djemila
Naj-Moder 2008
Poruka: 11483
Location: Mostar
|
|
|
04-20-2013 14:26 |
|
bijelilabud
bice nesto od mene
Poruka: 294
pokretac teme
|
|
Auuuu, šta je ovooo...!!?? Ooooo.....lijepe èeljadiii..finih ljudiii...!!
Eee, pa izvinite mi na 'vako dugom odsustvu...ma znate kako je s majstorima. Onaj se Ramiz, vodoinstalater, namirio, nit' vidi oèima, nit' more jezikom, a ne da me pozna i da uferèi što ga tražim. Pera, elektrièar, nije kuæi, kažu evo veæ tri tjedna; zapas'o na'kav krupan pos'o na nakvoj robnoj kuæi u Èapljini. Eto, vratih se bez majstora, a poslušah Bozu, pa neæu više one iste, odprije, fušere, br'te, što jes',jes.
Sreæom pa je Boza bio tu, pa vas je, siguran sam, u mome odsustvu, domaæinski primio, jer on zna šta je domaæinski red i obièaj. Evo, reèe mi da vas je proveo, da vam pokaže raspored prostorija: primaæu, dnevnu, radnu sobu za odmor na forumu, kuhinju sa ostavom, a bogami i spavaæu. Ne reèe mi je li vam otvar'o ''banu'' sa 'talijanskom keramikom..valjda jeste. Jes' da još nije izraðeno ni namješteno, ali biæe, Bože zdravlja. Nek se ima krov nad glavom (ljubim ruku dvjema moderatorkama , Cheri za ideju i graðevinski projekat ,te raznorazne saglasnosti, Ðemili za radove po sistemu ''kljuè u ruku'').
Boza vam je, sigurno, iznio na verandu, kafu/kahvu/kavu; za one koji vole - lozu, konjak, vinjak, i šta ko voli. Evo èujem da je Makso narez'o ukoso, pun oval, a odnekle mirišu vruæi peksimeti, goranaèki sir i kajmak. Mušmule, soène i zrele, pravo pašu za zasladiti. Vidim da se i zapjevalo bijelom labudu, tako da je sve zaokruženo u prelijepo ozraèje, zabavu, šalu, prijateljsko æaskanje (ma, vala i po koji ''traè'' - ðe bi valjalo bez toga), u finom, mirnom ambijentu, na obali labuðeg jezera.
Hvala još jednom, svima dragi gosti; za poklone - ma nije trebalo, ali kad ste veæ... eno sofa na avliji zatrpana, od svega što ste donijeli na naselje. Moram pod hitno osposobit ostavu, da ih smjestim, bojse kiša æe !! Ostavit æu baška, onaj ''èivas'' od Ðemile i bombonjeru od ''Cheri'', more valjat, ako ja, akobogda, poðem kome na naselje.
Sad podižem èašicu ''kajguše'' što je neko zašnjiro toliko vremena i donio je meni na naselje i nazdravljam vam: ŽIVJELI MI,U SREÆI,MIRU I ZADOVOLJSTVU, DA SE ŠTO ÈEŠÆE DRUŽIMO I DIJELIMO NAŠE MALE,SVAKIDAŠNJE RADOSTI I NEDAÆE. ZAJEDNO SMO JAÈI. KAO LJUDI .
|
|
04-20-2013 15:14 |
|
bijelilabud
bice nesto od mene
Poruka: 294
pokretac teme
|
|
DOK NAS LABUD SA JEZERA VIRI
TO SE MOSTAR DUNJALUKOM SIRI
Bozaaa, hvala na trešnjama i raštici, i da ti i ja poželim sretne pute na jug. Svako dobro ti želim i siguran sam, kad doðeš dole, da æeš se zaista osladiti pravim , mostarskim trešnjama. Uživaj u maju, u sunèanom Mostaru, bez ogranièenja. Siguran sam da æeš se vratiti sa novom energijom, inspiracijama, motivacijom i da æeš nesebièno, kao i do sada, svoje utiske i svoje radosti podijeliti sa nama. Još jednom, sretno Boza !! I evo, da dodam, za sretnog puta...ono što mi u ovim trenucima doðe ''u pero'' (u tipke, drito), tako da nema neku pjesnièku formu ni šmek, ali je autentièno i iskreno.
Mostar je najljepši u maju,
Kad bašèe , k'o u raju,
Beharom haljine ukrase,
Kad djevojke procvjetaju.
