kaokakao 
raja
Poruka: 1583
Location: A11-A@
 |
|
Prenosim 'Ožalošæenoj porodici Ansambla i Publike Narodnog pozorišta u Mostaru'
Miše Mariæa:
''Ožalošæenoj porodici Ansambla i Publike Narodnog pozorišta u Mostaru
Dragi moji,
Fotos vaše porodiène kuæe pod crnim pokrovom, nije me iznenadio. Još jedna tuga meðu tugama, još jedna nepravda meðu nepravdama, još jedna bedastoæa meðu bedastoæama, još jedan dokaz da demokratski izabrani egzekutori prava na ljubav a prvoborci na mržnju i sopstveni, mafijaški šiæar uspješno privode kraju projekat pretvaranja Grada u Uspomenu. Poèelo je s mostovima i mostarima roðenim uz njih, završava s posljednjim velikim duhovnim svetionikom po kojem se Mostar prepoznavao, poštovao i ljubio i iz veæih prestonica Umjetnosti nego što je sam. Neko je, a nije tajna ko, iz istorijske septièke jame izronio Gebelsovu: “Uništi jednom narodu tradiciju i kulturu, zatræeš mu korijene” i, veoma uspješno, primjenio... I još æe, dok ne uguši i posljednji dašak duhovnosti iz obilja onih po kojim je Mostar bio Grad. Tu, pored, vjekuju njegova Djeca koja su ga gledala saèuvati za potomstvo po dragocjenu cijenu sopstvenih života. Mnogo mojih znanaca, sugraðana; moja mlaða braæa Jusuf Jabo Jelovac i Jadranko Acko Fink. Nisu oni, niko od njih nije pod bijele nišane da bi Narodno pozorište pod crn pokrov. Pod kojim sad vidim porodiènu kuæu Safeta, Ibrišima, Vere, Mekreme, Kaje, Sonje, Franke, Uroša, Joze, Dragana, Sanke, Skendera, Zuke - svih negdanjih, vas sadašnjih i vjernika u èaroliju teatra koji su hrlili pod taj sveti krov na nezaboravne susrete s tumaèima svijetskih i domaæih mudraca rijeèi i igre od Sofokla preko Šekspira do Meše. Niti vi, niti ja taj posmrtni pokrov ne vidimo samo nad zgradom uz Titovu za koju me vežu dirljivo draga sjeæanja. To je samo dio posmrtnog pokrova za èitav Grad; prolog pred jednoèinku duge i mraène noæi.
Sem rijeèi sauèešæa i nade u ispravnost one da nièija nije do zore gorila, pa ni maloumnih reditelja stvarne tragedije “Pakao u gradu M.”, ništa vam drugo ne umijem reæi... Možda tek beskrajan stid što me pišu u isti red dvonožaca s ubicama Gradova, Ljudi i svega što nas èini Èovjekom. A Umjetnost je jedina religija po kojoj smo i èovjekoliki i jednaki.
Ožalošæeni,
Mišo Mariæ
___________________________________________________________________
= Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kada smo drugaèije budni? =
|
|
 10-08-2009 11:55 |
    |
kaokakao
raja
Poruka: 1583
Location: A11-A@
|
|
A ovo je pismo Rusmira Agaèeviæa Rusa:
UMJESTO JAUKA…
…Znam da je bila jesen.Pred kamenom zgradom,i na ulici, šetali su
ljudi,bila je predstava,ja sam bio djete,i ne sjeæam se više nièega…
Osim mirisa.Kao smokva.Kao nar.Kao grožðe…Svi su mirisali… I ta
predstava, i glumci u njoj, i ta dvorana,i svi mi u njoj,svi smo tim mirisom
mirisali…I kad sam poslije putovao,i dunjalukom skitao,uvjek bi mi se
taj miris javio,kad bih smokvu zagrizao, i nar vidio…Miris te kamene kuæe,
te scene,tih izgovorenih rjeèi,tog Mostara…
Danas,kad sam primio slova, koja svjedoèe, kako tu èudesnu seharu znanja,
mudrosti,kulture,sjeæanja,historije,ponosa,kako tu mirisnu zgradu Narodnog
pozorišta žele zatvoriti, u meni se javio osjeæaj golemog srama i bespomoænosti…
Nikoga moænog koji bi šlajbek otvorio i novac dao, da zgrada i ljudi u njoj
hljeba i vode imaju,nikog moænog koji bi tufulu izdao i na nju muhur udario,
i slova napisao : u Pozorište ne dirajte , nikoga takvog ja ne poznajem,
zato me sram i stid oblio… I nemoæ,što pod istim nebom živim,i po istoj zemlji
koraèam sa onima koji Pozorišta zatvaraju…
Evo,opet je jesen, i na spomen Mostara, i Narodnog pozorišta u njemu, opet oni
isti mirisi u meni se, i niz mene slijevaju…
I tuga, i bol, i nevjerica,i žal, i psovke,i molitve,i èuðenje, sve se to u jauk gorak
skupilo,koji upuèujem onima što ovo gledaju i dozvoljavaju :
stid vas i sram ,samih sebe bilo !!!
rusmir agaèeviæ-rus ,dramski književnik, 05.10.2009.
___________________________________________________________________
= Ne sanjamo svi jednako i to nikome ne smeta. A zašto svima smetamo kada smo drugaèije budni? =
|
|
| 10-08-2009 11:56 |
|
|
|
Evo i od Rahima Burhana
Dragi kolege,
tuzna je vest za smrt vaseg i naseg Narodno Pozoriste Mostar.
Natrenutak sumi skroz sjecanje prosle mnogo prestave od vaseg teatra.
Potsetio sam na vodzenih razgovora za povjest vaseg teatra sa stari kolegama glumaca,koje su sa radosr pricali za svoja mladost i za mladost svog teatra.Pricali sumi o svoje uloge o moim kolegama o priznanima i radostima publike koja je dolazila masovno na nihove prestave. Svaki grad u ovom globalnom svtu bise hvalio sa ovakvim teatrom.
S radost se scam na "Majcinu Sultaniju" od Svetozara Corovica,kako je burno bila pozdravlena na Bitefu,secamse na diskusije kakve suse vodile posle prestave.Bili smo radosni i ja sam u tom trenutku zazeleo da radim u vas grad u vas teatar.
Sa povjescu vaseg teatra smo se koristili kad god smo isli da radimo van glavnih gradova od bivsih republika a sada drzave.
Pricali smo na sav glas da moze da postoi vodeci teatar i u malim sredinama,nemora dase radi samo u glavnim centrima.
Primer smo uzimali vas i vase glumce i VAS GRAD:
Nemogu da razumem i nemogu da verujem daje ova istina,da ovo se moze desiti u vasem gradu,koja ima veliku kulturni proslost.
Zar mogu gradsku Oci da dozvele ksebi dase spominaju kako ubice teatra,
Zar ne razmislaju ZA SVOJU DECU ,ZA SVOJU UNUCADI I NA KRAJ NA SAMOG SEBE.
Zar imaju zelu za konsulmiranje samo prehrabenih artikla ,zar nemaju zelju da konsulmiraju ono cime covek opstaje da je covek.
To nemogu da verujem i zato ocekujem da je ovo samo ruzan san.
Rahim Burhan
NEUSS -Njemacka
|
|
| 10-08-2009 13:59 |
|
|
|
I od ljudi koji dobro razumiju...
Dragi prijatelji, postovane kolege,
Mnogi od nas su I emotivno I pofesionalno vezani za Mostar. Delili smo s vama kako radost najbojih, “zlatnih” godina vaseg pozorista, tako I pruzali podrsku u godinama nesrecnih vremena koja su usledila. Atelje 212 je bilo prvo beogradsko Pozoriste koje je 1998. gostovalo u Mostaru nakon ratnog vihora. Nedugo posle toga Atelje 212 je bilo prvi domacin mostarskom Narodnom Pozoristu u Beogradu. I ovom prilikom stojimo svim srcem uz vas, ne zeleci da se ugasi jedno Pozoriste sa tolikom I takvom istorijom, ne zeleci da umre duh naseg stvaralastva tako tesko I dugo negovan. Pozoriste je lako unistiti, ali ga je tako mukotrpno odnegovati. U znak podrske opstanku Narodnog pozorista Mostar, srdacno,
Kolektiv Pozorista Atelje 212 I i potpisnici ovog maila:
Dejan Mijac, Svetlana Ceca Bojkovic, Petar Kralj, Mirjana Karanovic, Vojislav Brajovic, Vlastimir Djuza Stojiljkovic, Vlasta Velisavljevic, Neda Arneric, Jelisaveta Seka Sablic, Milena Dravic, Dragan Nikolic, Egon Savin, Gorcin Stojanovic, Aljosa Vuckovic, Fedja Stojanovic, Svetozar Cvetkovic, Erol Kadic, Gorica Popovic
|
|
| 10-08-2009 14:02 |
|
|
|
A javio se i naš dobri Miloš Lazin
Dragi prijatelji,
Tek sam danas otkrio informaciju o prestanku rada Vaseg i naseg pozorista. Ono je u prvoj polovini osamdesetih bilo moja kuca, sa kojom sam, i koliko pre tri godine, imao zadovoljstvo nanovo da saradjujem, u okviru rada na dramskom otsjeku Univerziteta Dzemal Bijedic.
Znao sam za teske uslove rada od rata na ovamo, ali nijednog trenutka nisam mogao da zamislim da ce oni dovesti do zatvaranja pozorista.
U njemu ne vidim samo tezak udarac za pozorisnu umetnost BiH vec i za grad Mostar u celini. I u BiH, jos manje u svetu, se ne govori o (ne)radu gradskih vlasti od 1995, o njihovom aljkavom odnosu ne samo prema kulturi i njenim lokalnim institucijama, vec prema samim gradjanima. Nacionalisticko politikanstvo je postalo samodovoljno, pretvorilo je grad u prostor svojih nadmetanja, nije na sluzbi gradu vec sebi samom. I to se, i na nivou bosanskohercegovacke drzave, i na medjunarodnoj sceni - tolerise. Ukratko, mislim da je prestanak rada "mog" Narodnog pozorista - medjunarodna sramota.
Molim Vas da me detaljno obavestavate o reakcijama i posledicama prestanka Vaseg rada.
Uz srdacne pozdrave,
Vas
Miloš LAZIN
4, avenue de l'Insurrection
94 400 Vitry sur Seine
|
|
| 10-08-2009 14:05 |
|
|
|
Dino Mustafiæ
Drage kolege,
danas je vjerovatno jedan od najtezih dana u povijesti bh teatra, prinudjeni ste da zatvorite 60-godisnju instituciju radi necivilizacijskog odnosa gradskih i kantonalnih vlasti u Mostaru. Ovo je znak i opomena svim pozorisnim umjetnicima i djelatnicima da ne mogu i ne smiju sutjeti pred cinjenicom kako u 21 stoljecu nestaju temelji nase duhovnosti i amblem gradske kulture-nasa pozorista, nase Narodno pozoriste Mostar. Ostaje nam borba za nadu da generacija mladih i talentovanih reditelja, glumaca, pa i pisaca nece upasti u mehanizam korumpirane i neodgovorna vlasti koja je svojim zupcanicima pasivizirala i otupila nas bunt i odgovornost umjetnika u drustvu. Ova sramna epizoda nije zavrseni cin, ne daj Boze kamoli epilog, vec lose ispisana scena u kojoj negativni likovi koji odlucuju o nama misle da su apsolutno nedodirljivi i jaki, ne znaju i ne slute da ce po svakoj dramaturskoj shemi morati pasti u bezdan i zaborav. Vrijeme je za sukob gdje cemo mi ispisati epilog u kojem nema prostora niti mjesta za one koji preziru umjetnost poput mostarskih politicara i oholih birokrata po raznim ministarskim kabinetima. Vrijeme je da sidju sa politicke i svake druge scene, neka idu do vraga!
Dino Mustafic, reditelj
|
|
| 10-08-2009 14:07 |
|
denani 
moforaja
Poruka: 8039
pokretac teme 
|
|
MOSTARSKI TEATAR MLADIH: RADIT ÆEMO JOŠ VIŠE I JOŠ BOLJE
RTM
Solidariziramo s Narodnim pozorištem Mostar i Hrvatskim narodnim kazalištem (HNK) Mostar, no mi neæemo staviti kljuè u bravu, jer to je upravo ono što bi vlastodršci željeli, kazao je na konferenciji za novinare direktor Mostarskog teatra mladih (eMTeeM) Sead Ðuliæ.
Nakon što je prije dva dana, zbog nedostatka novca, Narodno pozorište Mostar obustavilo rad, a dan kasnije HNK Mostar najavio istu moguænost, konferenciju za novinare održao je eMTeeM na kojoj je rijeèi bilo o uslovima u kojima djeluju mostarske kulturne institucije.
Direktor eMTeeM naglasio je da su za izuzetno tešku situaciju u segmentu kulture iskljuèivi krivci Grad Mostar i Hercegovaèko-neretvanski kanton (HNK).
„Vjerovatno historija civilizacije nije zabilježila da na jednoj teritoriji koja ima ustav stavka za kulturu iznosi - nula. Posljednjim rebalansom stavka grantovi za kulturu u Hercegovaèko-neretvanskom kantonu iznosi 0,00 KM. Na Gradskom vijeæu Mostara bilo je prijedloga, ne tako davno, od predsjednika pojedinih klubova stranaka koje èine vlast da se sve institucije kulture skinu s finansiranja gradskog budžeta kao nepotrebne i da se ostave samo tri nacionalna društva", istakao je Ðuliæ.
Ipak, direktor eMTeeM smatra kako rješenje nije prekid rada i zatvaranje kulturnih ustanova.
„Protiv tog primitivizma treba se boriti na drukèiji naèin. Njihov koncept je da kulture u gradu nema. Zatvaranjem vrata mi, zapravo, zadovoljavamo ono što oni žele. Èinimo im uslugu. Naša je odluka: mi æemo raditi! Još više nego do sada. Još bolje nego do sada", poruèio je Ðuliæ.
Takoðer, Ðuliæ je najavio da æe Sekretarijat Svjetske asocijacije za dramu i teatar u obrazovanju, èije je sjedište u Mostaru, na adrese 92 zemlje èlanice Asocijacije i adresu UNESCO-a poslati pismo u kojem æe zatražiti da za vrijeme trajanja aktelne vlasti bojkotiraju sve aktivnosti prema Mostaru i HNK.
„Uèinit æemo sve, preko brojnih prijatelja u svijetu, ljudi koji su jako moæni, da se ova vlast na svaki naèin poène izolirati. Jer ona se veæ poèela sama izolirati od graðana, vremena i od svega", kazao je direktor eMTeeM.
Na pitanje novinara je li pet teatarskih kuæa (tri pozorišne i dvije lutkarske) prevelik broj za grad velièine Mostara, što je najèešæi argument vlasti, Ðuliæ je odgovorio da je taj broj zaista prevelik, no dodao je da to nije nikakvo opravdanje za nerad brojnih èinovnika u gradskim i kantonalnim institucijama zaduženim za kulturu.
„Na kojoj je priredbi, predstavi, programu, izložbi, književnoj veèeri neko vidio našeg resornog ministra? Ni na jednoj. Jer on je 'vozar', a svi znamo da su vozari uvijek kasnili u školu i bježali sa zadnjeg èasa jer su se ravnali prema prijevozu. Samo ovdje službenim autom. I tu idu pare koje nama otkidaju od usta", prozvao je na kraju Ðuliæ kantonalnog ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Esada Dželiloviæa
___________________________________________________________________
|
|
| 10-08-2009 19:16 |
|
|
|
  |
|
