Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » NAUKA I DRUŠTVO » ISTORIJA / POVIJEST » Dolazak BH naroda u Bosnu » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Stranica (11): « prva ... « prethodna 4 5 6 [7] 8 9 10 sljedeca » ... zadnja » Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
makso makso is a Male
Super Moderator




Poruka: 2847
Location: andaluzija
pokretac teme Thread Started by makso

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od semirizsvemira:

    Putopise svrstati u povijest 21.gif Nemoj svega ti 10.gif Sto se tice Spanije i dijela Francuske koji su bili pod kontrolom muslimana znam veoma mnogo . A da ne zaboravim da je Povijest nauka a ne skrabanje po papirima . I da ,malim slovima pisem imena naroda cija je povijest crna 10.gif


Dijela Francuske?
Vjerovatno mislis na Marselj i okolinu,ako ili mozda na teritorije ALzira i Maroka, dok su bile francuske kolonije?

Sto se tice Spanije, za novu godinu sam bio na granici izmedju muslimanske spanije i krizarskog sjevera,
ako hoces mogu ti i slije okaciti, tvrdjava i da vidis ti kako oni odrzavaju povijesne spomenike

Neko vrijeme sam bio u drustvu (igrom prilika) sa ljudima iz bliskog istoka (ljekari, bogatasi, i konzularci, Sirije, Arabije, Kuvajta, ljudi iz LIbana i Palestine) a imam i skoro svakodnevni susret sa ljudima iz Magreba.

Vec sam ti jednom rekao, pa si me opet ponukao da ti odgovorim, ali vise necu, Samo meljes po temi, nisi ni JEDAN podatak naveo.
Prijatno

___________________________________________________________________
prest'o sam 18.gif

04-16-2013 10:21 makso is offline Pregledaj poruke od makso Dodaj makso u listu prijatelja
semirizsvemira semirizsvemira is a Male
raja


Poruka: 1860

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      citat od makso:

        citat od semirizsvemira:

      Putopise svrstati u povijest 21.gif Nemoj svega ti 10.gif Sto se tice Spanije i dijela Francuske koji su bili pod kontrolom muslimana znam veoma mnogo . A da ne zaboravim da je Povijest nauka a ne skrabanje po papirima . I da ,malim slovima pisem imena naroda cija je povijest crna 10.gif


    Dijela Francuske?
    Vjerovatno mislis na Marselj i okolinu,ako ili mozda na teritorije ALzira i Maroka, dok su bile francuske kolonije?

    Sto se tice Spanije, za novu godinu sam bio na granici izmedju muslimanske spanije i krizarskog sjevera,
    ako hoces mogu ti i slije okaciti, tvrdjava i da vidis ti kako oni odrzavaju povijesne spomenike

    Neko vrijeme sam bio u drustvu (igrom prilika) sa ljudima iz bliskog istoka (ljekari, bogatasi, i konzularci, Sirije, Arabije, Kuvajta, ljudi iz LIbana i Palestine) a imam i skoro svakodnevni susret sa ljudima iz Magreba.

    Vec sam ti jednom rekao, pa si me opet ponukao da ti odgovorim, ali vise necu, Samo meljes po temi, nisi ni JEDAN podatak naveo.
    Prijatno
oj lipi Makso kakve francuske kolonije . Pricam o maurskoj vladavini na Pirinejskom poluostrvu buraz . 900 godina zlatne povijesti ljudskog roda

___________________________________________________________________
"Da li je Kur`an od vjeènosti za to ne pitam. Da je on knjiga nad knjigama vjerujem iz muslimanske dužnosti!"
(Johann Wolfgang Goethe)

04-18-2013 21:06 semirizsvemira is offline Pregledaj poruke od semirizsvemira Dodaj semirizsvemira u listu prijatelja
makso makso is a Male
Super Moderator




Poruka: 2847
Location: andaluzija
pokretac teme Thread Started by makso

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

KOji dio Francuske se nalazi na Pirinejskom poluotoku, Profesore povijesti?

Evo cu ti i priznati, ako hoces , da budes povjesnicar, ali si sada los sa geografijom 11.gif

Na ovom mjestu



se slavni Tarik iskrcao sa svojom vojskom i kako kaze legenda, spalio brodove.
Rekao vojsci, iza vas je more a ispred vas je Iberija. Bujrum. Dogurali su skoro do Pirineja, i to veoma brzo, a onda je pocela njihova dekadencija, kulminirana (sramotnom) predajom Granade.

Nikada nisu uspjeli osvojiti sjeverni dio poluotoka 21.gif (danasnja Galicia, Asturias, Cantabria, Baskija, djelovi Aragona, Katalonija). Francuska se nalazi sjeverno od ovih pokrajina

___________________________________________________________________
prest'o sam 18.gif

04-18-2013 21:44 makso is offline Pregledaj poruke od makso Dodaj makso u listu prijatelja
makso makso is a Male
Super Moderator




Poruka: 2847
Location: andaluzija
pokretac teme Thread Started by makso

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Moze li neko od modera da prepravi post pa da se vidi slika?? lijepo vas molim

10.gif

___________________________________________________________________
prest'o sam 18.gif

04-18-2013 21:46 makso is offline Pregledaj poruke od makso Dodaj makso u listu prijatelja
makso makso is a Male
Super Moderator




Poruka: 2847
Location: andaluzija
pokretac teme Thread Started by makso

Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Da probam ponovo okaciti sliku....



