PRIJE

1. Svi su bili zaposleni.
2. Iako su svi bili zaposleni , malo ih je zaista radilo.
3. Iako ih je zaista malo radilo, sve planove smo ispunjavali 100%.
4. Iako su planovi ispunjavani 100%, trgovine su bile polu-prazne.
...5. Iako su trgovine bile polu-prazne svi su sve imali.
6. Iako su svi sve imali, ipak se kralo.
7. Iako se kralo, nikad ništa nije falilo.

DANAS

1. Malo ih je zaposleno.
2. Pošto ih je malo zaposleno planovi i ne postoje.
3. Pošto planovi ne postoje ne mogu se ni ispunjavati.
4. Iako se ne ispunjavaju nikakvi planovi, trgovine su pune robe.
5. Iako su trgovine pune robe, malo ko šta ima.
6. Iako malo ko šta ima, kradu oni koji imaju sve.
7. Iako kradu malo im je; Naši su, pa zašto im ne pružiti šansu u još jednom mandatu ?

___________________________________________________________________

Odlièno ovo, Mami,

ukrast

æu i proslijediti.

___________________________________________________________________

A sta s autorskim pravima??

citat od mami:

PRIJE

1. Svi su bili zaposleni.
2. Iako su svi bili zaposleni , malo ih je zaista radilo.
3. Iako ih je zaista malo radilo, sve planove smo ispunjavali 100%.
4. Iako su planovi ispunjavani 100%, trgovine su bile polu-prazne.
...5. Iako su trgovine bile polu-prazne svi su sve imali.
6. Iako su svi sve imali, ipak se kralo.
7. Iako se kralo, nikad ništa nije falilo.

DANAS

1. Malo ih je zaposleno.
2. Pošto ih je malo zaposleno planovi i ne postoje.
3. Pošto planovi ne postoje ne mogu se ni ispunjavati.
4. Iako se ne ispunjavaju nikakvi planovi, trgovine su pune robe.
5. Iako su trgovine pune robe, malo ko šta ima.
6. Iako malo ko šta ima, kradu oni koji imaju sve.
7. Iako kradu malo im je; Naši su, pa zašto im ne pružiti šansu u još jednom mandatu ?

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

pa jašta je moj Tana - kratko jasno

___________________________________________________________________

*p.s. jebem ga ja kome nije valjala juga prije rata.

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

ko zna mozda i hoce da vide kakav si *****

___________________________________________________________________

neki naprave radost gdje god odu, neki kad god odu.

hahhahahahahha

ta zna se kakav sam - znas kako kazu za mene: da maznem medjeda u sumi ovaj bi siso za mnom u grad

___________________________________________________________________
kad ce mostar mama?

Sevels svaka cast

hvala hop-cup

WQzqV-6-4do&feature=player_embedded

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

Pa druže, spavaš li ti ikad? Nisi ko ni ja

___________________________________________________________________

citat od mami:

Pa druže, spavaš li ti ikad? Nisi ko ni ja

ma jok moja,ta cu spavat
jedan zivot a kratko hebaji ga

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

Kako u Crnoj Gori, koja je ništa manje od drugih država bivše Jugoslavije izgraðivala i njegovala kult Titove liènosti,èije je ime do poèetka 90-ih nosio glavni grad Titograd, 30 godina nakon njegove smrti gledaju na istorijsku zaostavštinu Josipa Broza?

Dok se politièari i dalje spore da li je bio diktator ili vješt državnik i koliko je za njegove vladavine bilo politièkih sloboda i represije, obièni ljudi Titova vremena pamte po ekonomskoj i socijalnoj sigurnosti.

"Nakon trideset godina drug Tito se javlja definitivno i nesporno kao jedan od najveæih državnika 20 vijeka".

http://www.slobodnaevropa.org/content/tito_godisnjica_crna_gora/2032380.html

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

Super tema skolski

Hvala skolska

Rhb1MsPvpeg

Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane PST dana 08-15-2010 u 12:06.