Tad Radobolja, žuborom mahale kupa,
Rumenoj trešnji uz obalu šapæe:
Lijepa si, ko djeva bajna,
Strpi se - zri još malo, sad' æe !
Sada æe momèe mlado doæi da te bere.
Nježno i blago, savit æe grane tvoje.
Sad æe ! - poljubcem, da te kuša,
Kao da ljubi usne drage svoje.
Ide, da joj se javi, kroz kapiðžik joj šapne -
Trešnjice moja zrela! - Il', barem izdaleka;
Preko avlijskog zida . Jes' tako mi oèinjeg vida,
Ako ti lažem, Neretve ne vidjela!
Evo sam, ipak, ovom pjesmuljku, malo doradio formu.
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane bijelilabud dana 04-23-2013 u 12:07.
|
|
04-21-2013 10:34 |
|
djemila
Naj-Moder 2008
Poruka: 11483
Location: Mostar
|
|
|
04-24-2013 14:42 |
|
bijelilabud
bice nesto od mene
Poruka: 294
pokretac teme
|
|
|
04-24-2013 15:41 |
|
bijelilabud
bice nesto od mene
Poruka: 294
pokretac teme
|
|
Bona Ðenko, ðe æe ti duša !? Pjesma je, mraaaakk !! Èuj mraak, ovo je sarajevska stara fora.
A sada ozbiljno, stvarno mi se svidjela i sadržajem i porukom. Gdje je naðe ? Hoæu reæi - ðe me naaaððee!? Ma, svak se u njoj, vjerovatno, može malkice pronaæi.
Ja mislim da u našim malim životima, pod zvijezdama što, trepereæi,daju kosmièki ritam tajnama, ima masa ovakvih pitanja, a odgovori na njih æe vjeèito ostati na nebu. U tome i jeste njihova mistièna ljepota. Da imamo pouzdane odgovore, ne bi bilo èarolije, nestalo bi zlatne zvjezdane prašine što nam svjetluca u oèima, dok se nadamo da smo otkrili smjer što vodi u kraljevstvo konaène, cjelovite i netaknute, samo naše sreæe.
Svakome doðe vrijeme, kada mu sumnja, poput nekog,loše probavljenog, inaèe kraljevskog jela, poène nagrizati nutrinu - je li odabrani smjer bio najbolji ? Jesmo li, doista, željeli njime krenuti, ili nas je on sam povukao prema životnoj puèini?
Sreæa koju, ipak, u individualnim dozama i u razlièitim formama, život ukapava, na kapaljku, u naše fizièko bitisanje pod kapom nebeskom, vrlo rijetko lièi na sreæu o kojoj smo sanjali prije veæ smo život zaista kušali. Ta materijalizirana sreæa, što nas prati na našem prolaznom putu, koja nosi uvijek u ruci onu teatarsku, dvoliènu masku, obièno je surogat onoj prvotnoj, sanjanoj, zvjezdanoj.... rijeèju, nepostojeæoj sreæi.
U traženju duhovne ravnoteæe izmeðu ova dva, prilièno udaljena pola, idealno nas zadovolji i umiri, ona èuvena pjesnikinjina reèenica, stih: '' jer, sreæa je lijepa, samo dok se èeka; kad od sebe samo nagovještaj da.''
Mi, nujni i tujni, prihvatamo zgusnutu sadržinu ovog stiha, kao opravdanje pred samim sobom, kao odstupnicu i zaklon pred onom pozorišnom maskom plaènih oèiju, što je život èesto nosi.
Prihvatamo je kao gorak lijek,kao odgovor što nas je konaèno našao,koji je tu da ništa ne promijeni i nièemu ne posluži. ''Zar je utjeha u tome što æe sve proæi ?..''..upita se mudri M. Selimoviæ.
Sreæa koju živimo u našim malim životima, pod trepereæim, zvjezdanim nebeskim svodom,koliko god je, ipak, sreæa - nije ni èedna, ni naivna, ni bezazlena, samom èinjenicom da smo je otimali od života, da smo je tesali, kroz znoj i suze .
Veæ, ....ja se baš rasprièo, odoh duboko, ne dajte mi ..!! Veæ je i kasno, gonite me..!
broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane bijelilabud dana 04-26-2013 u 12:20.
|
|
04-24-2013 21:40 |
|
|
|
|
|