Cekam na odricanja u moju korist

Aluminij

Ivo Bradvica najavio tužbu protiv Registra vrijednosnih papira

Direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica izjavio je danas u Mostaru kako æe podnijeti tužbu protiv Registra vrijednosnih papira pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, zbog, kako istièe, ne izvršavanja svog posla.

Naime, kako navodi, Registar vrijednosnih papira nije izvršio registrovanje dionièara i kapitala u predviðenom zakonskom roku.

Što se tièe upisa strukture kapitala u Registar vrijednosnih papira i rješavanja problema bivših radnika Aluminija d.d. Mostar, Bradvica istièe kako je Aluminij iznio prijedlog rješenja tog pitanja, te o tom prijedlogu pismeno obavijestio federalnog premijera Nermina Nikšiæa, federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Erdala Trhulju, predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, Instituciju ombudsmana BiH, Registar vrijednosnih papira i Agenciju za privatiziranje FBiH.

O Aluminijevom prijedlogu niko se nije izjasnio, niti je predložio nešto drugo, naveo je Bradvica.

Prema spomenutom prijedlogu, Aluminij je spreman isplatiti sve otpremnine radnicima i uvezati im radni staž, pod uslovom da Vlada Federacije BiH prihvati da Sporazuma iz 2006. godine više nema i da je postojeæa struktura kapitala u Aluminiju ona koja je upisana u sudski registar.

Rijeè je o sporazumu izmeðu federalne Vlade i Aluminija d.d. Mostar, kojim je sporazumno riješena struktura kapitala.

Kako je rekao Bradvica na današnjoj konferenciji za novinare, taj sporazum je istekao prošle godine, i više nije na snazi. Problem je u tome što Agencija za privatizaciju FBiH i Registar vrijednosnih papira i dalje barata s podacima iz nevažeæeg sporazuma.

„Logika nalaže da je na snazi ono stanje koje je bilo prije sporazuma“, istaknuo je Bradvica.

Navodi kako predstavnici Sindikata bivših radnika Aluminija d.d. Mostar bezrezervno podržavaju prijedlog Aluminija.

„S ovom Vladom neæemo pronaæi nikakva rješenja, a sadašnji resorni federalni ministar nastavlja raditi isto kao i bivši“, istièe Bradvica.

Istièe kako je iznenadio dopis ministra Trhulja, u kome stoji kako na sjednicu Skupštine dionièara Aluminija, koja je održana juèe, neæe poslati predstavnika državnog kapitala zbog toga što Aluminij nije registrovan, što bi znaèilo, istièe Bradvica, da Skupština nije legalna.

„A Komisija za vrijednosne papire“, navodi Bradvica, „utvrdila je potpunu legalnost Skupštine i upisala nove èlanove Nadzornog odbora Skupštine“.

Direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica istakao je kako o spomenutoj problematici u narednoj godini više neæe razgovarati, veæ da æe èekati sudsku odluku. Pravno zadovoljstvo æe, ukoliko bude trebalo, zatražiti i na sudu u Strassbourgu.
(Fena)

Vidi sad ovo!

Javna objava Aluminijeve ponude koju je Vlada FBiH prešutno odbila prihvatiti

Objavljeno 31. kolovoza 2011.


Aluminij je resornomu ministru, predsjedniku Vlade FBiH i predsjedniku FBiH, premda zakonski nije obvezan, ponudio potpuno preuzimanje na sebe rješavanja pitanja bivših djelatnika u smislu isplata svih otpremnina i uvezivanje cjelokupnoga staža, uza uvjet da Vlada otkloni umjetno napravljen politièki problem iz procesa registriranja vlasnièke strukture Aluminija kod RVP-a

Direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica poslao je 27. srpnja 2011. godine dopis federalnomu ministru energetike, rudarstva i industrije Erdalu Trhulju, u kojemu je iznio jasan i precizan prijedlog Aluminija za konaèno i potpuno rješavanje dva krupna pitanja, od životnoga znaèenja za mostarsku tvornicu, a rijeè je o upisu strukture kapitala u Registar vrijednosnih papira i rješavanje pitanja bivših djelatnika.

Preslike toga dopisa dostavljene su i predsjedniku Vlade FBiH Nerminu Nikšiæu, predsjedniku FBiH Živku Budimiru, Povjerenstvu za vrijednosne papire, Instituciji ombudsmana BiH, RVP-u i Agenciji za privatizaciju FBiH, s ostavljenim rokom od 30 dana za precizno oèitovanje iz resornoga ministarstva.