U Užicu vraæaju Titov spomenik ?
Administrator
Sunday, 29 August 2010
Graðani Užica masovno se izjasnjavaju i za vraæanje spomenika na Trg partizana, gde mu je mesto i prema urbanistièkom planu grada, ali i želji meštana da svedoèi o jednom vremenu u istoriji mesta. Tridesetu godišnjicu od smrti Josipa Broza Tita, bivšeg predsednika SFRJ, obeležile su juèe u Užicu delegacije Opštinskog odbora Saveza boraca Narodnooslobodilaèkog rata (SUBNOR) i èlanovi Udruženja komunista minutom æutanja i polaganjem cveæa ispred njegovog spomenika u dvorištu Narodnog muzeja. Monumentalni spomenik Titu, rad kipara Frane Kršaniæa, visok 4, 8 metara, privremeno je smešten iza zgrade Narodnog muzeja, u kojoj je 1941. godine bio smešten Vrhovni štab narodnooslobodilaèke vojske. Titov spomenik na Trgu partizana u Užicu otkriven je 7. jula 1961. na centralnoj proslavi 20. godišnjice ustanka naroda i narodnosti Srbije, a sa tog mesta uklonjen je 28. avgusta 1991, prema odluci Izvršnog odbora Skupštine opštine.

Nikola Gogiæ, direktor Narodnog muzeja, izjavio je danas da ta ustanova vodi brigu o èuvanju tog spomenika, koji je, prema njegovim reèima, od izuzetne umetnièke vrednosti, što je izazvalo mnoge kolekcionare da poslednjih godina bezuspešno pokušaju da doðu u posed spomenika.

- Titov spomenik je sa Trga partizana ukraden, jer je odluku o njegovoj dislokaciji doneo Izvršni odbor Skupštine opštine, koji nije bio nadležan za takvu odluku - tvrdi Gogiæ, napominjuæi da je Republièki odbor SUBNOR-a pokrenuo inicijativu za njegovo vraæanje na staru lokaciju, u èemu ima i podršku Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.

Graðani Užica, u mnogobrojnim anketama koje su poslednjih godina provodile lokalne televizijske stanice, masovno su se izjasnili za vraæanje spomenika na Trg partizana, gde mu je mesto i prema urbanistièkom planu grada, ali i želji meštana da svedoèi o jednom vremenu u istoriji grada.

Da je istoriju Užica u drugoj polovini 20. veka znaèajno obeležio period vladavine Broza, kada je doživeo privredni preporod, govori i èinjenica da je ovaj grad u vremenu od 1946. do 1991. godine nosio Titovo ime.

Tito je u Užicu, sa Vrhovnim štabom narodnooslobodilaèke vojske, boravio u jesen 1941. godine, kada je osnovana Užièka republika, jedina slobodna teritorija na prostoru koju je porobila fašistièka Nemaèka.

Kadinjaca

Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

Fašizam i antifašizam u BiH
Administrator
Thursday, 30 April 2009






Parlamentarna skupština BiH je krajem aprila 2008. odbila inicijativu poslanika SDP BiH za donošenje Zakona o zabrani djelovanja neofašistièkih organizacija i korištenja neofašistièkih simbola u Bosni i Hercegovini. Prije podnošenja inicijative parlamentarcima je predata peticija podrške donošenju ovog zakona sa 13.500 potpisa koje su na ulicama BiH gradova prikupili aktivisti NVO Gariwo. Parlamentarna skupština je ipak naložila Vijeæu ministara da donesene nacrt ovog zakona. Zašto nije prihvaæena inicijativa poslanika SDP, postalo je jasno u mnogobrojnim TV emisijama gdje su svoje stavove iznosili BiH politièari. Želja veæine njih je da se donese jedinstven zakon u kojem æe se se osuditi svi „totalitarni režimi“ te na osnovu toga zabraniti njihovo velièanje. Pojednostavljeno, cilj je da se Zakonom izjednaèe fašisti i antifašisti, što bi bila sramota bez presedana.
Ideju o donošenju zakona kojim bi se zabranilo djelovanje neofašistièkih organizacija promovisale su još 2005. godine ugledne BiH institucije i NVO: Akademija nauka i umjetnosti BiH, Vijeæe kongresa bošnjaèkih intelektualaca, Srpsko graðansko vijeæe-pokret za ravnopravnost, Hrvatsko narodno vijeæe..