    Uploaded with

      Po Tariku je Gibraltar dobio ime, i mjesto Tarifa (nekoliko km zapadnije) i izmedju njih Algeciras
      Gibraltar znaci 'Tarikova stijena', a Tarifa nesto slicno, ko hoce moze da gugla

      Ova dzamija na slici je na Gibraltaru, a postoji svojatanje koja je najjuznija tacka Evrope i koja je najbliza Africi (spanci kazu Tarifa, englezi Gibraltar)

      elemneis, eto njiha tamo, ovo je tema o dolasku bh naroda u BiH


      11.gif

      ___________________________________________________________________
      prest'o sam 18.gif

      04-18-2013 22:07 makso is offline Pregledaj poruke od makso Dodaj makso u listu prijatelja
      Ponekad s'proljeca Ponekad s'proljeca is a Male
      ne more meda


      Poruka: 26

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

        http://www.scribd.com/doc/46910715/On-the-Beginnings-of-Bosnia


      Ima dosta interesantnih stvari za procitati!

      04-20-2013 19:43 Ponekad s'proljeca is offline Pregledaj poruke od Ponekad s'proljeca Dodaj Ponekad s'proljeca u listu prijatelja
      Ponekad s'proljeca Ponekad s'proljeca is a Male
      ne more meda


      Poruka: 26

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Fra Antun Kneževiæ

      Clanak u listu Bosanski prijatelj iz 1870. godine

      "Neke nase komsije vrlo se ljute, sto se dicimo i ponosimo nasim starim imenom, jezikom i obicajima i sto pod zivu glavu necemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas slozne su nase komsije, koje cemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi trazi od nas nesto drugo, jer izmedju sebe ne mogu – o zivu glavu – da se sloze. Prijatelj Jovo p...orucuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bosnjace, ti si moj i moras prigrliti moje ime“. Potegni tamo, potegni amo, a sve bez nasega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svadje, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo vec odavna tome priucili, mi bi se morali od cuda kameniti kao kulasinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitacemo nase prijatelje, koji se bave perom i stampom: za sto se tako svadjate za nas, kad dobro znadete, da je Bosnjak od starine privikao diciti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drzi tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) nase mile domovine sjeca nas onih vremena, kada se je nasa domaca vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajuci se ponosnim i junackim imenom Bosnjak. Gledamo na mnoge dokumente domacih spisatelja iz proslih vjekova, u kojima se uvijek spominje nase pravo narodno ime Bosnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bosnjak. Od toga necemo niti smijemo otstupiti, toga cemo se imena drzati vijerno i stalno.“ Mi se ponosimo time, da je upravo nas jezik, a iz nase otadzbine uzet za osnovu knjizevnog jezika nasih komsija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadzic, Dancic, pa Ljudevit Gaj prenijeli su nas lijepi jezik u knjizevnost obaju recenih naroda, te ga prozvase kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava diciti se, sto se nasim jezikom sluze danas u knjizevnosti nasi prijatelji Jovo i Ivo, a to ce nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zasto naziv, sto su ga oni nasem jeziku po svojoj volji, a bez naseg pitanja dali, sada nama po sto po to hoce da nametnu, pa nam cak brane, da mi u nasoj vlastitoj kuci svoj jezik oznacujemo imenom naseg naroda. To je slicno, kad bi nasem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali cast i postenje obodvojici nasih prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad necemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, vec bas hocemo, da svakome jasno dokazemo, da smo mi Bosnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bosnjaci kao sto su nam bili i pradjedovi i nista drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji nasa braca, koji toliko stoljeca u Bosni i Hercegovini stanuju i zivu, a hoce da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouce i promozgaju."




      "
      Clanak u listu Bosanski prijatelj iz 1877. godine

      Nu ako nam je zao na Madjare, mnogo nam je zalije na njeku - cast i postenje pravednima - jednokrvnu bracu Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam rascijepise Bosnu i Bosnjake, te rekose da je Bosna do Vrbasa Srbija, a Bosnjaci Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cijeloj Bosni samo Srbi, docim cetvrti proglasise da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bosnjaci na glasu junaci kod ovakvih samo su prazna imena, izmisljena od njekih zanesanjakah..."


      Druga pisana dijela su:

      Krvava knjiga (1869), Bosanski prijatelj, sv. IV . (1870), Kratka povjest kralja bosanskih, I-III, (1884-1887), Pad Bosne (1886) i Carsko-turski namjesnici u Bosni i Hercegovini (1887). Od spisa koji nisu objavljeni valja navesti: Povjesnica Franjevaèkog samostana u Jajcu, I-III, (1884-1886) i Varica (1888).[/size]

      04-20-2013 19:50 Ponekad s'proljeca is offline Pregledaj poruke od Ponekad s'proljeca Dodaj Ponekad s'proljeca u listu prijatelja
      Ponekad s'proljeca Ponekad s'proljeca is a Male
      ne more meda


      Poruka: 26

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

        http://tinypic.com/view.php?pic=wwndr5&s=4

      04-20-2013 19:53 Ponekad s'proljeca is offline Pregledaj poruke od Ponekad s'proljeca Dodaj Ponekad s'proljeca u listu prijatelja
      bijelilabud bijelilabud is a Male
      bice nesto od mene




      Poruka: 293

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Pregledao sam, površno, za sada, naslove iz postavljenih linkova. I ja koristim ''Scribd com'' i sa nekim od ponuðenih naslova sam se i ranije susretao. U svakom sluèaju, vrlo je zanimljivo i korisno što si se ukljuèio na ovu temu ''Ponekad s' proljeæa''. Lièno bih volio da to ne bude samo ponekad, ni samo s' proljeæa, jer nasluæujem da se radi o osobi koja poznaje teren na kome se kreæe. Šteta što oni tekstovi, koji su na engleskom, nisu prevedeni, osim skraæenog prikaza ili sažetka, na kraju. Sa zadovoljstvom æu napraviti uži izbor meðu naslovima koje si ponudio i èitanjem ispuniti slobodno vrijeme. Pozdravljam te, ''Ponekad s' proljeæa''. 10.gif 10.gif