S obzirom na to da je (premda je sa sadržajem toga dopisa upoznat i predsjednik Vlade FBiH osobno, pri dolasku u Aluminij, 18. kolovoza 2011. godine) potpuno izostalo bilo kakovo oèitovanje sa strane federalnih vlasti, na žalost i rukovodstva Aluminija i, pogotovu, bivših djelatnika, ovim putom upoznajemo cjelokupnu javnost s najbitnijim izvacima iz direktorova dopisa, kako bi se znalo što je Aluminij ponudio, u prvomu redu kao sudbonosno rješenje za osjetljivu populaciju bivših djelatnika, a što je Vlada FBiH prešutno odbila prihvatiti:

Poštovani, poznato Vam je da je Aluminij upisan u sudski registar kao dionièko društvo 11.11.1997. godine te da je zakonski rok za poništenje upisa u sudski registar najprije bio dvije godine, a potom tri godine i na kraju deset godina, pa imajuæi u vidu da je od upisa prošlo više od 13 godina potpuno je jasno da je sudsko rješenje o upisu Aluminija pravomoæno i sada bez ikakve moguænosti za bilo kakva pobijanja ili osporavanja. Isto tako vjerujem da vam je poznato da su svi podaci o upisu u sudski registar bili objavljeni u Službenim novinama Županije u Mostaru, potpuno u skladu sa zakonskim odredbama. Inaèe kao jedan od priloga dostavljenih Registarskom sudu u Mostaru, prigodom registriranja kao dionièkog društva bila je Lista dionièara-djelatnika Aluminija s naznakom imena i prezimena, imena oca, JMBG broj i u najveæem broju s adresom. Kod ove èinjenice postavlja se pitanje kako netko može ovo nazivati nenominiranim kapitalom jer onaj tko posjeduje ovako precizne podatke ni u kom sluèaju ne može dobivati prefiks nou nomina. Slijedom prednjeg u sudski registar je upisan ukupan iznos sredstava osnivaèa i svakoga ulagaèa i to kako slijedi:

1. Aluminij d.o.o. Mostar iznos od 73.902.814,00 DM

2. TLM Šibenik iznos od 15.813.000,00 DM, koji ulog je poveæan za 3.000.000,00 DM dana 29.10.1998. godine

3. Aluminij d.o.o. Mostar - djelatnici/dionièari prema popisu u prilogu (iznos od 97.394.716,00 DM).

U prilogu Vam dostavljam presliku Izvoda iz sudskoga registra od 11.11.1997. godine iz koje je naprijed navedeno u cijelosti vidljivo i potpuno jasno.

Isto tako, Program privatizacije, a naknadno i poèetna bilanca stanja sa stanjem na dan 31.12.1999. godine predana je županijskoj Agenciji za privatizaciju Mostar, a što je vidljivo iz njihovog dopisa od 25.1.2011. godine, iz èega jasno proizlazi da je tri mjeseca nakon prijema u tu agenciju poèetna bilanca Aluminija d.d. Mostar u cijelosti usvojena, imajuæi u vidu èlanak 9 Zakona o privatizaciji, tako da ni eventualne primjedbe, ma s koje strane dolazile, u smislu da nije usvojena poèetna bilanca, su potpuno neutemeljene.

Nadalje, kao što vam je takoðer poznato, 2006. godine potpisan je famozni Sporazum izmeðu Vlade FBiH i Aluminija d.d. Mostar, kojim je ugovorena tj. sporazumno riješena struktura kapitala: 44%, 44%, 12%, kao i još neke druge stvari i obveze, koje su vam dobro poznate. Nažalost, ovaj Sporazum nije nikad realiziran, da ne ulazim u razloge zbog èega, jer su Vam, siguran sam, vrlo dobro poznati, ali je èinjenica da je Sporazum istekao 8.11. prošle godine i da više nije na snazi, niti proizvodi nikakav pravni uèinak, jer nije potpisan od strane Aluminija d.d. Mostar. No i pored toga iz odreðenih sredina, a prije svega iz Agencije za privatizaciju FBIH i RVP-a se i dalje barata s podacima iz nevažeæeg i nepostojeæeg Sporazuma, što je u pravnom smislu zaista nonsens i prava besmislenost, ali u svakom drugom smislu ukazuje na jednu drskost i bezobzirnost u ponašanju.

Ilustracije radi, za naprijed navedeno dostavljam Vam preslike ukupne prepiske s RVP-om i Agencijom za privatizaciju FBiH, uz napomenu da je takoðer pravi nonsens da je RVP dionièko društvo, a ne neka entitetska ili državna institucija. Pa molim Vas lijepo, je li moguæe da je jednom dionièkom društvu, koje je skupina interesno povezanih dionièara, kao i svako dionièko društvo, dano ovlaštenje da odluèuje koga æe upisati u registar a koga neæe, a upravo takvo rješenje imamo u nas u Federaciji. Pa da apsurd bude još veæi, veæinski dionièari u RVP-u su, izgleda, èlanovi Povjerenstva za vrijednosne papire, kojima je opet, usput reèeno, istekao mandat ima 3 i više godina, a za èije imenovanje je ovlašten i nadležan predsjednik Federacije. Jest da je ovo sve više nego pravna stvar, ali moram ukazati na ove èinjenice da biste shvatili kako ovdje ne postoji pravni problem, nego iskljuèivo politièki.

U ovom istom kontekstu moramo napomenuti da smo poslije Skupštine Društva, održane 29.11.2010. godine, na kojoj je izmeðu ostalog imenovan i novi saziv našeg Nadzornog odbora, na 4 godine, dobili Rješenje od Povjerenstva za vrijednosne papire kojim je ovo imenovanje i cjelokupna procedura u cijelosti potvrðena, nakon èega smo potpisali poèetkom ove godine i Ugovor za RVP-om.

