sastavnom dijelu komunikacijskog konteksta.
Leksièki fond hrvatskih turcizama vezan je za odreðene oblasti života u koje su prodirale rijeèi iz turskog jezika:
vjerski život i obièaji muslimana, vojska, administracija, kulinarstvo, graðevinarstvo, odjevni predmeti, rodbinski odnosi, privreda itd.
Svaki turcizam u hrvatskom jeziku donosi sa sobom krišku života i vremena u kojem je nastao.
___________________________________________________________________
|
|
| 06-11-2009 23:10 |
|
gandalf
Mo-Starac
Poruka: 4675
Location: NEBUCHADNEZZAR
|
|
|
| 06-12-2009 08:04 |
|
Magistar
moforaja
Poruka: 2667
pokretac teme
|
|
Šuti mali. Baš si scabia.
Taman sam ti mislio poslati recept kako æeš praviti pravu rakiju u kuænoj radinosti, ali sada neæu.
Nastavi lokati tu domaæu što je praviš od germe i grožðica.  Dok te jednom ne uhvate.
Šta æu ti ja. 
Elem idemo dalje.
KLASIFIKACIJA I PODJELA TURCIZAMA
Rijeèi preuzete iz turskog ili preko turskog jezika sa kojima se susre¬æemo u našem jeziku nemaju istu vrijednost i isti znaèaj u našem jeziku. Da bi se dobila jasna slika u tom pogledu, nameæe se potreba da se te rijeèi sa više strana, iz raznih aspekata analiziraju i razvrstaju, u cilju uoèavanja karaktera pojedinih rijeèi i njihov status u našem jeziku i svrstaju u odreðene grupe.
1. U prvu grupu spadaju rijeèi koje su se potpuno odomaæile u hrvatskom jeziku ali i u književnosti, koje su, tako reæi, stekle graðansko pravo. Kod takvih rijeèi treba razlikovati dvije vrste:
a) rijeèi koje nemaju uopæe zamjene u našem jeziku
Rijeèi prve vrste su: bakar, boja, bubreg, burmut, èarapa, èekiæ, èelik, èesma, èizma, æela, dara, duhan, džep, don, jatak, jorgovan, kalup, ka¬tran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, loš, limun, majmun, pamuk, papuèe, rakija, sapun, sat, šator, šeæer, tambura, top, tulipan, zanat. U ovu vrstu spadaju i nazivi za sve one predmete koji su nam sa Istoka preko Turaka došli, kao što su: razna jela (halva, pita, baklava, bamja, burek, èimbur, somun, èurek, bungur itd.), piæa (boza, salep, kafa, šerbe itd.), voæe (senabija, zerdelija, dud, jeribasma itd.), povræe (pazija, arpadžik itd.), odjevni predmeti i obuæa (æu rak, libada, jelek, èakšire, šalvare, dimije, fes, fer-men, firale, nanule, mestve, èifte itd.), suðe i pokuæstvo (ibrik, ðugum, džezva, tepsi; a, tendžera, sinija, haranija, minder, šiljte, sedždd% poste-æija, peškun itd.), muzièki instrumenti (saz, zu na, def, tambura, šargija, bugarija itd..); zatim nazivi za konje i konjsku opremu, oružje, stari zanatski i trgovaèki izrazi itd.
b) rijeèi za koje se može naæi zamjena, ali se ne traži, ili ima zamjena ali nije opæenito usvojena.
Na primjer: alat, aždaja, barut, bašta, èaršija, èaršaf, èoban, ergela, jastuk, jorgan, jufka, juriš, kajmak, kalaj, kašika, kavez, kusur, makaze, marama, marpiæ, masa, megdan, mehana, meza, miraz, para, sandale, sanduk, sirce, šegrt, šimšir, torba, tutkal, zumba, itd.
___________________________________________________________________
|
|
| 06-12-2009 16:44 |
|
Magistar
moforaja
Poruka: 2667
pokretac teme
|
|
|
| 06-12-2009 18:36 |
|
Stari Grad
moforaja
Poruka: 10597
Location: iza zvijezde
|
|
[quote]
Cuj nastavak teme?!
Valjda nastavak teksta, dijaloga, a kako nastupas i postupas prema raji, monologa. 
Huh, ti bokca, evo nam Magoni doðe ko Darth Plagueis (preteèa Darth Sidious-a).
Èovjek koji zna tajnu života i smrti  ,al ga njegov "apprentice" (olitiga) šegrt koknu u snu.
Pazite Mandrak mago, ne spavajte da vas ovaj Darth DEN ne ukadi u neèem.
Ja sam lièno zabrinut kako je DEN autohton u svojim razmišljanjima i postovima, pa hebemu ne vidim ni jedan citat od uèenih glava kod njega, ili da je objavljivao svoje nauène radove, pa ih saèuvao za dolazeæe generacije 
Hebemu DEN, æitabe u šake, vidiš da imadeš posla sa nauènikom i multidisciplinaristom (o -kulti i da ne zborimo voðe) svjetskog glasa.
Èekaj samo još da poène jataganom... , ups. svjetlosnom sabljom mahat, a još naoružan svim turcizmima što se ne oèistiše iz njegovog native tongue-a.
Hebane ove rijeèi, ljudi odu a one ostanu. A i ova kultura pogana pojava, primi se ðe joj nije mjesto - samo nešto slabo ide sa ovom akademskom korektnošæu, to se malo preskoèilo u procesu prebiranja po džezvama i æilimima i ostalim tuðicama.
Lako nam je za etiketu, samo nek se pleše...
Odo ja malo po himberu od malina (rizik za pleonazam, ali eto...).
___________________________________________________________________
ne zelim biti niciji advokat , ali mislim da se tvojim zlobama i proganjanjima ljudi treba stati na put...
on je nastavljao da svojim kvaziintelektualnim napadima izvrgava mene (moju licnost , a ne moj forumski lik!!! ) uzasnoj , SVAKODNEVNOJ , kampanji proganjanja i omalovazavanja...
...sad ce se on malo presabrat pa napisat jedno dvije stranice seciranja moje licnosti i djela...sa papagajskim ponavljanjem niza neistina...
.. dosta je vise i tebe i tvoje ...
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Stari Grad dana 06-13-2009 u 01:47.
|
|
| 06-13-2009 01:20 |
  |
Provler2
moforaja
Poruka: 3154
Location: usa
|
|
|
| 06-13-2009 08:59 |
|
|
|
  |
|