      04-20-2013 22:08 bijelilabud is offline Posalji email za bijelilabud Pregledaj poruke od bijelilabud Dodaj bijelilabud u listu prijatelja
      Boza Boza is a Male
      moforaja




      Poruka: 4600
      Location: ni na nebu ni na zemlji

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Fino ti obogati ovu temu 10.gif 10.gif 10.gif

      04-20-2013 22:23 Boza is offline Pregledaj poruke od Boza Dodaj Boza u listu prijatelja
      makso makso is a Male
      Super Moderator




      Poruka: 2847
      Location: andaluzija
      pokretac teme Thread Started by makso

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Dobro dosao, i nek ne bude samo ponekad 10.gif

      Da ne ponavljam labudove rijeci, koje usput potpisujem, zelim da i dalje dajes doprinose temi i da se aktivnije ukljucis u raspravu .

      10.gif 10.gif

      ___________________________________________________________________
      prest'o sam 18.gif

      04-21-2013 10:40 makso is offline Pregledaj poruke od makso Dodaj makso u listu prijatelja
      Ponekad s'proljeca Ponekad s'proljeca is a Male
      ne more meda


      Poruka: 26

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Pokusavam da nadjem snimak- reportazu belgijskog putopisca snimljenu u Bugarskoj u kojoj se prikazuje godisnji skup Bogumila iz citavog svijeta.

        http://bgworld.net/last_news.php?c_rec=all&c_y=2012&c_m=11&c_d=8&news_ID=&actorID=&s_ID=3&page=6&keyword=&PHPSESSID=029f12852f6873897060fe53e832ecdc



      Nije ni ovo naodmet pogledati, moze se malo i razumjeti ovaj bugarski jezik.

      broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane Ponekad s'proljeca dana 04-21-2013 u 10:45.

      04-21-2013 10:41 Ponekad s'proljeca is offline Pregledaj poruke od Ponekad s'proljeca Dodaj Ponekad s'proljeca u listu prijatelja
      bijelilabud bijelilabud is a Male
      bice nesto od mene




      Poruka: 293

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Ponekad s' proljeæa, tekstovi u æiriliènom pismu ne prolaze na serveru na kome je forum. Pokušavao sam i ja, u više navrata , i dobijao isti rezultat kao i ti. Ovaj tvoj link, preveden, kako - tako, sa bugarskog, ne govori, izgleda mi, o onome što si najavio - godišnjem skupu bogumila iz èitavog svijeta.

      Ovo je Google- ov prevod, samo da se zna, obzirom na brojne pravopisne i gramatièke greške.
      Usput, pozdrav domaæinu teme, Maksi. 10.gif

      TraductionSource : bulgare
      Cible : croate
      bulgarecroatefrançaisDétecter la langue

      croatefrançaisslovaque
      28.08.2009
      2012 - stvarno kraj svijeta!

      Svetlana Tilkova-Alain


      Sa svakim danom, tema za 2012 u majanskog kalendara dobiva sve više maha, a to æe biti do kraja 2012, kada se oèito ništa se oèito ne mogu dogoditi. Koji Nadam se da dijeli mišljenje mnogih trijezni ljudi.


      U pogledu svih špekulacija sa majanskog kalendara ima svoje mišljenje, što kategorièki odbacuje pojmove diljem svijeta i apokalipse. Prvo, prema znanstvenicima u kalendaru je u pitanju vrijeme ciklusa, poèetak koji odgovara 13. kolovoz 3114 godina prije Krista. Ovaj veliki ciklus vremena završava 23. prosinca 2012 Svaki veliki ciklus je podijeljen u manje cikluse. U ovom vremenu ne postoji odredba o kraju svijeta i života. Mislim da je naizgled teško odgovoriti na pitanje je sada, jer ispada da je u 2012, tu su uvijek neki jednostavan odgovor da æu biti zadovoljan: kalendar završava na taj datum, jer su kameni kotaèi sljedeæeg ciklusa vremena još pronaðena. Tu bi mogao biti spreman, pa èak i masoni su uèinili svoj posao, ali su španjolski konkvistadori su ih uništili, jer su uništili sve što je zlato, srebro i drago kamenje. Ne zaboravite da je doæi do visine kulture Maya Španjolci su primitivni barbari.


      U vezi s tim apokaliptiènim predviðanjima ljudi pokušavaju sjaji s jeftinim popularnosti, pitam se zašto oni bulje u dan 21/12/2012, a ne oslanjati se na daleko više zanimljivih Mirror datirana 20.12.2012 sama u 2012 što manje vibracija povezana s globalnim promjenama, uz uvjet da se ove promjene u sebi prilagoditi i spojiti sa svijetom oko nas. Vibracije 5, što može biti smanjen u 2012, je predmet Merkura, planeta suradnje, komunikacije, naše sposobnosti da se prilagode, intelekta i samospoznaje, ali i nastojati obogatiti naše znanje o svijetu i svemiru. Hoæe li nam pomoæi da otkriju darove koje æe sigurno dokazati da je stoljetna èovjekova postojanja je uvijek razlièiti ljudi su sada u modi praktiènost pod nazivom "indigo djeca".


      Ako æemo tražiti tumaèenje koje nas može dovesti do znaèajnog zakljuèka u 2012 Ja bih rekao da je kao sklapanja navedenog, možemo pretpostaviti da je na kraju 2012 možemo oèekivati prijelaz na duhovnoj transformaciji Man. Nije sluèajno pisati jedan s velikim slovom. Za mene je to kolektivna slika svih ljudi, što se tièe njihove duše neæe vidjeti dvije istovjetne ljudi na našoj planeti Zemlji. Neki su doživjeli razinu postignutu svoju duhovnu transformaciju u isto vrijeme, neki više puta, drugi su degradirani. Dakle, ako govorimo o duhovnoj preobrazbi, obilježeno do kraja ciklusa majanskog kalendara u 2012, trebali bismo govoriti o društvu, ljudi kao cjeline, a ne odvojeno za svoje èlanove koji, kao što sam rekao, ne postoji ujednaèenost ne može imati. Ali ovdje opet moramo postaviti vrlo logièno pitanje za ono što mi razlog, narod Europe, naseljeni i množe u Americi, moramo pretpostaviti da je kalendar vrijedi za nas, a ne za rodom iz Meksika? Ja bih se kladiti da kada se to Kameni kalendar je sastavio, sveæenici i astronomi, ako vam se sviða bilo koji od suprotnoj strani svijeta, pretpostavlja se da je druga strana je suha i takoðer žive ljudi. Ili možda nam oèinstvo u ovom kalendaru govori o osjeæaju krivnje preko nepovratno uništene kulture domorodaèkih amerièkih naroda.


      U suvremenom jeziku nepoznato zašto Rijeè apokalipsa obièno se povezuje s krajnjeg kraja života. U grèkom jeziku to znaèenje rijeèi ne. Za Grke apokalipsa znaèi "otkrivanje", "otkrivenje", a prema biblijskim tekstovima rijeèi daje znaèenje proroèanstva. Složivši se s tom tumaèenju, možemo reæi da je naš osobni predstojeæe apokalipsa. Ako veæina ljudi na planeti Zemlji, jer je sve više globaliziranom ljudske civilizacije dosegne pravi izbor za vodeæim važnosti duhovnog razvoja, onda èovjeèanstvo æe skoèiti na novu duhovnu razinu. Ponekad su ti prijelazi su munja brz. Ponekad im je potrebno stoljeæa, èak tisuæljeæa. Èovjeèanstvo na Zemlji je sada dostiže i dugo vremena živjeli na dvanaesto razinu 24-speed Universal ljestvici. Ako nakon dvije godine ili u cijelosti na poèetku treæeg tisuæljeæa æe poèeti prijelaz na trinaestom, ovisi o nama. Ako se odluèimo na pravi put, da æe morati napustiti primitivne materijalnih težnji, želja da se ništa postiæi bez napornog rada i ide na put intelektualne i duhovne svijesti. Morat æete nas upuštati, svjesno promatranje univerzalni zakon bi zaslužila pojavljivanje u našim svakodnevnim životima za izvanzemaljskom inteligencijom i napraviti još jedan skok na novu razinu duhovnog razvoja koji moramo postiæi svoje postupke, kao i na Zemlji u svemiru, ništa ne dolazi besplatno.

      04-21-2013 11:05 bijelilabud is offline Posalji email za bijelilabud Pregledaj poruke od bijelilabud Dodaj bijelilabud u listu prijatelja
      Ponekad s'proljeca Ponekad s'proljeca is a Male
      ne more meda


      Poruka: 26

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Google map; Bosnyák tér, 1149 Boedapest, District XIV., Hongarije
      Boedapest, Erzsébet híd, Hongarije
      / Inace djevojacki Elizabeta Kotromanic/



      Dok smo mi lutali i zaboravljali, nase drage komsije Madjari su nam cuvali ime!
      Kad god prolazim kroz Budimpestu, navratim tamo!

      04-21-2013 11:44 Ponekad s'proljeca is offline Pregledaj poruke od Ponekad s'proljeca Dodaj Ponekad s'proljeca u listu prijatelja
      Ponekad s'proljeca Ponekad s'proljeca is a Male
      ne more meda


      Poruka: 26

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Trazim jos, ako uspijem postavicu!
      Imam nekih zemljaka u Belgiji pa cu pitati da nekako iskopaju.
      Dok sam gledao najvise me iznenadilo kada su intervjuisali neke Francuze koji kazu da je pored Bugarske najvise Bogumila bilo u Bosni i Hercegovini. Patarene iz Francuske poistovjecuje takodje sa Bogumilima.

      04-21-2013 11:59 Ponekad s'proljeca is offline Pregledaj poruke od Ponekad s'proljeca Dodaj Ponekad s'proljeca u listu prijatelja
      djemila djemila is a Female
      Naj-Moder 2008




      Poruka: 11452
      Location: Mostar

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      @Ponekad s' proljeca...dobro dosao na forum 33.gif

      ___________________________________________________________________
      Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...

      04-21-2013 13:44 djemila is offline Pregledaj poruke od djemila Dodaj djemila u listu prijatelja
      bijelilabud bijelilabud is a Male
      bice nesto od mene




      Poruka: 293

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      Ponekad s' proljeæa, bilo bi zanimljivo, radi onoga priloga što si postavio, iz èasopisa ''Bosanski prijatelj'', nešto kazati i o njegovom pokretaèu, èesto i jedinom uredniku, fra Ivanu Franji Jukiæu - kraæi životopis/biografiju, radi onih koje ova tematika zanima. Ni naš vrli domaæin na temi - Makso, neæe se, nadam se, protiviti, kao ni ovome što slijedi, jer mi se èini na je sve u kontekstu i ''na fonu'' teme koju je postavio.10.gif 10.gif

