Register Kalendar Lista Forumasa Administratori i Moderatori Pretraga Foruma Pitanja i Odgovori Forum
Moforaja » MOSTAR NEKAD I SAD » NOSTALGIJA » Sa » Vozdra Gost [Sezame otvori se|Registruj se]
Zadnja Poruka | Prva Neprocitana Poruka Print Page | Preporuci Prijatelju | Dodaj Temu u Favorites
Postavi novu temu Odgovori
Autor
Odgovor/Poruka « Prethodna Tema | Slijedeca Tema »
KULJE1969 KULJE1969 is a Male
raja




Poruka: 1794
Location: Brace Krpo 19

Saèuvati od zaborava i propadanja monument pobjede nad fašizmom Odgovori i Citiraj         Odgovori Prijavi Moderatoru Idi na vrh Stranice

Neimar Bogdan Bogdanoviæ, za svoga života, nije dozvoljavao da se izda knjiga – brošura, koja bi pojašnjavala odreðene finese i detalje spomenika, a koje èine dušu mostarskog monumenta.
Kada bi tražili saglasnost za izdavanje knjige – brošure od akademika Bogdana Bogdanoviæa, on to nije dozvoljavao, pravdajuæi svoj stav da svaki posjetilac Partizanski spomenik treba doživjeti na svoj naèin.Zbog objavljivanja ovih detalja, a koji èine dušu Partizanskog spomenika, duboko sam ubijeðen da æe mi pokojni arhitekta Bogdan Bogdanoviæ oprostiti na ovim pojašnjenjima, koji sæe saznati ljudi, koji vole Mostar i njegov biser – Partizanski spomenik.Izgradnja spomenika poèela je1960. godine, sveèano je otvoren 25.9.1965. Na otvaranju, govorio Avdo HumoPartizanski spomenik je prièa o uèešæu i stradanju naroda i narodnosti s podruèja Mostara i Hercegovine u njihovoj borbi protiv fašizma i o njihovom herojskom putu do pobjede i slobode.Vraæam se onom što je glavna bit ovog sadržaja.Stajuæi na kaldrmu, vi stajete na stazu, koja simboliše put izlaska boraca iz Mostara. Taj put ima dosta kamena oblutka i zvao se Partizanski put. Kamen oblutak je i simbol mostarskih rijeka i rijeènih korita. Ovaj kamen se, ianèe, koristi za izradu partera – mobilijara, a mnoge mostarske avlije su ukrašene s njim, baš kao i Partizanski spomenik, od poèetka pa do samog vrha.Na dva-tri metra od trotoara, nalazi se cvjetna ploha – krpa, kojih ima èitavom stazom, od ulaska do glavnog platoa i neobiènog su oblika, kao plaz plamena, a iste predstavljaju slobodne teritorije u Jugoslavije u toku Drugog svjetskog rata. Takvih primjera nije bilo ni u jednog državi Evrope.Na najbližoj svjetnoj plohi – krpi, do trotoara bilo je zasaðeno stablo èempresa, koje je predstavljalo stražara, koji èuva svoje stradale saborce. Nažalost, i ovo stablo je stradalo, a novo nije zasaðeno.Odatle se dolazi do orgulja (vodena površina sa oblim kaskadama), iz koje se širi eho o ratu na Balkanu i jaèanju narodnooslobodilaèkog pokreta. Dvije staze, koje obrubljuju Orgulje, stapaju se u jednu stazu (u svakoj Republici pojedinaèno je dizan ustanak). Nastavlajjuæi šetnju kaldrmisanom stazom od Orgulja, staza je zavojita sa oštrim serpentinama. Jer, put do pobjede i slobode bio je trnovit i težak, uz mnogo žrtava u borbama protiv fašista na mnogim ratištima.Pojedini detalji, koji se nalaze sa strane ili na vrhu parapetnih zidova, predstavlajju vješala i mitraljeska gnijezda. Kamene ploèe, kojima su obloženi parapetni zidovi, su ploèe sa starih kuæa, u kojima su revolucionari, u ratnom okruženju, održavali partijske sastanke i pravili planove za izvoðenje brojnih akcija protiv neprijatelja i njegovih sluga.Dolazeæi na vrh centralnog nivoa je Fontana, koja simboliše izvor – žrvanj