Nažalost, šanse za usvajanje ovog zakona su trenutno veoma male S jedne strane snage revizionista koje od poraženih pokušavaju da naprave pobjednike a prisutni su u politièkom životu BiH su veoma jake, dok s druge strane graðani BiH koji baštine antifašizam neæe ni po koju cijenu prihvatiti da se „pod istu kapu“ stave fašisti i antifašisti, odnosno indirektno zlikovci i njihove žrtve. Kompromisa po ovom pitanju neæe i ne smije biti.

Jedini izlaz bi mogla biti nedavna izjava Visokog predstavnika meðunarodne zajednice Miroslava Lajèaka koji je izjavio da æe jedan od preduslova ulaska u EU novih èlanica biti usvajanje ovog Zakona. Lajèak je bio jasan –zakonski treba zabraniti organizacije èije se djelovanje temelji na fašizmu. Nikakve druge „totalitarne“ organizacije ni ideologije nije ni spomenuo.

Neofašistièki pokreti kao što je npr. Ravnogorski èetnièki pokret sasvim neometano djeluju na podruèju BiH, a manifestacije i isticanje fašistièkih simbola se dešavaju svakodnevno. Uklonjeni su nazivi ulica koje su nosile imena antifašista, a pojavile su se ulice: Draže Mihailoviæa, Ravnogorska, Mile Budaka i nekih istaknutih pripadnika zloglasne SS Handžar divizije. Antifašistièki spomenici se ne održavaju i nalaze se u veoma lošem stanju, a neki su namjerno srušeni eksplozivom- spomenik na Makljenu kod Prozora.

Vlada kraljevine Norveške je poslije rata finacirala obnovu uništenog partizanskog groblja u Mostaru. Meðutim, nekoliko godina poslije obnove groblje je ponovo oskrnavljeno. Norveški ambasador koji je nedavno posjetio groblje je bio ogorèen. Izjavio je da se nigdje u svijetu na grobovima antifašista ne mogu naæi nacrtani fašistièki simboli, kao što se to može vidjeti na groblju u Mostaru.

RÈP je prije nekoliko godina postavio spomenik zloèincu Draži Mihailoviæu u centru Brèkog. Uz veliki otpor tadašnji supervizor meðunarodne zajednice u Brèko distriktu je uspio ukloniti spomenik. Meðutim, on nije uništen nego je premješten na drugu lokaciju, negdje u okolini Višegrada, tamo gdje su jedinice pod njegovom komandom poèinile straviène zloèine nad nedužnim civilima.

Ovdje treba navesti i pozitivne primjere, jer je evidentno da obilježavanju znaèajnijih datuma iz NOB-a i istorijskih bitaka II svjetskog rata (Bitka za ranjenike, Bitka na Sutjesci, Bitka na Kozari..) svake godine prisustvuje sve više graðana. Graðani Drvara su samoinicijativno obnovili èuvenu Titovu peæinu i podnijeli policiji prijavu protiv onih koji su ukrali eksponate iz tamošnjeg muzeja. Graðani Sarajeva su su prošle godine sprijeèili održavanje Thompsonovog koncerta, a ovdje posebno treba istaæi i pismo grupe uglednih katolièkih sveæenika iz franjevaèke provincije Bosne Srebrene koji su osudili zloupotrebu vjerskih simbola od strane ovog pjevaèa jer je na plakatima kojima je reklamiran neodržani koncert bio prikazan križ simbol mira, zajedno sa maèem simbolom zla. U gradu koji je u periodu 1941-1945 izgubio skoro 15 % svojih stanovnika koji su ubijeni samo zbog svog porijekla od strane ideologije koju ovaj pjevaè velièa za njegov koncert jednostavno nije bilo nikakve šanse.

EU koja je ne sluèajno osnovana na Dan pobjede nad fašizmom i koja kao svoj dan slavi 9.5. je istorijska odgovornost da pomogne antifašistièkim snagama da pobjede zlo koje je oèigledno pobijeðeno te davne 1945. godine osim na prostorima bivše Jugoslavije.

Vlada kraljevine Norveške je poslije rata finacirala obnovu uništenog partizanskog groblja u Mostaru. Meðutim, nekoliko godina poslije obnove groblje je ponovo oskrnavljeno. Norveški ambasador koji je nedavno posjetio groblje je bio ogorèen. Izjavio je da se nigdje u svijetu na grobovima antifašista ne mogu naæi nacrtani fašistièki simboli, kao što se to može vidjeti na groblju u Mostaru.

Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Sevels dana 08-29-2010 u 19:00.

Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgièar. Jesam, iskreno. Sada žalim Jugoslaviju, jer je bila zemlja svih. Poštujem Srbiju, kao i Hrvatsku, Sloveniju, Makedoniju, Bosnu, ali najdraže mi je bilo kada smo bili Jugoslavija. Mi smo se integrisali mnogo ranije nego Evropa, koja radi na svojoj integraciji, a na našoj dezintegraciji. .......

Beogradski muftija Hadži Hamdija ef. Jusufspahiæ za „Blic News“ 2008.

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

Orden Narodnog Heroja

Ordenom narodnog heroja odlikovano je:
1.322 borca i rukovodioca NOVJ,
22 stranih državljana,
27 vojnih jedinica i ustanova NOVJ,
8 gradova u Jugoslaviji i
4 društveno-politièke organizacije

Do 1957. godine dodeljeno 1.307 ordena u Jugoslaviji, od èega 1.220 muškarcima, a 87 ženama.

Prema republici roðenja (ne nacionalnosti):
Bosna i Hercegovina — 284
Hrvatska — 282
Srbija — 256
Crna Gora — 247
Slovenija — 156
Makedonija — 63
inostranstvo — 17

Prema zanimanju:
506 radnika
207 zemljoradnika
404 intelektualca
78 bivših pripadnika jugoslovenske kraljevske vojske
73 èinovnika
39 drugih zanimanja
5 nepoznato

Skoro svi nosioci ovog odlikovanja bili su èlanovi Komunistièke partije Jugoslavije (neki su primani i posthumno), a 658 odlikovanih bili su èlanovi KPJ i pre Drugog svetskog rata. Veæina, njih 1.261, se pridružila partizanima 1941; iz 1942. je bio 41 heroj i pet iz 1943. godine.

Od narodnih heroja koji su poginuli u ratu:
624 je poginulo u borbi
104 se samo ubilo
55 je izvršilo drugi vid samoubistva
30 je umrlo od smrtnih rana
20 je ubijeno u zarobljeništvu
13 je obešeno
12 je masakrirano
4 je umrlo od bolesti
3 je živo zakopano
3 je zadavljeno
2 je ubijeno na svirep naèin
5 je poginulo u nesreænim sluèajevima

Zanimljivo

Meðu nosiocima Ordena narodnog heroja nalazi se èak devet braènih parova:
Rade i Dragica Konèar,
Aleksandar i Anða Rankoviæ,
Anton i Vida Tomšiè,
Rade Bulat i Milka Kufrin,
Vladimir Dolnièar Rudi i Zorka Regacin,
Filip Kljajiæ i Ðuka Diniæ,
Jovan Milosavljeviæ i Radmila Trifunoviæ,
Ljubiša Miodragoviæ i Ðina Vrbica,
Savo Drljeviæ i Mara Naceva

Meæu nosiocima Ordena narodnog heroja nalaze se i braæa i sestre:
Josip, Ivica i Drago Mažar
Vasilije, Vojo i Mirko Kovaèeviæ
Trajko i Dragi Stamenkoviæ
Stevan i Stanko Opsenica
Ilija i Tomica Popoviæ
Mirèe i Vera Aceva
Blagota i Vukosava Miæunoviæ
Isa Jovanoviæ i Anða Rankoviæ
Milovan i Aleksa Ðilas

Kao i otac i sin, Dragojlo i Miloš Dudiæ.

Gradovi u SFRJ koji su odlikovani Ordenom narodnog heroja Jugoslavije su:
Beograd, odlikovan 20. oktobra 1974. godine
Zagreb, odlikovan 7. maja 1975. godine
Ljubljana, odlikovana 7. maja 1970. godine
Novi Sad, odlikovan 7. maja 1975. godine
Prilep, odlikovan 7. maja 1975. godine
Priština, odlikovana 7. maja 1975. godine
Titov Drvar, odlikovan 17. maja 1974. godine
Cetinje, odlikovano 7. maja 1975. godine

Klikni da pogledas u stvarnoj velicini

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka