Hvala svima na podršci. Da bi bilo malo jasnije roditeljima, a i samoj djeci koja imaju velike ambicije u fudbalu, stavljam tekst sa moje stranice. Zakljuèite sami ima li IJEDAN klub u Regiji koji razmišlja na slièan naèin.
Uticaj futsala na fudbal
Nedavno proèitani tekst na portalu jednog prijatelja potaknuo me da napišem koju rijeè o znaèaju futsal treninga za jednog igraèa fudbala. Sa gnušanjem i omalovažavanjem posmatran od strane brojnih institucija vezanih za fudbal, futsal kao disciplina, nikako ne uspijeva da se nametne upravo njima, od kojih u velikoj mjeri i zavisi.
I to nije sluèaj samo u BiH, veæ i u mnogim drugim zemljama. A, znamo li zapravo koliko griješe svi skupa?! Fudbalski savezi, Ministarstva sportova i kulture, obrazovne ustanove, klubovi,.. Da, klubovi. Upravo oni koji direktno, iz prve ruke mogu pomoæi SVOJIM školama fudbala i unaprijediti omladinske pogone. Indiferentnost je oèita, no vratimo se tekstu koji je samo potvrdio ono što znam još od sredine 90-ih godina prošloga vijeka. Rijeè je o uèenju futsala u sklopu omladinskih pogonâ fudbalskih ekipa.
Ovo izlaganje nije studiozno. Uèinjeno je sa namjerom da se samo pokuša dosegnuti tajna uspjeha jedne filozofije koju gaji FC Barcelona.
Pomenuti tekst je vezan za njihovu lepršavu igru na velikom terenu. Kako je nastao ovaj fenomen, koji traje godinama, ali tek u posljednje vrijeme (kada malo ko ili niko ne može da mu se suprotstavi) pridaje mu se posebna pažnja. Konstatacije da srž ekipe èine igraèi iz omladinskog pogona, koji se godinama uigravaju, su baza cjelokupnog procesa. Od nje sve polazi. Dalje se navodi besprijekorna fizièka priprema. Ona je takoðe od izuzetne važnosti. Poredeæi broj pretrèanih kilometara tokom utakmice dvaju vrhunskih sastava, može se konstatovati da nema veæih odstupanja. Igraèi pojedinaèno ili kao ekipa imaju manje/više slièan uèinak.
Neravnopravan odnos sa svojim suparnicima meðutim, Barca ima kada je u pitanju posjed lopte. Impresionantan je podatak da nekada èak i 2/3 od ukupnog vremena u toku utakmice oni drže loptu u svom posjedu. S pravom se pitamo odkuda tolika superiornost?!
Iako je zastarjela metoda ''suhog treninga'' veæ uveliko išèezla, veliki broj ekipa (naroèito sa naših prostora) još uvijek ne odustaje od nje. Fenomeni sa Nou Campa dobru kondiciju stièu u igri s loptom. Kolika je zapravo korist od ovakve kondicione pripremljenosti, ne treba posebno naglašavati.
Ovdje moram napraviti malu digresiju i konstatovati da su kondicioni treninzi sa loptom u svijetu futsala, veæ odavno realnost. Insistira se u posljednjih desetak godina na igri sa ogranièenim brojem dodira lopte. To su najèešæe dva dodira (prvi - prijem lopte i drugi – dodavanje), koji obavezuju igraèe bez lopte na vršenja kretnji u prosturu i konstantna otkrivanja. Na ovaj naèin jaèâ se posjed lopte, za koji se ispostavlja da ima presudnu ulogu na tok utakmice. Najveæa prednost se odnosi na èinjenicu da svaki igraè pojedinaèno veæ unaprijed zna da æe sâm tok igre biti baziran na dva dodira lopte. U ovako uhodanom mehanizmu, koji zahtijeva igraèe u tehnièko-taktièkom pogledu perfektne, presudnu ulogu ima individualni mentalitet. Potrebno je prilagoditi ga grupi i raditi na tome da svi igraèi razmišljaju na isti naèin.
Posjed lopte koji vrši ekipa, ima smisla ako se radi sa odreðenim ciljem. Nasuprot njemu, onaj koji je jalov i neefikasan šteti kompletnoj ekipi jer se igraèi samo umaraju a krajnji efekat jeste gubljenje lopte.
Jedan jako važan aspekt, koji bi bilo pogrešno ne naglasiti vezan je upravo za umor igraèa. Monoton trening bez lopte utièe na psihu igraèa. Svoju bezvoljnost oni mogu manifestovati negodovanjima, nezalaganjem, neispoljavanjem svog maksimuma,..
Sticanje kondicije treningom sa loptom ima sasvim suprotne efekte. Da ne bi došlo do zabune, i u ovom sluèaju igraèi se umaraju. Šta više. Sigurno ulažu veæu energiju nego tokom treninga bez lopte, gdje se moraju ispoštovati predviðene dionice. Igra, razonoda, promjena pravaca i brzine kretnji, prilasci, otkrivanja, driblinzi, finte, èine igraèa opuštenijim i sreænijim u onome što je njegov zadatak (posao). On niti u krajnjoj podsvjesti ne obraæa pažnju na pretrèane kilometre. Tek nakon treninga može se pitati zbog èega osjeæa umor?!
Ako igraè zaista želi da napreduje, da poboljša svoj nastup, taj umor mu postaje sporedna, nevažna stvar. Svjestan je da æe poboljšati svoj status, nauèiti nešto novo, unaprijediti lièni nastup (kroz tehnièke, taktièke, mentalne, a ne samo fizièke karakteristike), shvatiti moguænosti saigraèâ (koje æe mu tokom utakmice imati presudnu ulogu),…
Koliko je sve gore navedeno povezano sa futsalom? Još u knjizi ''Futsal'' naglašeno je da treneri sa malo naprednijim naèinom razmišljanja posmatraju i ostale ekipne sportove, u nadi da æe vidjeti nešto zanimljivo što im može koristiti u radu. Zato i ne treba da bude èudno što Pep Guardiola redovno prati utakmice najjaèeg prvenstva na Svijetu i savjete prima od futsal trenera. A, koliko je unaprijedio igru svoje ekipe – to zakljuèite sami.
VIVA FUTSAL
|