života, iz koga otièe voda vanjskim odvodom – kanalom i povezuje šest kaskada u jednu, što simbolizuije šest republika Jugoslavije. Odvod vode otièe u ogledalo spomenika, okrugli bazen, koji simboliše Boraèko jezero.Spomen ploèe, na kojima su napisani ime, prezime, godina roðenja i godian stradanja, i još neke pojedinosti, su neèitkea i dok ne odgonetnete i proèitate, Vi odajete poèast borcu na spomen ploèi.Rastinje na i oko Partizanskog spomenika je raznovrsno kao i grad Mostar, koji je, od svog nastanka, bio multietnièka, multinacionalna i multikulturalna sredina, sastavljena od razlièitih konfesija.Biljne vrste, koje su na i oko Partizanskog spomenika: èempresi (u više varijeteta), košæela, trešnja, maklura-mljeèika (plodovi kao zelene lopte), lipa, judino drvo, bor alpski i primorski, platani, te grmovi, perene i sezonsko cvijeæe.Od izgradnje pa do izbijanja posljednjeg rata, Partizanski spomenik je bio poznat i prepoznatljiv širom Evrope, kao jedan od najljepših monumentalnih spomenika, sagraðen u èast žrtava fašizma. Uporeðiavan je sa spomen monumentom u Malfalkone u Italiji. Stoga smatram da bi bilo poželjno da Partizanski spomenik bude uvršetn u Baštinu evropskih spomenika žrttava fašizma iz Drugog svjetskog rata.
Vrijedi spomenuti lanjsku akciju èišæenja spomenika, koju su, na inicijativu Dubravke Kulaš, Mostarke iz Londona, sproveli uèenici istudenti iz Engleske.Za Partizanski spomenik profesionalno sam bio vezan od 1972. do maja 1993. godine, a ovo sam napisao u dogovoru sa Radmilom-Bracom Andriæem i rahmetli Ahmedom Ribicom.Projektom od 16.2. 2001. gdodine, na inicijativu opštine Jugozapad, saèinjen je projekat, u kome je zahtjev galsio:„Pošto gornji dio objekta može funkcionisati i kao scena sa formiranom scenografijom za multimedijalne projekte, perfomanse i suvremeni teatar, izvedbe, moguæe preostale kamen ploèe sa urezanim imenima ukloniti i deponirati u muzej, a terase poravnati. U to vrijeme, gradonaèelnik Mostara bio je Safet Oruèeviæ.Na skrnavljenje Partizanskog spomenika, svoj glas digli su Alija Bijavica, rahmetli Avdo Zvoniæ i Radmilo-Braca Andriæ.Važno je napomenuti i ovo:Glavni izvoðaè radova: RO Parkovi
Dierktor RO Parkovi: pokojni Josip - Jole Musa
Glavni šef radilišta: rahmetli ing. Ahmed Ribica, a poslove radilišta vodio je rahmetli Asim Glavoviæ.
Kooperanti su bili iz Dubrovnika – klesari: Ivo-Fidel Bioèina, pokojni Vinko – Mikel Dragièeviæ.
Radmilo – Braca Andriæ, u vrijeme izgradnje Partizanskog spomenika, bio je na funkciji podpredsjednika Skupštine opštine Mostar. Direktno je bio zadužen za izgradnju spomenika i skoro svakodnevno je bio ukljuèen u izgradnju. I dan-danas, Radmilo – Braca Andriæ djeluje i ulaže ogromne napore kako bi se, konaèno, riješila sudbina Partizanskog spomenika i njegovo održavanje, što, s obzirom na ulogu kakav ima za grad Mostar, i zaslužuje.

Poželjno bi bilo da, ukoliko još neko ima neke nove èinjenice, vezane za Partizanski spomenik, a što nije navedeno u knjizi Partizanski spomenik u Mostaru (izdanje 19870. godine), da ih prezentuje, kako bi se izvršila dopuna ovog teksta.Tekst napisao:Ing. Emir – Paša Sadžak

09-18-2012 18:51 KULJE1969 is offline Pregledaj poruke od KULJE1969 Dodaj KULJE1969 u listu prijatelja
nove poruke | aktuelne teme | forum
Postavi novu temu Odgovori
Go to:
preveo sa engleskog: T&T   contact: admin@moforaja.com