Dokumentarni film 'Novi život', autora Dude i Faruka Sokoloviæa, premijerno je prikazan prije dva dana u banjaluèkom Multipleksu Palas, prikazuje životnu prièu Milana i Smilje Vidoviæ, iz Meðeðe kod Kozarske Dubice koji su nakon tragiènog stradanja 26-ogodišnjeg sina Slobodana odluèili darovati njegove organe i spasiti život petoro ljudi iz Tuzle i Banje Luke. Sa ljudima koji su dobili organe njihovog sina ostali su bliski prijatelji, posjeæuju se i druže. Zajedno se sjeæaju Bobe...
Milan Vidoviæ rekao je da je odluèio da daruje organe svog sina onima kojima je pomoæ potrebna u trenutku kada su mu doktori rekli da njegov sin nema ni jednu šansu da preživi.
''Bio je to momentat u kome smo morali spasiti šta se spasiti može, kao kada se utopljenik hvata za slamku. Predložio sam porodici doniranje organa i oni su prihvatili. Rekao sam doktorima da nemam nikakve uslove prilikom doniranja, samo da upoznam te ljude koji prime organe mog sina'', isprièao je Vidoviæ za Buku.
Smilja Vidoviæ, Slobodanova majka kazala je da joj je taj èin ublažio bol zbog tragièno nastradalog sina.
''Osjeæam da moj Bobo još živi, ne osjeæam da sam ga skroz izgubila. Kada se èujem sa njima i kada mi doðu u posjetu, mnogo mi je lakše da prebolim nego da nemam ništa od njega. Ne daj Bože da se ikome nešto slièno desi, ali ako se naðu u sliènoj situaciji svima bih preporuèila da se odluèe na ovaj èin'', rekla je majka tragièno stradalog mladiæa.
Ljudi, prijatelji, humani, iznad podjela, iznad mržnje...
Ovaj dokumentarni film je snimljen u produkciji Mebius filma i Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje. Producentkinja i jedan o autora filma Duda Sokoloviæ posljednje tri godine radi na dokumentarnim filmovima, kako bi javnosti predstavila dobre prièe koje su svuda oko nas i koje vraæaju nadu u ovu zemlju.
Više od 30 dokumentarnih prièa koje su snimili govore da u svim dijelovima BiH žive ljudi koji su ostali ljudi, prijatelji, humani, iznad podjela, iznad mržnje,iznad mraka svakodnevnice Bosne i Hercegovine. Duda Sokoloviæ je rekla da je jedna od najdirljivijih prièa sa kojom su se susreli u dosadašnjem radu prièa kojom se bavi dokumentarni film 'Novi život'.
Sokoloviæeva je objasnila da je njihov izbor prièanje prièa koje daju perspektivu životu u ovom prostoru, koje daju šansu našoj djeci da ostanu ovdje živjeti i pronaðu neku ljepotu života. Objasnila je da je te prièe je vrlo lako naæi, jer kod nas ima mnogo dobrih i humanih ljudi.
Niko nije pitao za vjeru ili naciju
U ovoj realizaciji ove prièe uèestvovali su mnogi ljudi, a jedan od njih je i Mirko Stanetiæ, doktor Klinièkog centra Banja Luka koji je istakao da èin porodice Vidoviæ treba biti podstrek svima nama kako bismo razmišljali o rješavanju tog problema. Sa ove taèke gledišta ponosan je na rezultate akcije transplantiranja organa Slobodana Vidoviæa.
''To je bila udružena akcija velikog broja zaposlenih na Klinièkom centru, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja i naravno kolega iz Tuzle. Bilo je potrebno da se za vrlo kratko vrijeme stigne u Tuzlu, za šta sam ja mislio da je nemoguæe. Tada sam vidio da je sve izvodljivo ako postoji dobra volja.Niko nije pitao za vjeru, naciju niti bilo šta drugo, bila je želja da se to uradi na najispravniji moguæi naèin. Tada sam bio ponosan i sada sam, a to mogu reæi u ime svih koji su uèestvovali jer smo uradili nešto što je tada bilo gotovo nezamislivo. Cijela organizacija akcije trajala je nekoliko sati'', objasnio je Stanetiæ i istakao da politika i svakodnevna zbivanja padaju u vodu kada se naiðe na ovakve životne prepreke.
Stanetiæ je rekao da je siguran da bi ovakvih sluèajeva, donacija, transplantacija i spašavanja ljudskih života bilo mnogo više da smo u prilici da se u BiH dobro organizujemo.
Darko Goliæ, doktor Klinièkog centra Banjaluka kaže da je sluèaj porodice Vidoviæ kod nas izuzetno rijedak i da je vrijeme da se svi ukljuèimo i pomognemo pri pravljenju koraka naprijed, kako politièke tako i vjerske institucije mogu da pomognu.
''Podaci iz literature kažu da na jedan krevet u intenzivnoj njezi imamo jednog moždano mrtvog tokom godine. Banjaluka ima 20 takvih kreveta, što znaèi da trebamo imati minimalno 20 pacijenata koji su kandidati za transplantaciju. Problem je u ministarstvima koja su razjedinjena i nemaju adekvatnu transplantacionu politiku, nemaju odvojena sredstva za transplantacionu medicinu koja je izuzetno skupa i sve to pada na pleæa zdravstvenih ustanova'', kaže Goliæ za Buku.
Objašnjava da u BiH nema donorske mreže i zajednièke liste, a sve to treba da 'pogura' Ministarstvo zdravlja.
''Ljekari su tu najmanji problem, oni æe da odrade svoj dio posla. Vrijeme je da se pokrene šira šira društvena akcija kako bi se graðani ukljuèili u akciju doniranja. Mislim da naše politièare trebaju ujediniti muka i patnja naših pacijenata. Ako je Evropa napravila donaciju organa bez granica, nema razloga da i mi to ne uradimo'', istièe Goliæ.
Halima Resiæ, doktorica i predsjednica 'Donorske mreže' kantona Sarajevo rekla je da je BiH država s najveæim brojem dijaliznih pacijenata u regiji. Objasnila je da imamo struènjake, ali ne i organizaciju koja bi pomogla u ovakvim situacijama.
''Donorska mreža je formirana na nivou BiH kao nevladina organizacija i nema taj uèinak zdravstvenog sektora. Trebali bismo imati jedno zajednièko ministarstvo zdravlja i jednu zajednièku krovnu instituciju. Ovakve životne prièe su ono što daje poruku i tjeraju ljude na razmišljanje. Nažalost, nema politièke volje za krovne institucije'', rekla je Resiæeva.
Premijeri filma su prisustvovali i ljudi koji su prošli kroz transplantaciju, a jedan jedan od njih je rekao reèenicu koja je dodirnula sve prisutne: ''U meni kuca srce drugog èovjeka''.
Svi uèesnici promocije su se složili da je potrebna šira društvena akcija medija, medicinskih institucija, politika, religija i drugih da se ukljuèe da bi graðanima ove zemlje približili humanost doniranja organa. BiH na taj bi naèin napravila korak koji joj je jako potreban, korak koji bi mogao da spasi brojne živote graðana ove zemlje.
Radiosarajevo.ba
http://www.radiosarajevo.ba/novost/134665/nocache
___________________________________________________________________ Nije znanje Znanje znati....vec je znanje Znanje dati...
|