      Kada spominješ Katare (Albigeze) u Francuskoj i njihovu vezu sa Bogumilima, proèitao sam, zaista, mnogo toga, na francuskom jeziku i nešto malo na engleskom. Od svega proèitanog, posebno me se dojmio historijski roman: Arnaud Delalande: L' Église de Satan - Le roman des Cathares'' - Editions ''Grasset & Fasquelle, 2002.'' (Arno D'laland -''Sotonina crkva - roman o Katarima'') . Neke od scena ove romansirane prièe o istinitim, historijskim dogaðajima pogroma Katara u Francuskoj,toliko su jezive, da se s teškoæom mogu smjestiti u imaginativni okvir ''normalne'' ljudske osobe. Na drugoj strani, ta svetaèka smirenost, pri susretu sa smræu, tih, najèešæe živih ljudskih buktinja, ili iskasaplljenih trupla, što još daju znake života - žena, djece, staraca - toliko je fascinantna, da èitalac pomisli kako im je snaga njihove vjere i vjerovanja u svoju vjeru, pomagala da izaðu iz kruga tjelesne osjetilnosti i prepuste se smrti, materijalno, tjelesno;nadrastajuæi je i pobjeðujuæi je, duhom uvjerenja. Ja imam knjigu, a postoji li elektronsko izdanje, ne znam, mogu provjeriti, kao što možeš i ti ukoliko te zanima, jer, evo, imaš naslov. Naravno, i ukoliko vladaš francuskim jezikom, a èini mi se da jesi, na temelju konteksta u kome spominješ belgijskog putopisca i prijatelje u Belgiji.
      Ovaj prilog, koji slijedi, ''skinuo sam'' sa sliène tematske rasprave na jednom forumu u Hrvatskoj.


      Bogumili - povijesno znanstveni pristup

      u srednjovjekovnoj Bosni bile su prisutne 3 vjere: bogumilska, katolicka, pravoslavna. vecina stanovnistva je slijedila bogumilsku vjeru. zvanicna crkva (katolicka i pravoslavna) proglasile su je krivom vjerom (herezom). ova vjera se u dokumentima naziva patarenskom, manihejskom i sl, dok je domaci dokumenti u organizacionom smislu nazivaju "Crkva bosanska".

      Pojava bogumila u Makedoniji i Bugarskoj pada u vrijeme teškog biz. pritiska na tu zemlju nakon smrti Simeona, a za vladanja Petrova. Ideološki je taj pokret u cjelini bio upravljen protiv biz. tlaèitelja, protiv domaæe vlastele i hijerarhije vlastite kršæ. crkve, koja je po Kozminu prikazu bila do krajnosti iskvarena Nesumnjivo je u tom heretièkom pokretu bilo i drugih manje važnih komponenata, kao što su, na primjer, revolt poganskih ostataka u zemlji, koji su pred malo vremena bili pokršteni, i doživljaji unutrašnjega života.

      A praksa krš. crkve pokazuje kako je ona dualistièku herezu radije prešuæivala ili je fizièki istrebljivala negoli se s njom teološki obraèunavala. O kasnijem razvoju bogumilske hereze u makedonsko-bug. prostoru ima malo vijesti. Ona se proširila i izvan tog prostora. Tako je jedna grupa bogumila iz redova plemstva, nakon pripajanja Bugarske Bizantu (971),emigrirala u Carigrad, gdje je našla pristaše u višim društvenim slojevima. Protiv njih su poslije istupili carevi Aleksije i Manuel Komnen. Neki su “pavliæani i Makedonci” prebjegli u Italiju u vezi s ustankom u Makedoniji (1040-41), a potkraj XI st. masalijani su se proširili po Balkanskom poluotoku. S bogumilskom herezom, dovodi se u vezu i maloaz. sekta fundajajita (phundagiagiti).

      Heretièka fronta od Balkanskoga poluotoka do talijansko-franc. podruèja bila je povezana dualistièkom tezom da ne postoji jedan bog veæ dva. Heretici su se javljali pod razlièitim imenima: bogumili, kudugeri (grè. naziv za bogumile), babuni (u Srbiji uobièajen naziv prema mak. planini Babuni), krstjani (naziv uobièajen u Bosni), patareni (tal. naziv prema siromašnoj èetvrti u Milanu, Pataria), christiani boni ili veri, boni homines, bonomii, katari (naziv uobièajen u Francuskoj i Njemaèkoj prema grè. kaJaros: èist) kataristi (oblik od katari), katafrigi (iskvareno od katari), Bulgari ili Bougres (naziv upotrebljavan u Francuskoj prema Bulgarus: Bugarin), konkoreæani (Concorretii prema mjestu Concorezzo, sjeveroist. od Milana), popelicani (vjerojatno posprdan naziv iz franc. podruèja), tekserani (tkalci prema lat. texo, jer su se tkalci isticali kao pristaše te hereze u Francuskoj), garatenses (po Garattusu, jednom od starješina sekte u Italiji), illi de Desenzano (oni iz Desenzana, mjesta na Gardskom jezeru), Sclavini (Slaveni, naziv za one heretike u Italiji koji su podržavali veze s bos. bogumilima), caloiani (naziv u Italiji, jer se njihov jedan biskup zvao Kalojan), Bagnolenses (u Italiji po mjestu Bagnolo u blizini Mantove), gazzari (u Italiji, naziv prema njem. Ketzer), albigenses (prema gradu Albi u grofoviji Toulouse), beggini (u njem. podruèju vjerojatno iskvareno od Albigenses).

      Papinski je Rim nastojo da te heretike, a naroèito njihova središta, uništi bez mnogo teoloških rasprava Pape su dobro osjetile da je taj pokret usmjeren proti njih i njihove nove politike, koja je od druge pol. XI st. težila za prisvajanjem svj. gospodstva u feud. formama. Prvi izraziti predstavnik te politike bio je Grgur VII (1073-85), a njegovi su je nasljednici nastavili. U ostvarivanju te politike pape pokreæu križarske ratove. Osim Prvoga križarskog rata (1096-99) koji je u zauzeæu Jeruzalema imao barem neki uspjeh svi su daljnji svršavali ne samo neuspješno veæ èest upravo katastrofalno za kršæ. vojske.