U prilogu Vam dostavljam sve naprijed spomenute dokumente iz kojih je vidljivo da RVP nije još uvijek svoju obvezu izvršio iako mu je davno protekao rok od 30 dana i premda smo uredno izvršili uplatu oko 7.000,00 KM na ime njihovih troškova registracije. Zbog svega toga podnijeli smo žalbu Instituciji ombudsmana BiH, jer smatramo da je povrijeðeno naše pravo na imovinu, kao i pravo svakog dionièara ovakvim nepostupanjem direktorice RVP-a, i obaviješteni smo da je Institucija ombudsmana zaprimila i uzela našu žalbu u rad.

Parlament FBiH je na sjednici Zastupnièkog doma od 21.4.2009. godine i na sjednici Doma naroda od 2.6.2009. godine, izmeðu ostalih zakljuèaka, donio i Zakljuèaj broj 9 kojim Parlament nalaže Vladi FBIH da završi privatizaciju Aluminija d.d. Mostar u roku od 30 dana, sukladno Sporazumu, na što se naravno tadašnja Vlada FBiH nije ni osvrnula, a sada iz istih krugova se ponovno spominju i predlažu stvari iz Sporazuma, zanemarujuæi grubo notornu èinjenicu da Sporazum ne egzistira i da nema nikakav pravni uèinak.

Ministre, ovakvo ponašanje ne možemo nikako drugaèije ocijeniti nego kao pravno nasilje, ma s koje strane i iz kojih krugova dolazilo.

Ovo naprijed izneseno su èinjenice i zapravo postojeæe faktièko stanje, koje je neumoljivo, zbog èega smatram da ovo sve skupa nije nikakav pravni problem jer je situacija kristalno jasna i tu nema nikakvih dvojbi. Ukoliko pak netko iz Vašeg ministarstva ili iz bilo koje druge sredine misli drukèije, spreman sam bilo kada i bilo s kim na pravno suèeljavanje ili pak na bilo kakvu pravnu ekspertizu od neovisnih struènjaka u FBiH.

Zbog svega naprijed navedenog po mom mišljenu za legalan pristup i ex lege rješenje, a samo se za takvo zalažem, postoje dvije opcije i moguænosti i to:

1. da se Vlada FBiH najprije oèituje o postojanju i validnosti nekadašnjeg Sporazuma izmeðu Vlade FBiH i Aluminija i da Vlada jasno izrazi svoju spremnost za konaènu realizaciju postupka privatizacije, te da svoje odluke u tom pravcu dostavi i nadležnim tijelima, da ne bi i dalje inzistirali na neèemu što danas ne postoji.

2. U suprotnom, Vlada FBiH može donijeti Odluku o reviziji privatizacije Aluminija d.d. Mostar, što bi po mom mišljenju dovelo do pravnog nonsensa i što bi zapravo znaèilo stupanje na teren potpune pravne nesigurnosti, jer po zakonu nije moguæe pobijati sudska rješenja koja su postala davno pravomoæna. Uostalom to bi možda i imalo nekog smisla kad bi se izvršilo potpuno ukidanje svih aktivnosti na planu privatizacije u cijeloj FBiH, a ni u kom sluèaju kod samo jednog pravnog subjekta.

Po meni, nema treæe moguænosti niti opcije, meðutim, bez obzira na potpuno jasan pravni aspekt, iznoseæi samo gole èinjenice, potpuno sam svjestan da je ovo zapravo iskljuèivo politièki problem i bit æu slobodan pa konstatirati da je takav problem umjetno napravljen. Zbog toga sam kategorièan da sve uèinim i da mi iz Aluminija d.d. Mostar damo sve od sebe da naðemo rješenje. Ovo prvenstveno zbog toga što smo svjesni da je to najprije problem Vlade FBiH, ali dalje i svih nas iz Aluminija d.d. Mostar, zbog èega istinski nastojim doæi do rješenja pa vam predlažem da Aluminij preuzme na sebe rješenje problema bivših radnika (i isplata otpremnina i uvezivanje staža), naravno uz uvjet da Vlada prije donese odluke iz toèke 1. tj, da prihvaæa podatke iz sudskog registar a ne Sporazuma koji više ne važi.

Ured za odnose s javnošæu
Darko Juka, predstojnik

Stivo za nadolazeci vikend

Aluminij otpušta višak uposlenih i priprema nove investicije

"Višak ljudi nam optereæuje produktivnost, ali taj višak ne èini onih 90% valjanih, pravih djelatnika koji ne trebaju strahovati niti za sebe niti za svoje obitelji." rekao je Bradvica i najavio nove projekte hercegovaèke tvrtke meðu kojima i ulaganje u solarne elektrane
Iz Mostarskog Aluminija proslijeðen je jutros medijima razgovor s direktorom Ivom Bradvicom objavljen na službenim stranicama tvrtke.

Skupština dionièara Aluminija održana je 30. kolovoza. Kako ju Vi doživljavate?

Prije svega, održana je u sklopu zakonskoga roka. Tu, u prvomu redu, mislim na usvajanje Izvješæa o poslovanju za 2010. godinu, koje smo obvezni staviti na dnevni red Skupštine najkasnije šest mjeseci od usvajanja Završnoga raèuna od strane Nadzornoga vijeæa. Uradivši to, ove smo godine otišli i korak dalje te smo dionièarima ponudili i Informaciju o poslovanju za prvih šest mjeseci ove godine, kako bi mogli usporediti ostvareni gubitak iz prošle s dobiti u prvoj polovici tekuæe godine. Neka sami ocijene je li postignut znaèajan napredak, je li postignut pomak u poslovanju. Ne dvojim o tomu kako smo naèinili izrazit pomak u transparentnosti rada i u komuniciranju s dionièarima, a i broj pristiglih punomoæi za ovu skupštinu svjedoèanstvom je kako dionièari prepoznaju i cijene rad ove uprave, što nam daje krila. Uistinu, nije mala stvar preuzeti upravljanje Tvornicom koja zakljuèuje godinu s gotovo 13,4 milijuna maraka (premda je gubitak trebao biti i veæi da nismo poduzele drastiène mjere štednje) i za samo pola godine ostvariti dobit, osjetnu iznad ništice.

Informacija o poslovanju predoèena je na Skupštini. Jeste li još uvijek onako uvjereni u obeæanju koje ste dali u prosincu prošle godine kako æe 2011. završiti pozitivno?

Zajedno s ostvarenim rekordnim ishodima u proizvodnji iz prve polovice ove godine, u svim našim pogonima, ohrabruju me u mojemu uvjerenju kako æemo godinu zakljuèiti s dobitkom. Dakle, i nadalje sam izrazit optimist, što više, uvjereniji sam sada nego prije, bez obzira i na velike izvanjske utjecaje koji ne prestaju prijetiti. Naši djelatnici trebaju znati kako se cijena aluminija danas kreæe oko 2300 amerièkih dolara, što je na razini negdje iz travnja prošle godine, dakle u razdoblju izrazite krize. Zbog te cijene, u odnosu na pozitivno zakljuèeni lipanj, danas mjeseèno gubimo dva milijuna maraka. Ipak, uvjeren sam kako æe se stanje popraviti veæ krajem ovoga mjeseca, eventualno poèetkom listopada, što nam odgovara jer tada ulazimo u posljednju èetvrtinu ove godine. No, koliko iskreno oèekujem oporavak svjetskoga tržišta, još i više vjerujem u naše vlastite snage i sposobnosti, i veæ pola godine pripremamo manevarski prostor za loša vremena koja nas, vjerojatno je, èekaju s krajem ove ili poèetkom 2012. godine. Pohvalna je èinjenica kako smo uspjeli prodati hidrat koji je bio zarobljen u Glinici od 1992. godine i postigli smo dosta dobru cijenu za njega. Krenuli smo i s uklanjanjem te razorene Glinice, kako bismo oèistili taj plato i iskoristili ga za neke nove projekte, a ostvarujemo nemalu zaradu i na staromu željezu koje rastavljamo, režemo i prodajemo. Sve su to dodatni prihodi koji æe pomoæi prevladavanje iskušenja koja nas èekaju.

U pripremi su i programi za dodatne interne mjere zaštite Aluminijeve buduænosti i poveæanja produktivnosti?

Praktièno su završeni, a rijeè je o tri nepopularna, ali nužna programa za naš opstanak i za vraæanje na onu razinu na kojoj smo poslovali prije krize: Zbrinjavanje tehnološkoga viška, potom djelatnika koji su stekli uvjete za odlazak u prijevremene mirovine i, na koncu, invalida II. kategorije. Svakomu je, valjda, jasno kako nema novih zapošljavanja i pomlaðivanja kadra visokoobrazovanim ljudima, ako se ne riješimo viška, i to u obliku onih pojedinaca koji danas nisu u cijelosti potrebni za rad Aluminija, makar ne punih osam sati dnevno. Višak ljudi nam optereæuje produktivnost, ali taj višak ne èini onih 90% valjanih, pravih djelatnika koji ne trebaju strahovati niti za sebe niti za svoje obitelji. Njih nikako va recesija ne može ugroziti. Višak su nam oni drugi, oni koji više nisu za ove sredine i, svjestan sam, teret je prvoga èovjeka, i ljudi koji s njim èine tvornièki menadžment, vuæi i bolne rezove, ako to zahtjeva spašavanje naše kuæe i onih 90% djelatnika koje spomenuh. A znaèi! Mi ne možemo utjecati na cijenu aluminija niti na cijene ulaznih sirovina, ali na ovo možemo i tu smo zatražili i dobili, potporu Menadžmenta, Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija i onih pravih radnika koji su u veæini, jer da nisu, ne bismo ovdje uspijevali godinama proizvoditi najèišæi i najkvalitetniji aluminij na svijetu.

Nepovoljna kretanja cijena sirovina i aluminija

Posljednjih su dana svjetski analitièari nešto optimistièniji u predviðanjima u svezi s drugim valom recesije, u odnosu na prethodna tri tjedna, ali osjetno pada zanimanje stranih ulagaèa za poslove u BiH?

Premda BiH ne æe preveæ osjetiti taj drugi udar jer, za razliku od zemalja u okružju, ali i europskih velesila, nije prezadužena. Ipak, pad zanimanja stranaca za ulaganja u BiH vodi padu ukupnoga gospodarskog razvitka, a to vodi opæemu srozavanju društva u cjelini. BiH je danas izrazito nesigurno podruèje i stranci nas zaobilaze u širokomu luku, kao što je uèinila i njemaèka kancelarka Angela Merkel, dok je, istodobno, u Hrvatskoj najavila dodatni priljev njemaèkoga kapitala. No, ja strance ne krivim, krivim one odgovorne u BiH koji su nas doveli u ovaj položaj. Stranci traže sigurnost, a Aluminij je u velikoj prednosti jer smo prepoznatljiv brend u svijetu i ne veže nas se za poimanje koje strani ulagaèi imaju o ovoj državi. Dostatno je kazati kako sve poslove ulaganja baziramo na partnerskim odnosima sa svjetskim divovima, a nikad se dosad nismo za ulaganja obratili niti jednoj razini vlasti u BiH, niti jednoj bh. instituciji, agenciji, èak niti jednoj banci u BiH. Mi komuniciramo samo sa svijetom, a svijet traži nas pa veæ sada razmišljamo o itekako vrijednim prijedlozima i ponudama iz Izraela, Njemaèke, Italije

Kako to da, dok cijena aluminija pada, cijene ulaznih sirovina osjetno rastu?

Cijena aluminija uvijek se kreæe ciklièno, a sada nam je nesreæa veæa u tomu što cijene ulaznih sirovina rastu ili, pak, nagovještaju rast. S druge strane, svjetske zalihe metala sve su veæe i to za nas nije dobro. To nam je, pak, pokazateljem kako bismo se i mi trebali poèeti ponašati krajem ove godine, kada budemo s partnerima ugovarali kolièine metala za prodaju tijekom sljedeæe godine. Toènije, bit æemo prisiljeni prema svim partnerima, u zemlji i u svijetu, ponašat se onako kako se tržište bude ponašalo prema nama. Nema, dakle, više vezivanja cijene za Londonsku burzu metala, nego æemo cijenu odreðivati unaprijed, a tko od partnera ne bude spreman na to, neka traži metal negdje drugdje. U protivnom smo siguran gubitaš, a to ne æu dopustiti! Djelatnicima poruèujem kako mi je Aluminij uvijek na prvomu mjestu i godinu æemo, ne dvojim, završiti pozitivno, jasno uza ovakova zalaganja i odnos prema radu sviju nas. Partnerima æemo pravodobno najaviti promjene u naèinu našega rada, odrediti cijenu s kojom smo na ništici i dodati onoliki postotak s kojim æemo biti pozitivni. Dakako, ostavit æemo si i moguænost prilagodbe cijene uvjetima na tržištu. Zašto bi samo Aluminij trpio ove sulude cijene elektriène energije u državi? Neka sad rastu do nebesa, ali rast æe i cijena metala pa neka izdrži tko može, a bit æe zanimljivo vidjeti kako æe se elektroprivrede opravdati kada budu uzrokom toga poremeæaja na tržištu metala, poglavito u BiH, ali i u Europi, kod svih naših kupaca.

Novi pogoni i nova elektrana

Najavili ste nekoliko strateških projekata u koja Aluminij ne æe ulagati svoja sredstva, poput ugradbe rotacijske peæi za recikliranje otpadnoga aluminija, potom nove linije za proizvodnju legirane žice, nove linije za lijevanje malih ingota Izmeðu svega nabrojano ga posebno je odjeknula najava o izgradnji plinske centrale u krugu Aluminija?

Plinskim se centralama okreæu po cijelom zapadnom svijetu, napose nakon odluke njemaèkih vlasti o ukidanju nuklearki, što priprema i Francuska, a što æe, razvidno je, slijediti i druge razvijene zemlje. Zato se traži rješenja u obnovljivim izvorima energije. Plinske centrale istovjetne onoj o kojoj mi razmišljamo, a rijeè je o centrali kapaciteta 425 MW godišnje, posljednjih su godina izgraðene su Austriji, Italiji, Portugalu, Engleskoj, Irskoj, Bugarskoj i tamošnji su korisnici izrazito zadovoljni Tim bismo kapacitetom u cijelosti zadovoljili naše godišnje potrebe za strujom i imali bismo još 200 MW za prodaju, i to prema tržišnim cijenama, što je èista zarada. Zemljopisni nam je položaj takov da taj višak možemo prodati reverzibilnoj hidroelektrani u Svitavi, za potrebe njezina rada noæu. Dakle, akobogda, dovest æemo se u situaciju prodavati struju poduzeæu od kojega ju kupujemo godinama. Imajuæi u vidu da je planiran prolazak plinovoda, Jadranskoga koridora, kroza Mostar za otprilike dvije godine, opredijelili smo se za tu plinsku centralu, za èiju izgradnju trebaju ukupno tri godine. Prednost nam je u tomu što jedna takova nièe blizu, u Hrvacama, s pomoæu sredstava iz jedne turske zaklade, s kojom smo i mi stupili u kontakt pa otuda imamo ponuðene i iskustvo i sredstva.

No, konaèna odluka još nije donesena?

Nije. I dalje rašèlanjujemo informacije i važemo što nam je isplativije. Naime, za tu plinsku centralu imamo jake kontakte u Izraelu, a u meðuvremenu su nam Talijani ponudili još zanimljiviji program. Rijeè je o spoju uporabe plina i proizvodnje solarne energije. Bogu hvala, naša Hercegovina, Baæeviæi poglavito, imaju obilje sunca, a Talijani nam bude jednu osuvremenjenu amerièku tehnologiju za proizvodnju solarne energije. Takova je ugraðena na Siciliji pa æemo ju vidjeti iz prve ruke, a cjelokupna bi stala na plato Glinice koju æemo u ukloniti i, što je bitno, tamo veæ imamo dovedenu svu infrastrukturu. Kako se tu radi o obnovljivoj, zelenoj energiji, ponudili su nam korištenje sredstava iz talijanskih zaklada, a s obvezom ulaganja 15% od ukupnih sredstava s naše strane. No, i za to smo veæ iznašli rješenje jer su i tih 15% spremna uložiti dva naša velika poslovna partnera. Premda bismo se mogli i mi kreditno zadužiti, banke nas doslovce vuku za rukave, nije vrijeme za to. S ponosom istièem kako smo u potpunosti ispatili kredit koji smo imali kod WestLB banke i sada imamo jako mala strana zaduženja. Na tomu kanimo i ostati.

Kada razmišljamo o politièko-sigurnosnim potresima u arapskomu svijetu, jasno je kako æe cijene energenata rasti, ali plin, nedvojbeno, nikada ne æe dostiæi cijenu elektriènu energije?

K tomu, sunèeva je energije bogomdan, nepresušan izvor. Svi æe energenti u buduænosti rasti, ali æe plin uvijek biti cjenovno znatno niži od ostalih. Prigoda je podsjetiti i na to kako æe u listopadu biti gotov naš projekt plinofikacije dijela proizvodnih pogona odnosno peæi u Anodama i u Ljevaonici, s èime æemo ostvarivati uštede od èak milijun eura godišnje, u odnosu na ovo dosadanje razdoblje kada smo za rad tih peæi koristili loživo ulje. To je jednostavan, ali upeèatljiv odgovor na ovo pitanje.

2.9.2011.
Poslovni portal

Da vam ne bi bilo dosadno

Hoæe li Vlada FBiH ustuknuti pred ultimatumima: Nova otimaèina "Aluminija" Mostar

Autor A. DUÈIÆ 2011-09-03 06:01:00


"Aluminij": Treba se tek utvrditi stvarna struktura kapitala Ivo Bradvica kazao da æe radnici biti obešteæeni kada se prizna struktura kapitala iz 1997. godine, za što Stjepan Prskalo kaže da je samo nastavak Brajkoviæeve politike

Stvarna struktura kapitala "Aluminija" tek æe se utvrditi, i to kroz razgovore s Upravom ovog preduzeæa koji æe uslijediti, kazao je u izjavi za „Dnevni avaz" ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

Radna grupa

Ministar kaže da se o prijedlogu generalnog direktora "Aluminija" Ive Bradvice, po principu „uzmi ili ostavi", ultimativno iznesenog prije nekoliko dana na konferenciji za novinare u Mostaru još ne može oèitovati. Podsjetimo, Bradvica je rekao da æe tek onda obeštetiti obespravljene radnike mostarskog kombinata kada Vlada FBiH prizna strukturu kapitala ove kompanije iz 1997. godine.

- Ne smatram da je došlo do neke opstrukcije. Oformljena je radna grupa koja treba utvrditi stvarni kapital u "Aluminiju". Ona æe ovaj posao i uraditi. Naši razgovori s "Aluminijem" bit æe nastavljeni. To je jedini put, ja sada ne želim ništa da prejudiciram. Ne želimo nikome oduzeti pravo na kapital, ali isto tako ni državi se ne može oduzeti njeno pravo - kazao je Trhulj.

Radnièka potraživanja

Na upit zašto nije poslao predstavnike Ministarstva na proteklu sjednicu Skupštine dionièara "Aluminija", Trhulj je kazao da bi time kršio zakon, jer predstavnik državnog kapitala nije upisan u Registar vrijednosnih papira, kao ni ostali dionièari.

Stjepan Prskalo, jedan od „nepodobnih" Hrvata koji je u poratnom periodu istjeran iz ovog preduzeæa, kao i brojne njegove bošnjaèke i srpske kolege, kaže za "Avaz" da Bradvica ovim prijedlogom ustvari samo nastavlja politiku Mije Brajkoviæa.

- Brajkoviæ je 1997. godine na svoj naèin privatizirao "Aluminij", tako što je onim radnicima koji su ostali raditi, a to nisu bili Bošnjaci, Srbi i nepodobni Hrvati, podijelio neke vrijednosne papire, a oni su zauzvrat potpisali izajvu da ne traže plaæe od 1992. do 1996. godine. Brajkoviæ je tako dobio svoja ovlaštenja, radnièka potraživanja unesena su u glavnicu preduzeæa, a on im je uruèio dionice - kaže Prskalo.

Transformirani kapital

Brajkoviæ je, kaže Prskalo, transformirao kapital na naèin da je 64 posto pripao "Aluminiju", 12 posto TLM-u, a tek 24 posto državi. Prskalo se pita o kakvom najavljenom obešteæenju je uopæe rijeè kada Bradvica ne priznaje ni sporazum iz 2006. godine u kojem je ono i definirano.

Za njega je, istièe, to obešteæenje krajnje upitno, jer se o njegovom modelu nije ni razgovaralo. Prskalo je istakao da se nada da æe resorni ministar i federalni premijer adekvatno reagirati.

Bivši radnici Aluminija
Sadašnji menadžment firme, bacanjem prašine u oèi, bježi od istine

http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/16290/bivsi-radnici-aluminija-sadasnji-menadzment-firme-bacanjem-prasine-u-oci-bjezi-od-istine

Da se tema ne bi uscula od stajanja i neprovjetravanja - i supljaci su vijesti

Kebo i Bradvica o problematici Aluminija, razvojnim projektima i odnosu s vlastima

Objavljeno 24. listopada 2011.

Susret potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe i direktora Aluminija d.d. Mostar Ive Bradvice uprilièen je danas u Aluminijevu luksuznom odmaralištu Relax Buna, gdje gosp. Kebo provodi godišnji odmor.

Primarnom temom razgovora bila je aktualna problematika po pitanju Aluminija, a potpredsjednik je, pozorno poslušavši Bradvicine opaske, dao snažnu potporu što žurnijemu skidanju pitanja problema Aluminija s dnevnoga reda u ovomu entitetu.

Bradvica i Kebo su razmijenili mišljenja i o trenutaènomu stanju u državi i društvu opæenito, a potpredsjednik Federacije jako se zanimao za razvojne projekte Aluminija, pruživši nepodijeljenu potporu tvornièkomu rukovodstvu, tako i djelatnicima najveæega bh. izvoznika, u provedbi i ostvaraju tih projekata, na zajednièko opæe dobro. Takoðer je obeæao i osobno se zauzeti za unaprjeðenje odnosa izmeðu Aluminija d.d. Mostar i struktura vlasti na svim razinama u državi, poglavito entitetskoj, za što se založio i èelni èovjek hercegovaèkoga diva.

Premda je Aluminijev kompleks na poznatomu mostarskom odmaralištu gosp. Kebo odabrao za privatni oporavak od zdravstvenih tegoba koje uspješno prevladava, odmor mu je ipak najveæma radni pa je proteklih dana tamo ugostio niz domaæih i stranih dužnosnika, èlanova diplomatskoga zbora, ali i visokoga povjerenika meðunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, davši tako i snažan peèat promoviranju Aluminija, kojega osobno doživljava ugodnim mjestom rastereæenja. Najavio je, stoga, i skorašnji, službeni posjet Upravnoj zgradi mostarske tvornice, gdje æe konkretizirati današnje razgovore s direktorom Bradvicom.

Ured za odnose s javnošæu
Darko Juka, predstojnik

NV Aluminija odluèilo ne sazivati Skupštinu do sudske odluke o tužbi protivu RVP-a

Objavljeno 10. studenog 2011.

Na današnjoj je sjednici Nadzornoga vijeæa Aluminija d.d. Mostar donesena Odluka o nesazivanju Skupštine dionièara Društva od strane NV-a, sve do konaène odluke Suda ili Registra vrijednosnih papira u FBiH po tužbi koju je Aluminij podnio pred redovitim sudom u Sarajevu. Rijeè je, naime, o tužbi protivu RVP-a koju smo podnijeli jer to tijelo još uvijek nije, unatoè Ugovoru kojega smo meðusobno potpisali u veljaèi ove godine, izvršilo svoju obvezu upisa naše vlasnièke strukture, premda je imalo rok od 30 dana i premda smo uredno uplatili nešto više od 7.000,00 KM na ime troškova registriranja.

U sklopu redovitih aktivnosti, usvojene su i odluke o uputama za redoviti godišnji popis i o imenovanju Središnjega povjerenstva za popis imovine, sredstava i izvor sredstava, sa stanjem na dan 31. prosinca 2011. godine. Osim toga, imenovana su i inventurna povjerenstva za tekuæu godinu, a usvojena je i Odluka o prolongiranju revolving kredita kod Hypo-Alpe-Adria i Raiffeisen banke.

Na koncu, razmotrena je i usvojena Informacija o radu Radne skupine Vlade FBiH oko završetka postupka kod Registra vrijednosnih papira i trenutaènoga stanja, kao i okolnosti poslovanja Aluminija d.d. Mostar.

Ured za odnose s javnošæu
Darko Juka, predstojnik

Raskrinkavanje pozadine najava Elektroprivrede HZ HB spram Aluminija

Objavljeno 10. studenog 2011.

Priopæenje nazivlja Raskrinkavanje pozadine najava Elektroprivrede HZ HB spram Aluminija direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica upuæuje svim medijima odnosno svekolikoj javnosti, a na našoj ga mrežnoj stranici prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

s obzirom na frapantan dopis kojega smo zaprimili iz JP Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne, s najavom o jednostranomu kršenju našega meðusobnog ugovora o isporuci elektriène energije u 2011. godini, s naznakom kako æe nam od ponoæi 11. studenog pa nadalje isporuèivati samo 50% od ugovorene kolièine, s èim sam odmah upoznao sve mjerodavne federalne strukture vlasti, imajuæi u vidu kako je rijeè i o svojevrsnomu politièkom pritisku i dobro znajuæi na što je sve spreman politièki plašt Elektroprivrede HZ HB, ovim putom upozoravam svekoliku javnost, sve naše poslovne partnere, predstavnike meðunarodne zajednice u BiH i, iznova, sve nositelje entitetske razine vlasti, na ozbiljnost stanja i na katastrofalne posljedice koje bismo, premda smo najveæim izvoznikom u BiH, pretrpjeli u sluèaju da Elektroprivreda HZ HB postupi sukladno najavljenom odnosno protivno potpisanomu ugovoru, koji je obvezujuæi za obje strane.

Naime, bez obzira na to što je poteškoæe u svezi s njihovom opskrbom elektriènom energijom u ovoj godini bilo moguæe predvidjeti, èak i bez posebne ekonomske izobrazbe ili iskustva, na što smo mi veæ i ranije upozoravali, a što i èlanovi Uprave Elektroprivrede HZ HB priznaju u dopisu kojega su nam poslali 8. ovoga mjeseca, i bez obzira na èinjenicu kako je te poteškoæe još uvijek moguæe otkloniti, ako se ima u vidu da Elektroprivreda BiH izvozi struju dok ju Elektroprivreda HZ HB uvozi, kako bi namirila potrebe svojih potrošaèa, svejedno se na udaru mostarske Elektroprivrede ponovno našao Aluminij koji je godinama jedinim jamstvom sigurnoga i neprekidnog rada njihovih centrala, svakoga sata, tijekom cijele godine i u toènomu kapacitetu od 125 MWh na godinu.

Dakle, premda bi, da se samo ispoštuje postojeæi (i, što je najapsurdnije, zanemareni premda je obvezujuæi) Zakljuèak Skupštine FBiH iz 2009. godine o tomu kako je zabranjeno izvoziti struju iz BiH sve dok ne budu, u cijelosti, podmirene sve potrebe domaæih potrošaèa, ovo neželjeno stanje praktièno nestalo, oèito je najlakše udariti na Aluminij i, kristalno nam je jasno, o èemu se tu zapravo radi i kako u tim odlukama upravnih tijela mostarske Elektroprivrede, koje nas zgražavaju èak i u ovoj naviknutosti na sveopæe ponašanje spram prava i Zakona u ovoj državi, ima jako malo gospodarskoga, a puno više politièkoga poriva.

No, ove najave treba shvatiti itekako ozbiljno i vlast mora jasno i neodgodivo reagirati, napose jer je Vlada FBiH veæinskim vlasnikom JP Elektroprivrede HZ HB i treba konaèno jasno kazati tko što i na koji naèin smije i može raditi. To poglavito jer Aluminij uvijek, u cijelosti i na vrijeme, izmiruje sve svoje ugovorne obveze, premda sada plaæa najskuplju struju u Europi, a najveæim je izvoznikom i u ovoj krizi jedini može, svojim razvojnim planovima, povuæi naprijed cjelokupnu Federaciju BiH èija Vlada, uostalom, ima znaèajan udio u strukturi kapitala naše tvornice.

K tomu, ne treba valjda više posebno naglašavati kako Aluminij ne može tek tako iskljuèiti ili ukljuèiti pogone, nego su za to potrebni mjeseci osjetljivoga procesa. U protivnomu, nastaje havarija s nesagledivim posljedicama, meðu kojima je èak i trajni prestanak rada!

Takoðer držimo i kako bi predstavnici meðunarodne zajednice morali biti posebno zainteresirani da svaki poslovni subjekt ispunjava ne samo ono što je ugovoreno, nego i da poštuje meðunarodne poslovne standarde, poglavito u sluèaju Aluminija koji je veæ godinama dijelom svjetskoga gospodarstva, brend s nepovrjedivim ugledom meðu svjetskim poslovnim divovima, s kojima je vezan višemilijunskim ugovorima.

Zato oèekujem i tražim, prije svega od entitetskih vlasti, a onda i od meðunarodne zajednice, jasno oèitovanje i odreðenje jer je rok za najavljeni potez Elektroprivrede HZ HB precizan i kratak. Oèekujem odluène, žurne, jasne i javne mjere, u cijelosti u skladu s ustavnim i sa zakonskim rješenjima, kako ne bi veæ sutra bilo dovedeno u pitanje i ono malo dobroga i svijetlog za gospodarstvo, život, rad i, najizravnije, za proraèunsko punjenje ove nam FBiH.

Novosti.

dali postoji novi spisak radnika dionièara aluminiskog kombinata

Spisak sam stavio na ovu temu 11 marta 2010. Ne znam postoji li neki noviji.

èuo sam da postoji negdje u neke rahimiæke što radi kod špage ineki negdje u galeriji aluminija

citat od Glinicar:

èuo sam da postoji negdje u neke rahimiæke što radi kod špage ineki negdje u galeriji aluminija

Hari nisi me razumio radnici što ih nema na ovom spisku nalaze se na onom u galeriji /navodno

Jeli ti dostupna ta informacija

Raspitacu se

Jesi li provjeravao onaj spisak za dionice

citat od Glinicar:

Jesi li provjeravao onaj spisak za dionice

Ima li šta novo u novogodišnjem izdanju

Istraga u toku