      U križarske ratove bilo je uvuèeno i Bizantsko Carstvo, jer su križarske vojske prelazile pustošeæi i plijeneæi preko njegovog teritorija. A zauzvrat biz. car Manuel Komnen poduzeo je protuofenzivu na Zapad (1162-80), od koje je naroèito trpjela Ugarska, pa onda naše zemlje. No, neprijateljstvo izmeðu kršæ. Istoka i Zapada dostignulo je vrhunac kad su križari 1204. osvojili Carigrad i osnovali tu Latinsko Carstvo.

      Dualistièka hereza na evr. Zapadu (bez Bosne) ima dinamièki karakter od pol. XII st. do pol. XIII st.,a taj se vremenski raspon pokriva s neuspjelim križarskim ratovima. Pojave dualistièke hereze na Zapadu spominju se 1143. u Kölnu (pod imenom siromasi Kristovi), 1144-45. u Liegeu, 1147. u franc. Dordogni, 1162. ona prelazi u Englesku, gdje nije mogla uhvatiti korijena. Uèvrstila se u grofoviji Toulouse u juž. Francuskoj i u lombardijskim gradovima. Veæ u drugoj pol. XIII st. snaga dualistièkog uèenja slabi, ono degenerira, postaje predmetom teoloških raspravljanja i postepeno nestaje na Zapadu u drugoj pol. XIV st., te prestaje biti živom snagom hist. kretanja.

      Dualistièki heretici na Zapadu neprekidno su upozoravali na Istok, na Bugarsku, a osobito na Bosnu, kao na maticu i na izvor tog uèenja, a odatle su im dolazili uèitelji i organizatori. U južnoslav. krajevima heretièko djelovanje jaèa potkraj XII st. U Srbiji je tadašnji veliki župan Stefan Nemanja brzom intervencijom sprijeèio daljnje širenje bogumilske hereze.

      U Poljicima su 1180, pod vodstvom Kaèiæa, poznatih bogumila, kamenovali splitskog nadbiskupa Rajnerija, a ubojice je primio zahumski knez Miroslav, oženjen bogumilkom, sestrom bos. bana Kulina.

      Splitski sabor od 1185. nišani na te heretike, kad u svom prvom èlanu proklinje sve , “sekte heretika” koje “ocrnjuju nauku” rimske crkve. U to vrijeme u Zadru je boravio došljak iz Apulije Zarobabel sa svojim sinovima Matejem i Aristodijem. Obojica su bila istaknuti “patareni”, koji su širili herezu u Splitu i imali dobre veze s Bosnom. Nesumnjivo je Zadar 1202. onako stradao od križara i zbog veza s bogumilima. Zadrani su u posljednjoj borbi na zidinama istakli križeve ne da uvjere križare da su kršæani veæ da nisu bogumili, koji ne poštuju križeve.

      Koliko je bogumilska hereza zahvatila Dalmaciju i Humsku zemlju, pokazuje i sluèaj Višena Šubiæa i Petra, zahumskog kneza, koji su bili heretici. Bogumilsko središte ostaje ipak Bosna. Bosna je ležala na granici ist. i zap. crkve, ali je ušla u interesnu sferu zap. crkve, a da to ist. nikad nije osporavala. Papama je bilo mnogo do toga da na toj graniènoj liniji uèvrste svoje pozicije kako bi bila brana protiv ist. crkve.

      Naporedo s tim ukrštavali su se u Bosni i interesi svjetovnih vlasti, napose Bizanta i Ugarske. Bošnjani su se odupirali jednako ist. i za . kršæ. crkvi, kao i Maðarima i Bizantincima, i taj je otpor došao do izražaja u bogumilskoj herezi. Papa Inocent III odmah poduzima mjere i 1200. poziva ug. kralja Emerika da postupi protiv Kulina te da njega i sve heretike protjera, a dobra im zaplijeni. Malo kasnije šalje i svog kapelana Ivana Casamarisa u Bosnu. Taj je izaslanik imao i prividan uspjeh, jer su se najistaknutiji bogumilski heretici 1203, na Bilinu polju, sveèano odrekli hereze u prisutnosti Casamarisa i bana Kulina.

      Ali je to odreknuæe pod prisegom (abjuratio) bilo samo prividno. Inocent III je 1208. pokrenuo križarsku vojsku i protiv katara u juž. Francuskoj, u oblasti Rajmunda, grofa od Toulousa. Poslije dvadesetogodišnjih borbi katare je svladao Simon de Monfort. U to se vrijeme u Bosni, pojaèanjem pastve, propovijedanjem i drugim crkv. mjerama, nastojalo iskorijeniti herezu; pri tom je glavni posao povjeren prosjaèkim redovima, najprije dominikancima a poslije franjevcima. U tom razdoblju papa Honorije III šalje posebnog legata, svog kapelana Akoncija, da u Dalmaciji i Bosni radi protiv heretika. Ali ni ta misija nije imala mnogo uspjeha, a Akoncije je oko 1224.u Bosni umro.

      Stoga je poslije rata protiv albigenza papa Grgur IX pokrenuo (1234) protiv Bosne, za vladanja bana Mateja Ninoslava, križarsku vojnu, kojoj je bio na èelu hrv. herceg Koloman, brat kralja Bele. Kaznena ekspedicija protegla se sve do 1239, ali nekoga trajnog uspjeha nije bilo. U borbi s bogumilima poginuo je i Mladen Šubiæ (1304).

      Križarski rat protiv bogumila poveo je 1363. ugar. kralj Ludovik I, muž Jelisave, kæerke bos. bana Stjepana II Kotromaniæa, ali je bio poražen. Žigmund je u križarskom pohodu 1408. pobijedio kod Dobora bos. vojsku, ali bogumilska hereza ni tom prilikom nije iskorijenjena; ona ostaje i dalje u bos. povijesti važan faktor i znaèajna polit. komponenta u obrani zemlje od tuðinskih napadaja.

      Vanjskopolit. prilike primoravale su bos. vladare da igraju dvoliènu ulogu prikazujuæi se èas katolicima, èas bogumilima. Kad se bos. kralj Stjepan Tomaš (1443-61) pred tur. opasnošæu priklonio Zapadu, bogumili su bili izloženi progonima. God. 1461. kralj je u Rim poslao tri vlastelina-bogumila u okovima da ih tamo ispitaju. Njihovo ispitivanje povjereno je kardinalu Juanu Torquemadi (stricu kasnijega poznatog velikog inkvizitora Tomasa Torquemade), koji je na temelju njihova saslušanja sastavio “pedeset zabluda manihejskih u Bosni”. Protubogumilsku politiku nastavlja Stjepan Tomaševiæ (1461-63) do same propasti Bosne. Padom Bosne u tur. ruke (1463) nestaje i bogumilske hereze u Bosni, a vjernici Bosanske crkve dobrim su dijelom prešli na islam.

      Osnovna dogmatska uèenja neomanihejske hereze od pol. XII st. dalje (uglavnom pod tri glavna imena: katara, patarena i bos. krstjana) bila su ova: dva su boga, jedan najveæe dobro, drugi najveæe zlo; prvi je stvorio nevidljivi, a drugi vidljivi svijet.

      Jedan podatak iz 1223. u pismu papinskog legata Konrada kaže da na granici Bugarske, Hrvatske i Dalmacije, a pokraj naroda Maðara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim papom. Po tome bi izgledalo kao da su svi dualistièki heretici imali zajednièkog papu, koji je imao sjedište negdje u Bosni. Ali taj podatak nije provjeren. Dualistièki heretici nisu imali posebnih zgrada (crkava) u kojima bi vršili bogoslužne èine, veæ su se zajednièki molili i uzajamno ispovijedali u svojim kuæama, napose u kuæi kojeg viðenijeg “savršenog”.

      Bogumili i njima srodne sekte odbacivali su štovanje svetaèkih slika i raspela. Zbog toga likovna umjetnost na podruèjima koja su stajala pod utjecajem bogumilstva nalazi svoju primjenu pretežno na nadgrobnim spomenicima, steæcima. Uz dekorativne i simbolièke motive i natpise, na steæcima se ponekad javljaju figuralni prikazi iskljuèivo profanoga karaktera (likovi pokojnika, scene turnira, lova i kola).

      itd itd.

      u zapisima iz zemljisnih knjiga imas i u Vjecnici u Sarajevu u povjesnim knjigama. tamo imas i zapisano od kojih su Bogumila na nekim podrucjima neki primili krscanstvo, a neki islam.

      puno ima Bogumilskih stecaka u Bosni, na zaravancima, na humcima ogromno kamenje. monoliti su to od jednoga komada istesani, u raznim velicinama, od metra i pol do tri metra dugacki, od metra do blizu dva siroki. Sa gornje strane su vodoravni, ali najcesce krovasto, u trokut uzdignuti kao rimski sarkofazi, tako da izgledaju kao neke kucice. obicno ih ima poveci broj na okupu. ponekad na njima je natpis, ili isklesan crtez, sunce, mjesec, mac, buzodvan, a cesto su islesani i ornamenti. npr. takvih kamenja imas u Ban-dolu, 30 km od Tuzle, na kojem pise: "Ase lezi Bozicko Banovic, na svojej zemli, na plemenitoj."

      mogu ti o tome reci i iz knjige o Bogumilima, od Dr. Ivo Pilara Predavanje u Socioloskom drustvu u Zagrebu).... itd .a vise podataka nalazi se u apologetickom traktatu prezbitera Kozme, poznatom pod naslovom 'Beseda na jeres', koji je nastao oko 972. Kozma optuzuje popa Bogumila da je poceo siriti novu, krivu nauku "po zemlji bugarskoj",...

      zatim, povjesni izvori koji spominju hereticke bogumilske pokrete ukazuju na gradove Split, Trogir i Zadar. Toma Arhidjakon tako svjedoci da su se gradjani Zadra odbacili ucenje Katolicke vjere i dopustili sebi da budu zarazeni heretickom kugom. tako nam je jasno razaranje Zadra 1202. g. od strane krizarske vojske potaknute od strane Venecije kada su gradjani isticali krizeve po zidinama ne zato da bi istaknuli da su krscani nego da nisu heretici , kako ne bi bili pod bjesom krizara. povijesni zapisi sacuvali su imena dva dalmatinska heretika, brace Aristudija i Mateja Zorobabela koji su sirili ta ucenja u Zadru. ista sudbina je uskoro zadesila i Trogir. pismo napisano 11.10. 1200, od strane Pape Innocenta III kralju Emeriku u kojem zakljucuje da su protjerani Dalmatinski heretici nasli svoje utociste u Bosni i da su toplo primljeni od strane Bana Kulina koji je dao kako sebe tako i zemlju njihovoj pokvarenosti.

      najstarija vijest o pojavi krstjana u Bosni koja potjece od dukljanskog kneza Vukana koji izmedju 1199. i 1200. godine javlja papi Inocentu III da se u Bosni pojavilo krivovjerje uz koje su pristali bosanski ban Kulin, njegova obitelj i vise od 10.000 krscana. u to vrijeme, kako se iz ovog i ostalih tekstova vidi, red "crkve bosanske" , kako su ih nazvali, pokazuje sve znacajke starinom vec posvecenog i dobro uredjenog reda koji uziva dobar glas u narodu i povjerenje vladara i velikasa bosanskih. Aristudije (Aristodes) je vjerojatno ista osoba koja se proklinje pod imenom Rastudije od Bosne, od strane sinoda Sv. Save “ ..proklestvo na Rastudija od Bosne …i svih ..krscanskih muskaraca i zena koji hule svete ikone i sveti kriz…” za Slavonsko nasljedje vezu se pripadnici katarskih crkava iz Bangola, Firence, Spoleta, Verone i Vicenze. Pisac (nepoznati) rasprave “ De heresi chatarorum in Lomabrdia” pise tako da su izmeðu 1210. i 1214. g. katari iz Mantove i Vicenze poslali svoje izabrane predstavnike (biskupe) u Slavoniju da tamo prime posvecenje Slavonskog reda “Ordo Slavoniae” Pisac raspravlja o razlikama Bugarskog I Slavonskog (umjerenijeg) dualizma.
      1223. Kardinal Konrad iz Uracha pise francuskim prelatima da Albigezi (katari prozvani tako po gradu Albi) priznaju svojim ‘papom’, nekog hereziaha koji stanuje na negdje na prostoru Hrvatske, Dalmacije i Ugarske. Talijanski dominikanac Anselmo, iz pijemontskog gradica Alessandrije daje nam oko 1270 g. mnogo preciznih podataka o postanku Katarske slavonske crkve. pa pise da su “ neki iz Slavonije, tj. zemlje koja se zove Bosna isli zbog trgovackih poslova u Carigrad gdje su se upoznali sa krivovjernom naukom. pod pojmom Slavonije mislilo se na zemlje koje naseljavaju hrvati, znaci i Bosnu tako da npr. papa Grgur IX ohrabruje bana Kolomana i njegove krizare da poðu “versus partes Sclavoniae” dok se pritom mislilo na Bosnu.

      treci opci lateranski sabor osudjuje godine 1179. “ sve krivovjerce, bogumile, katare i patarene”, a 6 godina kasnije dalmatinski biskupi osudjuju na sinodi u Splitu “ sve krivovjerne sekte i njihove sudionike..” dok papa Urban III upozorava splitskog nadbiskupa Petra da ne dozvoli na svom teritoriju stvaranje “ zborova (conventicula) koji se nazivaju bratstvima (fraternitates). o svemu imas pisane dokumente, kao dokaz.

      1198. Hrv. ban Andrija vraca zadarskim benediktincima njihov nekadasnji posjed u Suhovaru ‘koji su preoteli pseudo-krscani” 5 god kasnije Bosanski redovnici obecavaju papinom legatu ‘da nece u svoju sredinu vise primati nikoga tko pripada manihejskom krivovjerju’ zanimljivo je da je jedan od potpisnika i Matej Zorobabel, brat Aristudija spomenutog u predproslom postu. Rodom iz Apulije, odrasli u Zadru kao vrsni umjetnici i odlicni poznavaoci latinske i hrv. knjige cesto su zalazili u Bosnu. 1200 g. privedeni su splitskom nadbiskupu zbog krivovjerja…daljnju pricu znamo…

      1167 g. sastaju se u dvorcu Saint-Felix-de-Caraman, kod Touluse predstavnici juzno-francuskih albigneza i talijanskih katara. skupu je predjedavao vodja carigradskih gnostika “papa” Niquinta. tom prilikom Niquinta daje francuskim i talijasnkim katarima “consolamentum” svoje carigradske “ Eccleasiae Graecorum”. u aktima tzv. katarskog sabora spominje se po prvi put i crkva hrvatskih gnostika. Niquinta savjetuje francuskim i talijanskim katarima da se organiziraju po uzoru na bizantsku, dragovicku, bugarsku melnicku i dalmatinsku crkvu. znaci po aktima katarskog sabora razaznaje se da je vec 1167 g. postojala Katarska crkva u Hrvatskoj: “Ecclesia Dalmatiae” . od 1214. g. nalazimo zbog represivnih djelovanja na “Ecclesiu Sclavoniae” te konacno na “Ecclesia Bosniae” kad su potpuno potisnuti u Bosnu.

      04-21-2013 14:01 bijelilabud is offline Posalji email za bijelilabud Pregledaj poruke od bijelilabud Dodaj bijelilabud u listu prijatelja
      makso makso is a Male
      Super Moderator




      Poruka: 2847
      Location: andaluzija
      pokretac teme Thread Started by makso

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      10.gif 10.gif 10.gif 10.gif

      bravo labude



      10.gif

      ___________________________________________________________________
      prest'o sam 18.gif

      04-21-2013 22:57 makso is offline Pregledaj poruke od makso Dodaj makso u listu prijatelja
      bijelilabud bijelilabud is a Male
      bice nesto od mene




      Poruka: 293

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

          citat od makso:

        10.gif 10.gif 10.gif 10.gif

        bravo labude



        10.gif




      Hvala domaæine Makso; sa iskrenim zadovoljstvom oèekujem novo javljanje ''Ponekad s' proljeæa'', jer mi se èini da je osoba koja ima šta reæi.

      04-21-2013 23:11 bijelilabud is offline Posalji email za bijelilabud Pregledaj poruke od bijelilabud Dodaj bijelilabud u listu prijatelja
      tana tana is a Male
      rigorozni




      Poruka: 17853
      Location: na prinudnom radu :)

      Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

      labude svaka cast na informacijama 10.gif

      ___________________________________________________________________
      kad ce mostar mama?

      04-22-2013 22:17 tana is offline Posalji email za tana Homepage of tana Pregledaj poruke od tana Dodaj tana u listu prijatelja
      Stranica (11): « prva ... « prethodna 4 5 6 [7] 8 9 10 sljedeca » ... zadnja » nove poruke | aktuelne teme | forum
      Postavi novu temu Odgovori
      Go to:
      preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com